FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ODOBRI ŽUPANIJSKOG DOMA O DUŽNOSNIČKIM PLAĆAMA

ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Izmjene i dopune zakona koje trebaju odrediti plaće državnih dužnosnika i sudaca bile su u središtu pozornosti odbora Županijskog doma koji su zasjedali uoči sutrašnje, 38. sjednice Doma.
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Izmjene i dopune zakona koje trebaju odrediti plaće državnih dužnosnika i sudaca bile su u središtu pozornosti odbora Županijskog doma koji su zasjedali uoči sutrašnje, 38. sjednice Doma. #L# Iako su promjene, koje je predložila Vlada, dobile "zeleno svjetlo", zastupnici, pogotovo iz oporbenog HDZ-a, bili su rezervirani prema nekim rješenjima. Čule su se i ocjene da se dužnosničke plaće neće smanjiti u mjeri kako je to bilo ranije obećavano. Od Vlade je zatraženo da zastupnicima predoči koliko će se uštedjeti smanjenjem dužnosničkih plaća. Franjo Križanić (HDZ) na Odboru za gospodarstvo i financije ocijenio je kako će, umjesto obećavanih 40, dužnosničke plaće biti manje oko 20 posto, a kad se u obzir uzmu zastupnički paušali, onda svega 10 do 15 posto. Kako se to slaže s tezom da je stanje u gospodarstvu lošije nego se mislilo, upitao je Križanić te ocijenio da je riječ o tome da se osjetljivo područje plaća eksploatira za jednodnevne potrebe. Članovi odbora kritizirali su rješenje po kojem bi dužnosnici bez prava na naknadu mogli biti članovi upravnih i nadzornih odbora u društvima gdje je država većinski vlasnik. Upozoreno je da je teško očekivati da će netko zdušno raditi dodatni, kontrolni posao bez ikakve naknade. Rad je bez naknade neprimjeren, suglasila se potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ali je i dometnula kako oni kojima se daje pravo kontrole imaju dužnosničke plaće. Zastupnici su pozdravili ugrađivanje sustava menadžerskih plaća u javnim poduzećima u spomenuti zakon, ali su podijelili mišljenja oko pitanja koliko bi dugo dužnosnici trebali primati naknadu plaće nakon što prestanu obnašati svoje dužnosti. Po rješenjima koja predlaže Vlada, dužnosničke bi se plaće utvrdile tako da se prosječna mjesečna plaća po zaposleniku u prethodnoj godini pomnoži s pripadajućim koeficijentom. Taj je koeficijent, primjerice za predsjednika države 7, a predsjednike Sabora i Vlade 6. Uzme li se u obzir da je prosječna plaća po zaposleniku u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosila 3038 kuna, plaća predsjednika države bila bi 21.266 kuna (do sada 35 tisuća, a predsjednika Sabora i Vlade 18.228 (do sada 25 tisuća kuna). Potporu odbora, pa i matičnog Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja, dobile su predložene izmjene zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević objasnio je kako će se po tim izmjenama smanjiti plaće za vrh sudbene hijerarhije, pa će primjerice predsjednik Vrhovnog suda, umjesto 21 tisuće kuna, imati 19.428 kuna, odnosno 7,8 posto manje. Ministar je posebno naglasio da se na najveći broj sudaca to smanjenje neće odraziti, odnosno da će 85 posto pravosudnih dužnosnika imati čak i višu plaću od 1 do 7 posto. Odbor je amandmanom zatražio povećanje koeficijenta za zamjenika državnog pravobranitelja. Mandatno-imunitetni odbor predložio je Županijskom domu da trojicu zastupnika HDZ-a razriješi zastupničke dužnosti u svojim klupama, s obzirom na to da su izabrani u Zastupnički dom. Riječ je o Ivanu Peniću, Pavlu Miljavcu i Ivici Kostoviću kojima je do sada mandat u Županijskom domu bio u mirovanju. (Hina) bm gk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙