AT-YU-PUBLICISTIKA-Književnost AU 21.II.-DIE PRESSE-POLITIČKA KNJIGA AUSTRIJADIE PRESSE21. II. 2000.Gorka pitanja 'staroj' JugoslavijiList donosi osvrt na knjigu Freimuta Duvea i Nenada Popovića 'Obrana budućnosti. Potraga u miniranom
području' u izdanju naklade Folio."Užas pred prizorima osvete, gorućih srpskih kuća na Kosovu ili Hrvata koje su ubili muslimani u Bosni i Hercegovini nije samo užas pred zločinom. Ponajprije je to užas zbog gubitka zadnjeg moralnog oslonca, gubitka zadnje nade i gubitka budućnosti. Saznanje o onomu što se događalo poslije raspada stare Jugoslavije, točnije rečeno saznanje je o strašno teškom putu koji treba prijeći da bi se dobilo pravo na budućnost. Dvanaest intelektualaca iz bivše Jugoslavije krenulo je na taj put knjigom 'Obrana budućnosti', na put 'popločan nagaznim minama katastrofe iz koje ti ljudi dolaze', kako piše suizdavač Freimut Duve, dužnosnik OESS-a za medije. Prilozi dvanaest autora odražavaju multikulturalnost bivše državne tvorevine i prikazuju njegovu propast. Otkrivaju nacionalističku jednostranost svake zemlje proizišle iz bivše Jugoslavije: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova i - naravno Srbije
AUSTRIJA
DIE PRESSE
21. II. 2000.
Gorka pitanja 'staroj' Jugoslaviji
List donosi osvrt na knjigu Freimuta Duvea i Nenada Popovića
'Obrana budućnosti. Potraga u miniranom području' u izdanju
naklade Folio.
"Užas pred prizorima osvete, gorućih srpskih kuća na Kosovu ili
Hrvata koje su ubili muslimani u Bosni i Hercegovini nije samo užas
pred zločinom. Ponajprije je to užas zbog gubitka zadnjeg moralnog
oslonca, gubitka zadnje nade i gubitka budućnosti. Saznanje o onomu
što se događalo poslije raspada stare Jugoslavije, točnije rečeno
saznanje je o strašno teškom putu koji treba prijeći da bi se dobilo
pravo na budućnost. Dvanaest intelektualaca iz bivše Jugoslavije
krenulo je na taj put knjigom 'Obrana budućnosti', na put 'popločan
nagaznim minama katastrofe iz koje ti ljudi dolaze', kako piše
suizdavač Freimut Duve, dužnosnik OESS-a za medije. Prilozi
dvanaest autora odražavaju multikulturalnost bivše državne
tvorevine i prikazuju njegovu propast. Otkrivaju nacionalističku
jednostranost svake zemlje proizišle iz bivše Jugoslavije:
Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova i - naravno Srbije
Slobodana Miloševića. Svi su oni morali proživjeti gorka
istraživanja o raspadu višenarodne države čiji su stanovnici
poslije Titove smrti doživjeli čak i kratko razdoblje nade u
približavanje Zapadu. Zapad je ipak sam pokvario pogled na
jugoslavensku realnost, jer se u analizi političkog i socijalnog
stanja na Balkanu orijentirao prema vlastitim pojmovima i
vrijednostima. Djelo koje je izdavačima donijelo nagradu Bruno
Kreisky 1999. za političku knjigu, Balkan naprotiv promatra iz
njegovoga središta i time postiže važnu dubinu" - piše list.