ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Prioritet Vladinog programa za ovu godinu je održavanje proizvodnje i zapošljavanja uz prihvatljivu ekonomsku stabilnost, čime će se stvoriti uvjeti za uspješan razvitak idućih godina. To će se ostvariti i
državnim proračunom, koji će za ovu godinu iznositi 45 do 46 milijardi kuna, što bi nominalno bilo pet, a realno 12 posto manje nego u prošloj godini, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac na današnjoj prvoj sjednici Vijeća ekonomskih savjetnika.
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Prioritet Vladinog programa za ovu
godinu je održavanje proizvodnje i zapošljavanja uz prihvatljivu
ekonomsku stabilnost, čime će se stvoriti uvjeti za uspješan
razvitak idućih godina. To će se ostvariti i državnim proračunom,
koji će za ovu godinu iznositi 45 do 46 milijardi kuna, što bi
nominalno bilo pet, a realno 12 posto manje nego u prošloj godini,
istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac na današnjoj prvoj
sjednici Vijeća ekonomskih savjetnika. #L#
Uz to, Crkvenac je najavio i izradu trogodišnjeg budžetiranja,
funkcioniranje državne riznice, rješenje problema državnih
dugova, od kojih bi se dio platio u ovoj godini, dio bi se pretvorio
u javni dug, a dio pokrio inozemnim zaduživanjem. "Podvući ćemo
crtu s datumom 31. prosinca 1999.", kazao je Crkvenac ističući da će
se ova godina i tekući proračun nastojati voditi fiskalno uredno.
Crkvenac je kazao da će Vlada uskoro predložiti i širi krug mjera za
ostvarenje svog četverogodišnjeg programa. Riječ je o pristupu i
pomoći u restrukturiranju poduzeća koja imaju perspektivu, izradi
strategije gospodarskog razvitka, daljnjoj privatizaciji,
mjerama za rješenje problema nelikvidnosti, za poticanje
proizvodnje, zapošljavanja, izvoza, te potrebi snažnije inozemne
potpore. Najavio je i nastavak privatizacije banaka, te jačanje
povjerenja u bankarski sustav u okviru čega će se predložiti i mjere
za rješenje problema štediša u propalim bankama. Crkvenac je tek
ukratko rekao da bi to značilo prijenos i oročenje depozita štediša
u "zdravim" bankama, što bi značilo da štediše mogu raspolagati
svojom štednjom dok bi država bankama izdala obveznice.
Ministar financija najavio je promjene u fiskalnoj politici, kod
poreza na dohodak i na dobit, te promjene u sustavu PDV-a koje bi se
pripremile u ovoj a primjenjivale od iduće godine.
U opširnoj raspravi istaknut je značaj izrade strategije
gospodarskog razvitka, ali i strategije znanstvenog i tehnološkog
razvoja. Čuli su se i prijedlozi za promjene u monetarnoj politici
kao i u platnom prometu, zatraženo poticanje izvoza uz prijedloge o
osnivanju izvozne banke ili reformiranja HBOR-a, i slično.
Riješiti probleme nelikvidnosti, nezaposlenosti, te potreba
funkcioniranja pravne države, najčešći su prijedlozi iz rasprave.
Čuli su se i različiti prijedlozi vezani uz pretvorbu i
privatizaciju. Tako Branko Horvat uz ostalo traži "ukidanje"
pretvorbe, s čime se ne slaže Uroš Dujšin koji ističe da bi to
onemogućilo uključenje Hrvatske u europske i svjetske integracije.
Dujšin smatra da je potrebna revizija pretvorbe i privatizacije,
što povezuje i s potrebom kadrovskog i materijalnog ekipiranja
pravosuđa. Uz to, jednim od Vladinih prioriteta označava i rješenje
državnih dugova, za što predlaže i raspisivanje javnog zajma u
iznosu od 6 milijardi kuna.
Današnja prva sjednica Vijeća ekonomskih savjetnika okupila je 80-
ak sudionika, a bili su nazočni i sindikalni čelnici te
predstavnici poslodavaca. Vijeće, inače, čini 50-ak stručnjaka s
fakulteta i instituta, 25 uglednih gospodarstvenika i bankara, te
20-ak stručnjaka iz inozemstva. Vijeće će raditi u užim radnim
tijelima koja će se baviti pojedinim pitanjima.
(Hina) bn db