US-POLJOPRIVREDA-POLITIKA-Poljoprivreda-Politika US 23.2.CSM I AM.SELJACI TRAŽE PROTEKC. SJEDINJENE DRŽAVECHRISTIAN SCIENCE MONITOR23. II. 2000.Zaboravite zastarjeli način poljoprivrede"Sa sigurnošću se može reći da prije 12 godina
Dean Folkvord ne bi mogao ni zamisliti prepunu trgovinu delikatesama, ukliještenu između njegovih žitnih silosa (...)No, danas Folkvordova trgovina sendvičima i pekara koja dnevno prodaje 10 tisuća štruca bijelog kruha trgovinama širom zapadnog dijela SAD simbolično pokazuju kako vlasnici malenih poljoprivrednih dobara mogu uspješno raditi u okviru američke poljoprivrede.(...) Nova generacija 'mikro-poljoprivrednih poduzetnika' preustrojila je svoja imanja kako bi mogla dostavljati proizvode koje velike poljoprivredna poduzeća ne mogu.Njihovo područje djelovanja proteže se od proizvodnje raznih vrsta tijesta do uzgoja metvice za razna pića. Njihov su cilj manja tržišta sa specifičnim potrebama, što je praktična metoda za izbjegavanje stečaja.'Shvatio sam da sam kao seljak uključen u poslove s hranom te da nisam samo dostavljač sirovine koji uzgaja plodove i prodaje ih
SJEDINJENE DRŽAVE
CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
23. II. 2000.
Zaboravite zastarjeli način poljoprivrede
"Sa sigurnošću se može reći da prije 12 godina Dean Folkvord ne bi
mogao ni zamisliti prepunu trgovinu delikatesama, ukliještenu
između njegovih žitnih silosa (...)
No, danas Folkvordova trgovina sendvičima i pekara koja dnevno
prodaje 10 tisuća štruca bijelog kruha trgovinama širom zapadnog
dijela SAD simbolično pokazuju kako vlasnici malenih
poljoprivrednih dobara mogu uspješno raditi u okviru američke
poljoprivrede.
(...) Nova generacija 'mikro-poljoprivrednih poduzetnika'
preustrojila je svoja imanja kako bi mogla dostavljati proizvode
koje velike poljoprivredna poduzeća ne mogu.
Njihovo područje djelovanja proteže se od proizvodnje raznih vrsta
tijesta do uzgoja metvice za razna pića. Njihov su cilj manja
tržišta sa specifičnim potrebama, što je praktična metoda za
izbjegavanje stečaja.
'Shvatio sam da sam kao seljak uključen u poslove s hranom te da
nisam samo dostavljač sirovine koji uzgaja plodove i prodaje ih
kupcu da bi potom otišao kući. Što kasnije ispustim iz ruku svoju
pšenicu i što joj više podignem vrijednost, to ću samostalnije
odlučivati o vlastitoj budućnosti', napominje Folkvord. (...)
Nakon eksperimentiranja s hibridom pšenice koji je bio otporniji
ali je imao bolja svojstva za pečenje, utemeljio je Wheat Montana
Farms. Nakon toga razvio je recepte za devet različitih vrsta
bijelog kruha, začinjenih peciva i brašno bez ikakvih kemijskih
dodataka, namijenjeno potrošačima s osviještenim potrebama za
zdravom hranom. (...)
Ekonomisti tvrde da seljaci suočeni s teškim problemima imaju samo
dvije mogućnosti za postizanje konkurentnosti u svijetu kojim
dominira globalni poljoprivredni biznis: povećati veličinu svojih
imanja i iskoristiti prednosti tehnologije i bioloških grana
znanosti ili biti kreativni i proširiti definiciju uobičajenih
djelatnosti seoskog imanja.
Oni koji su prigrlili kreativni pristup pokušali su sve - od
preuređivanja starih seoskih kuća u prenoćišta do pretvaranja
nekadašnjih pašnjaka u prirodne rezervate u kojima posjetitelji
plaćaju ulaz.
Potom valja spomenuti i Folkvordov pristup.
'Uspjeh Wheat Montana apsolutno je izuzetan', tvrdi ekonomist John
Baden, izvršni direktor Fondacije za istraživanja na području
ekonomije i okoliša, konzervativnog intelektualnog pogona koji
zagovara tržišna rješenja poljoprivrednih problema. 'Svake godine
prijeđem 20 tisuća milja u ovom dijelu svijeta i nikad dosad nisam
vidio tako nešto', ističe on.
Wheat Montana kontrolira sve aspekte proizvodnje - od sjetve do
pakiranja i isporuke kruha.
'Morate biti dovoljno fleksibilni da biste znali da vam tržište
šalje određenu poruku, da biste se prilagodili promjeni ukusa
potrošača a ipak zadržali određeni način proizvodnje dovoljno dugo
da zaradite', kaže Folkvord.
No, slijediti Folkvordov primjer daleko je teže nego jednostavno
imati volje da bi se pokušalo nešto novo, tvrdi Gary Brester, docent
agroekonomije na državnom sveučilištu Montana, gdje Wheat Montana
često proučavaju kao uzoran primjer za studente koji se namjeravaju
vratiti na poljoprivredno imanje.
Potrebna je čitava skupina vještina da bi tako nešto
profunkcioniralo', tvrdi Brester. 'Većina vlasnika malih
poljoprivrednih imanja bori se s niskim cijenama mesa i pšenice i
jednostavno nema novca za ulaganje koji takav projekt zahtijeva',
tumači on.
Drugi je problem po Bresterovim rječima činjenica što status
poduzetnika koji zadovoljavaju specifične potrebe manjih tržišta
donosi sa sobom i veći rizik a time i opasnost od golemih gubitaka.
'Manja tržišta sa specifičnom potražnjom nisu lijek za sve
probleme', tvrdi on.
Unatoč tome, širom ruralnih područja niču nekoliko milijardi
dolara vrijedna poduzeća koja se bave alternativnom
poljoprivredom. G. 1997. studija koju je izradio Centar za ruralna
pitanja u Walthillu, u saveznoj zemlji Nebrasci, pokazala je da se
vlasnicima malih poljoprivrednih imanja nude dvije obećavajuće
mogućnosti: proizvodnja mesa bez upotrebe hormona za rast i
antibiotika te uzgoj organskih žitarica.
'Organski i poluorganski proizvodi su tržišta u porastu', tvrdi
Rose Jaspersen, koja u spomenutom Centru nadzire ruralne
mogućnosti i program kontrole.
Želite li se sami uvjeriti u utjecaj pokreta vezanog uz tržišta s
posebnom potražnjom, posjetite američki 'pojas tjestenine', koji
se proteže od istočnog dijela Montane do zapadnog dijela
Minnesote.
U tom pojasu 1100 uzgojivača durum pšenice članovi su zajedničkog
projekta nazvanog Dakota Growrs Pasta Co. Zahvaljujući lukavoj
marketinškoj politici i činjenici da je nekoliko velikih
proizvođača tjestenine izazvalo procvat u toj grani proizvodnje,
Dakota Growers Pasta postao je treći po veličini proizvođač
pakirane tjestenine u SAD.
Greg Downs, koji uzgaja durum pšenicu za udruženje Dakota Growers
Pasta, tvrdi da njegovo ulaganje nije urodilo velikim prilivom
novca od samog uroda ali mu je donijelo dividende od dionica u
tvrtki.
'Poljoprivreda vjerojatno neće biti spašena projektima s
povećanjem vrijednosti zato što uglavnom morate oduzeti dio
tržišta koje vam velike tvrtke često nisu spremne ustupiti. Ne
možete si priuštiti natjecanje s njihovim ulaganjima u promidžbu',
ističe on.
Downs napominje da će brzo gašenje seljačkih obitelji (...) biti
nastavljeno sve dok vlada ne razvije protekcionističku politiku
koja će štititi male uzgajivače i osigurati gospodarske motive kako
bi potaknula poljoprivredne prozvođače da budu kreativniji a da
istodobno ne zalažu svoja imanja (...)", prenosi na kraju članka
Todd Wilkinson.