ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Vlada ostaje pri svom prijedlogu o smanjenju plaća državnim dužnosnicima, no amandmanom će zatražiti da osnovica plaće bude 85 posto, a ne cijela prosječna (mjesečna) plaća u prošloj godini. Izjavio je to
premijer Ivica Račan, odgovarajući na pitanje zastupnika da li sadašnji prijedlog zakona o plaćama državnih dužnosnika odstupa od predizbornih obećanja koalicije. Na taj će se način, kao i ukidanjem dosadašnjih dodataka na plaću, plaće dužnosnika doista smanjiti oko 40 posto, kazao je premijer. To je bilo jedno od 40-ak pitanja na koje su članovi Vlade odgovorili u više od dva sata, koliko je trajao aktualni sat Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.
ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Vlada ostaje pri svom prijedlogu o
smanjenju plaća državnim dužnosnicima, no amandmanom će zatražiti
da osnovica plaće bude 85 posto, a ne cijela prosječna (mjesečna)
plaća u prošloj godini. Izjavio je to premijer Ivica Račan,
odgovarajući na pitanje zastupnika da li sadašnji prijedlog zakona
o plaćama državnih dužnosnika odstupa od predizbornih obećanja
koalicije. Na taj će se način, kao i ukidanjem dosadašnjih dodataka
na plaću, plaće dužnosnika doista smanjiti oko 40 posto, kazao je
premijer. To je bilo jedno od 40-ak pitanja na koje su članovi Vlade
odgovorili u više od dva sata, koliko je trajao aktualni sat
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. #L#
I većina ostalih pitanja bila je iz područja gospodarstva. Tako je
Marin Jurjević (SDP) pitao što će Vlada poduzeti glede
brodogradnje.
S brodogradiištima "3. Maj" i "Kraljevica" već je sve dogovoreno i
uplaćeno im je 43 milijuna američkih dolara. Uskoro ćemo izraditi
plan za brodogradilišta u Splitu i Trogiru, kazao je ministar
gospodarstva Goranko Fižulić. Cilj je Vlade da brodogradilišta
rade punim kapacitetom, da subvencije budu što manje, a da se u
gradnji brodova koristi što više domaćih proizvoda, izjavio je
Fižulić, dodajući kako se nada da će do kraja godine pet
brodogradilišta biti privatizirano.
Na pitanje Berislava Šmita (HDZ) kada će Ministarstvo
poljoprivrede isplatiti dugovanja seljacima za otkup pšenice,
ministar Božidar Pankretić odgovorio je da je Ministarstvo već
isplatilo 60 milijuna od ukupnog duga od 367 milijuna kuna. "Ovih će
dana ići i daljnjih 67 milijuna kuna", dodao je.
Na pitanje o tomu što kani poduzeti u svezi s problemima u Belju i
Vupiku, Pankretić je kazao da će Vlada probleme poljoprivrede i
prehrambene industrije rješavati na općoj razini, a time će se
riješiti i problemi pojedinih poduzeća. Svjestan je, kaže, težine
problema Vupika i Belja, no trebat će strpljenja.
Ljeku Mintas-Hodak (HDZ) zanimalo je pak koji su to podaci za koje
Vlada nije znala, a koji ukazuju na teže stanje gospodarstva nego
što se mislilo.
Dugovi i obveze države veći su nego što smo mislili i svakodnevno
smo suočeni s novim zabrinjavajućim podacima i štetnim ugovorima,
odgovorio je Račan. Potvrdio je pritom da Vlada ne raspolaže s
mnogim važnim dokumentima i ugovorima. Potrebno ih je naći, kako
zbog toga da se ustanove sve obveze države, tako i zbog toga da se
ustanovi odgovornost onih koji su potpisali te ugovore, kazao je
premijer.
Dino Debeljuh (IDS) pitao je pak kada će početi radovi na zapadnom
dijelu istarskog ipsilona. Neće, jer u proračunu nema novaca, a
Istra ne želi plaćati cestarinu, odgovorio je potpredsjednik Vlade
Slavko Linić. Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek dodao
je pak da je, što se tiče izgradnje istočnog dijela ipsilona, za ovu
godinu ostalo dubioza od 58 milijuna njemačkih maraka.
Je li moguće probleme sa Slovenijom riješiti tako lagano kao što to
misli predsjednik Republike Stipe Mesić, koji je nedavno izjavio
kako moramo malo popustiti mi, malo oni i da će se tako sve brzo
riješiti, pitao je Vlado Jukić (HSP).
Premijer Račan dijeli mišljenje predsjednika Mesića da problemi sa
Slovenijom i nisu tako veliki, kako je to ispadalo dosad jer nije
bilo dovoljno obostrane volje za njihovim rješavanjem. Mogući su
kompromisi po pitanju granica, ako će se pritom štititi vitalni
interesi Hrvatske. A ako se neko pitanje neće moći riješiti
drugačije, slučajeve ćemo prepustiti arbitražama, kazao je
premijer.
Ministar vanjskih poslova Tonino Picula izbjegao je danas otkriti
jesu li hrvatski porezni obveznici platili boravak nekolicine
srbijanskih i crnogorskih opozicionara za inauguracije novoga
hrvatskoga predsjednika u Zagrebu.
Naime, Anto Kovačević (HKDU) upitao je ministra koliko je koštao
dolazak vođe srbijanske oporbe Zorana Đinđića i njegovih kolega u
Zagreb, koliko njihov boravak i policijsko osiguranje te je li to
bilo na račun građana Hrvatske. Kovačevića je zanimalo i u čije ime
su pozvani, s obzirom da niti jedan od njih nije našao za shodno da
se za boravka u Zagrebu ispriča hrvatskom narodu za genocid koji su
počinili njihovi sunarodnjaci.
Ministar Picula rekao je kako je Vlada, u sklopu jačanja
dobrosusjedskih odnosa, odlučila pokušati ojačati i demokratske
procese tamo gdje oni ne postoje ili su vrlo slabi. Objasnio je da je
dolazak dijela srbijanske oporbe u Zagreb realiziran službenim
kanalima na obostrani interes, ali nije rekao tko je to platio.
Picula je rekao kako očekuje da se u razumnom vremenu u SR
Jugoslaviji otvore mogućnosti za demokratske procese, ali da će to
prije svega ovisiti o tamošnjoj oporbi. "Svakako želim vjerovati da
će to uključivati i drugačiji, daleko pozitivniji odnos prema
žrtvama koje su pale nakon ili za vrijeme srpske agresije na
Hrvatsku", kazao je.
(Hina) vl/daju/nb im