ZAGREB, 24. veljače (Hina) - "Islam i muslimani u Hrvatskoj" naziv je knjige Muftije Ševka ef. Omerbašića što je večeras predstavljena u Islamskom centru u Zagrebu, u izdanju Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. U toj opsežnoj
knjizi, koju su promotori nazvali i svojevrsnom studijom, autor u uvodu ističe kako je pokušao prikazati razdoblje postojanja "islama od 10. stoljeća do danas na ovim prostorima".
ZAGREB, 24. veljače (Hina) - "Islam i muslimani u Hrvatskoj" naziv
je knjige Muftije Ševka ef. Omerbašića što je večeras predstavljena
u Islamskom centru u Zagrebu, u izdanju Mešihata islamske zajednice
u Hrvatskoj. U toj opsežnoj knjizi, koju su promotori nazvali i
svojevrsnom studijom, autor u uvodu ističe kako je pokušao
prikazati razdoblje postojanja "islama od 10. stoljeća do danas na
ovim prostorima".#L#
Ševko Omerbašić u knjizi navodi kako su u "l0. stoljeću prvi
muslimani, zvani Ismaelićani i Kalizije, došli na prostore
ugarskog kraljevstva, na poziv tadašnjih kraljeva i zadržali se na
njemu sve do pred sam prodor osmanlija, kako tvrde neki povijesni
izvori".
Autor napominje da je knjigom "Islam i muslimani u Hrvatskoj"
nastojao prikazati i stare veze Hrvata sa velikom islamskom državom
ali i njihovu vrlo zapaženu ulogu u zbivanjima u njoj. U opisu tih
veza Ševko Omerbašić koristio se, kako je kazao, bogatim arapskim
izvorima ali i nekim rijetkim hrvatskim povijesnim vrelima. Po
njegovim riječima, te stare veze Hrvata s muslimanima ostavile su
dubokog traga na islamsku povijest i povjesničare.
Omerbašić napominje i da gotovo nema poznatijeg islamskog
povjesničara koji nije u svom djelu makar letimice pisao o
Sakalibama (arapski naziv za Slavene).
U drugom dijelu knjige "Islam i muslimani u Hrvatskoj" Ševko
Omerbašić je prikazao vrijeme osmanskog osvajanja i trajanja
njihove dominacije u razdoblju od jednog i pol stoljeće, koristeći
se različitim povijesnim izvorima - turskim, mletačkim, hrvatskim,
bosanskim, ugarskim i austrijskim.
Novija povijest muslimana i islamske zajednice u Hrvatskoj opisana
je u trećem i četvrtom dijelu knjige, a počinje godinom 1878.,
okupacijom, zatim 1908. aneksijom Bosne i Hercegovine i posebno
godinom 1916. kada je u Hrvatskom državnom saboru izglasan zakon o
priznanju islama kao ravnopravne religije sa drugim religijama na
ovom području.
Sociolog Esad Čimić ocijenio je da je Omerbašić "pokušao dati
viziju islama" te "pokazati kako se izvorna misao islama kao
religije, ne može tumačiti fatalnom". "Kroz ovu knjigu autor je
pokazao i ideju očuvanja islamske zajednice, zatim ideju
demokracije koja se može sagledati kroz islam te ideju stanovite
strogosti jednostavnosti i skromnosti koja odlikuje islamske
vjernike", rekao je Čimić.
Dodao je kako je Omerbašić svojom knjigom "nastojao pokazati islam
u europskom kontekstu", i "redefinirati dosadašnje povijesne
nalaze kojima se autor koristio" te ih "reinterpretirati".
"Ševko Omerbašić je u knjizi suočio i različita gledišta i
otvorenost islama prema svim verificiranim izvorima te ponudio
javnosti da nepristrano može promišljati svoju prošlost, odnosno
prošlost islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj", kazao je Esad
Čimić.
Sociolog Božo Rudeš ocijenio je da Omerbašićeva knjiga "Islam i
muslimani u Hrvatskoj" daje "dragocjeni doprinos povijesti islama
i muslimana na ovim prostorima".
Na završetku predstavljanja knjige, autor Ševko Omerbašić kazao je
kako "muslimani u Hrvatskoj vrlo malo znaju o svojoj prošlosti",
dodajući da je ta "prošlost dostojna svakog poštovanja". Istaknuo
je i da je jedan od glavnim motiva za pisanje knjige "tragedija
muslimanskog naroda u drugom svjetskom ratu".
O knjizi "Islam i muslimani u Hrvatskoj" govorio je i recenzent dr.
Osman Muftić.
(Hina) ta sp