ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Vatikanski stručnjaci izrekli su "mudro da" genetskom inženjeringu na biljkama i životinjama, te opetovali protivljenje Crkve kloniranju ljuskih bića i ostalim biotehnologijama koje mijenjaju ljudski
genetski kod. "Mudro da" Pontifikalne akademije za život uslijedilo je nakon dvogodišnjih istraživanja i rasprava o genetskoj tehnologiji i etičkim pitanjima što ih ova neprijeporno otvara, istaknuo je u ogledu "Genetski inženjering samo na biljkama i životinjama" objavljenom u "Gospodarskom listu" dr Zvonimir Ostojić . L#L "Sve smo više ohrabreni činjenicom da su prednosti genetskog inženjeringa na biljkama i životinjama veće od rizika", izjavio je predsjednik Pontifikalne akademije biskup Elio Sgreccia. "Rekli smo mudro da", rekao je biskup, uz napomenu da se službena Crkva ne može složiti "sa stavovima nekih skupina koje tvrde da je rad s genima biljaka i životinja protivan Božjoj volji". Biskup ističe da je izrečeno "jasno ne" kloniranju ljudi, čak i sa svrhom stvaranja organa u terapijske svrhe. Naime, prema njegovim riječima, biljna i genetska biotehnologija mogle bi pomoći pri rješavanju kroničnih problema čovječanstva, a među takve svakako spada "svjetska glad". Kada je riječ o ljudskom rodu, Pontifikalna akademija drži da je kloniranje ljudi ili genetsko kopiranje osoba - nemoralno, jer
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Vatikanski stručnjaci izrekli su
"mudro da" genetskom inženjeringu na biljkama i životinjama, te
opetovali protivljenje Crkve kloniranju ljuskih bića i ostalim
biotehnologijama koje mijenjaju ljudski genetski kod. "Mudro da"
Pontifikalne akademije za život uslijedilo je nakon dvogodišnjih
istraživanja i rasprava o genetskoj tehnologiji i etičkim
pitanjima što ih ova neprijeporno otvara, istaknuo je u ogledu
"Genetski inženjering samo na biljkama i životinjama" objavljenom
u "Gospodarskom listu" dr Zvonimir Ostojić . L#L
"Sve smo više ohrabreni činjenicom da su prednosti genetskog
inženjeringa na biljkama i životinjama veće od rizika", izjavio je
predsjednik Pontifikalne akademije biskup Elio Sgreccia. "Rekli
smo mudro da", rekao je biskup, uz napomenu da se službena Crkva ne
može složiti "sa stavovima nekih skupina koje tvrde da je rad s
genima biljaka i životinja protivan Božjoj volji". Biskup ističe da
je izrečeno "jasno ne" kloniranju ljudi, čak i sa svrhom stvaranja
organa u terapijske svrhe. Naime, prema njegovim riječima, biljna i
genetska biotehnologija mogle bi pomoći pri rješavanju kroničnih
problema čovječanstva, a među takve svakako spada "svjetska glad".
Kada je riječ o ljudskom rodu, Pontifikalna akademija drži da je
kloniranje ljudi ili genetsko kopiranje osoba - nemoralno, jer
ugrožava dostojanstvo jednokratnog i neponovljivog pojedinca.
Godine 1996. godine je prvi put zasijano 1,7 milijuna hektara
površina genetički preinačenim kulturama, a već 1999. gotovo 40
milijuna hektara. Najzastupljenija je soja, slijede kukuruz,
pamuk, uljana repica... Najviše površina zasijano je u SAD,
Argentini i Kanadi, dok su ostale zemlje u debelom zaostatku za
vodećima.
(Hina) ld ld