US 21.II.NYT: BRAZIL-MMF-POMOĆ SIROMAŠ

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 21. II. 2000. Brazil se sukobljava s MMF-om oko plana za pomoć siromašnima "Plan nove brazilske vlade da u sljedećem desetljeću potroši više od 22 milijarde dolara na socijalne programe izazvao je sukob s Međunarodnim monetarnim fondom, koji tvrdi da bi novac trebao biti upotrijebljen za smanjenje zaduženosti Brazila a ne za borbu protiv siromaštva. Neuobičajeno javni spor dodatno je pojačao nepopularnost MMF-a u Brazilu - naime, u prošlosti je spomenuta međunarodna financijska institucija bila optužena za izazivanje recesije u Brazilu i za narušavanje suvereniteta te zemlje. Nadalje, spomenuti je spor pružio predsjedniku Fernandu Hemriqueu Carosu jako potrebnu političku pomoć, prisiljavajući oporbene stranke da zbiju redove oko njega, a možda je ojačao i poziciju brazilskog Predsjednika u nastavljenjim razgovorima s MMF-om, koji danas više nego ikada želi izbjeći etiketu bezdušnosti. U studenom 1998. Brazil i MMF postigli su dogovor o hitnom trogodišnjem spasonosnom paketu vrijednom 41,5 milijarda dolara, čiji su uvjeti modificirani početkom prošle godine nakon što je predsjednik Cardoso bio prisiljen blagosloviti devalvaciju nacionalne valute reala za 40 posto. Po spomenutom dogovoru brazilska vlada trebala bi smanjiti javnu potrošnju i povećati poreze, a određeni su i ciljevi i vremenski raspored mjera poput smanjenja duga u javnom sektoru i prodaje državnih poduzeća. No, lokalni izbori, predviđeni u listopadu ove godine, te kampanja za predsjedničke i opće izbore, koja će uslijediti 2002., pojačavaju želju vladajuće koalicije da ponudi biračima nešto više od produžetka željezne discipline. Osim toga, u okviru svoje predizborne kampanje 1998., sadašnji predsjednik Cardoso obećao je da će u slučaju reizbora poduzeti korake koji će smanjiti kronično neprikladnu raspodjelu prihoda i ostale socijalne nejednakosti. Iako su 90-ih godina uvjeti života siromašnih građana poboljšani, ekonomisti računaju da najmanje pola radne snage u toj zemlji s ukupno 165 milijuna stanovnika još zarađuje minimalnu plaću od 77 dolara mjesečno ili čak manje - kada je riječ o milijunima građana koji rade na crno. Po vladinim statistikama, udio najsiromašnijih 10 posto stanovništva u nacionalnom dohotku iznosi samo jedan posto dok najbogatijih 10 posto stanovništva dobiva gotovo 50 posto spomenutog dohotka. U planu, izloženom pred Kongresom, vlada zahtijeva da u sljedećih 10 godina u Fond za borbu protiv siromaštva i njegovo potpuno ukidanje bude usmjereno najmanje 2,25 milijarda dolara godišnje za dodatne troškove u sferi obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Ministar financija Pedro Malan tvrdi da će novac od privatizacije i novih poreza na luksuz omogućiti Brazilu da financira spomenuti program bez odstupanja od dogovora s MMF-om. U prošlomjesečnom intervjuu za brazilski tjednik Veja, prije izbijanja spora, američki ministar financija Lawrence Summers izjavio je da brazilska vlada 'dugoročno gledano mora snažno ulagati u brazilski narod', navodeći obrazovanje kao glavni prioritet. No, u prošlomjesečnom intervjuu za informativnu službu Dow Jones, predstavnik MMF-a u Brazilu Lorenzo Perez izjavio je da je plan brazilske vlade 'uspostavio presedan koji bi mogao postati opasan'. 'Brazil već troši poveliku svotu novca na socijalne programe. Taj novac mora biti djelotvornije upotrijebljen', kazao je Perez. Brazil je reagirao trenutno i oštro, pri čemu su vlada i oporba očitovale rijetko viđenu slogu. Čelnici ljevičarske Radničke stranke zatražili su protjerivanje Pereza dok je Malan izjavio da 'raspoređivanje proračunskih resursa nikada nije bilo tema rasprave u razgovorima s MMF-om niti pripada u djelokrug te međunarodne institucije'. Sljedećeg dana Perez je promijenio ploču, izjavivši da nakon dodatnog proučavanja plana zaključuje 'da njegova provedba ne uključuje nikakve rizike na makroekonomskom planu'. Činilo se da je time stvar završena. No, 13. veljače izvršni direktor MMF-a u ostavci Michel Camdessus ponovno je razbjesnio brazilske dužnosnike izjavama na konferenciji UN-a o trgovini, održanoj u Bangkoku. Camdessus očito nije znao da je Perez povukao svoje početne kritike. 'Mi u MMF-u smatramo da važna točka u strategiji određene zemlje nije rješavanje problema siromašnih povremenim potezima milosrđa. Držimo da je važnije napraviti mjesta u proračunu vlade i država za trajna povećana socijalna izdvajanja', kazao je Camdessus" navodi se u završnom dijelu članka Larryja Rohtera.