ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Izmjene i dopune zakona koje trebaju odrediti plaće državnih dužnosnika i sudaca bile su u središtu pozornosti odbora Županijskog doma koji su zasjedali uoči sutrašnje, 38. sjednice Doma.
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Izmjene i dopune zakona koje trebaju
odrediti plaće državnih dužnosnika i sudaca bile su u središtu
pozornosti odbora Županijskog doma koji su zasjedali uoči
sutrašnje, 38. sjednice Doma. #L#
Iako su promjene, koje je predložila Vlada, dobile "zeleno
svjetlo", zastupnici, pogotovo iz oporbenog HDZ-a, bili su
rezervirani prema nekim rješenjima. Čule su se i ocjene da se
dužnosničke plaće neće smanjiti u mjeri kako je to bilo ranije
obećavano. Od Vlade je zatraženo da zastupnicima predoči koliko će
se uštedjeti smanjenjem dužnosničkih plaća.
Franjo Križanić (HDZ) na Odboru za gospodarstvo i financije
ocijenio je kako će, umjesto obećavanih 40, dužnosničke plaće biti
manje oko 20 posto, a kad se u obzir uzmu zastupnički paušali, onda
svega 10 do 15 posto. Kako se to slaže s tezom da je stanje u
gospodarstvu lošije nego se mislilo, upitao je Križanić te ocijenio
da je riječ o tome da se osjetljivo područje plaća eksploatira za
jednodnevne potrebe.
Članovi odbora kritizirali su rješenje po kojem bi dužnosnici bez
prava na naknadu mogli biti članovi upravnih i nadzornih odbora u
društvima gdje je država većinski vlasnik. Upozoreno je da je teško
očekivati da će netko zdušno raditi dodatni, kontrolni posao bez
ikakve naknade. Rad je bez naknade neprimjeren, suglasila se
potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ali je i dometnula kako oni
kojima se daje pravo kontrole imaju dužnosničke plaće.
Zastupnici su pozdravili ugrađivanje sustava menadžerskih plaća u
javnim poduzećima u spomenuti zakon, ali su podijelili mišljenja
oko pitanja koliko bi dugo dužnosnici trebali primati naknadu plaće
nakon što prestanu obnašati svoje dužnosti.
Po rješenjima koja predlaže Vlada, dužnosničke bi se plaće utvrdile
tako da se prosječna mjesečna plaća po zaposleniku u prethodnoj
godini pomnoži s pripadajućim koeficijentom. Taj je koeficijent,
primjerice za predsjednika države 7, a predsjednike Sabora i Vlade
6. Uzme li se u obzir da je prosječna plaća po zaposleniku u prvih 11
mjeseci prošle godine iznosila 3038 kuna, plaća predsjednika
države bila bi 21.266 kuna (do sada 35 tisuća, a predsjednika Sabora
i Vlade 18.228 (do sada 25 tisuća kuna).
Potporu odbora, pa i matičnog Odbora za pravosuđe, izbor i
imenovanja, dobile su predložene izmjene zakona o plaćama sudaca i
drugih pravosudnih dužnosnika. Ministar pravosuđa Stjepan
Ivanišević objasnio je kako će se po tim izmjenama smanjiti plaće za
vrh sudbene hijerarhije, pa će primjerice predsjednik Vrhovnog
suda, umjesto 21 tisuće kuna, imati 19.428 kuna, odnosno 7,8 posto
manje. Ministar je posebno naglasio da se na najveći broj sudaca to
smanjenje neće odraziti, odnosno da će 85 posto pravosudnih
dužnosnika imati čak i višu plaću od 1 do 7 posto. Odbor je
amandmanom zatražio povećanje koeficijenta za zamjenika državnog
pravobranitelja.
Mandatno-imunitetni odbor predložio je Županijskom domu da trojicu
zastupnika HDZ-a razriješi zastupničke dužnosti u svojim klupama,
s obzirom na to da su izabrani u Zastupnički dom. Riječ je o Ivanu
Peniću, Pavlu Miljavcu i Ivici Kostoviću kojima je do sada mandat u
Županijskom domu bio u mirovanju.
(Hina) bm gk