ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Razvoj i perspektive hrvatske sociologije religije bili su temom predavanja dr. Siniše Zrinščaka, profesora sociologije religije na zagrebačkome Pravnom fakultetu, održanoga večeras u Matici hrvatskoj u
Zagrebu.
ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Razvoj i perspektive hrvatske
sociologije religije bili su temom predavanja dr. Siniše
Zrinščaka, profesora sociologije religije na zagrebačkome Pravnom
fakultetu, održanoga večeras u Matici hrvatskoj u Zagrebu.#L#
Predavanje je priredio Matičin Odjel za sociologiju, a okosnica
izlaganja bila je Zrinščakova knjiga "Sociologija religije -
hrvatsko iskustvo", objavljena prošle godine kao udžbenik Pravnoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Knjiga analizira razvoj hrvatske sociologije religije do godine
1990. Nakane i razloge njezina nastanka autor dijeli u dvije
skupine - izvanjsku te unutarnju. Radikalne promjene društvenoga
ustroja u Hrvatskoj 1990. bile su izvanjski razlozi. Unutarnji su
pak demonstrirali potrebe za samorefleksijom sociologije religije
kao znanosti koja je tada iza sebe već imala četvrtstoljetno
iskustvo na području Hrvatske i značajan broj empirijskih
istraživanja, posebice u dva centra - Splitu i Zagrebu.
Zrinščak je podsjetio na specifičnosti utemeljenja sociologije
religije kao znanstvene discipline u Hrvatskoj koja se nije
temeljila i nije sličila tada carujućemu znanstvenom ateizmu u
europskim komunističkim zemljama.
Od tih zemalja kontinuitet razvoja sociologije religije očit je
samo u Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, istaknuo je dr.
Zrinščak.
Teme i dileme zbog kojih je pak knjiga nastala, autor dijeli u dvije
skupine pitanja - ona o prirodi društvenih promjena i pitanja o
prirodi društvenih odnosa u Hrvatskoj. Pri tome je tematizirao
pojmove i odnose modernizacije, sekularizacije i ateizacije
hrvatskoga društva u usporedbi s istim procesima u
zapadnoeuropskim zemljama te Poljskoj i Mađarskoj.
Govoreći o mogućnosti razvoja sociologije religije u Hrvatskoj i
njezine integracije u svjetske tokove, dr. Siniša Zrinščak
ocjenjuje da bi hrvatska sociologija religije trebala izbjegavati
velike teorijske rasprave i ne opterećivati se nekim teorijama
sekularizacije i razvijati raspravu o teorijama tzv. "srednjega
dometa", kao što su primjerice one britanskih sociologa Grace Davie
o "vjerovanju bez vjerovanja" i Andrewa Greeleya o "religiji kao
poeziji".
(Hina) ip sp