VOA 20. 2. PICULA UDOVOLJAVA ALBRIGHT

GLAS AMERIKE - VOA 20. II. 2000. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula o posjetu državne tajnice Albright Zagrebu - eksluzivni razgovor za Glas Amerike. Prilog Slavice Lukic Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula prokomentirao je za Glas Amerike sadržaj i značaj državničkih susreta, koje je u petak u Zagrebu povodom inauguracije hrvatskoga predsjednika Stipe Mesića imala američka državna tajnica Madeleine Albright. GA: Što za Hrvatsku znači njezin posjet, drugi u ovoj godini? TP: Boravak gospođe Albright utoliko je važan signal podrške američke administracije kompletnom sustavu vlasti, koji mi imamo u Hrvatskoj i koji je svijet doista u petak slavio zajedno s nama kao jedno demokratsko obećanje i kao priliku da se možda najavi nešto temeljitija demokratska preobrazba cijelog ovog krajolika jugoistočne Europe. Gospođa Albright je, s cijelim nizom sugovornika, htjela dati do znanja da demokratizacija ne može biti politički monopol samo jednog dijela vlasti, ili vlasti kao takove. Demokratizacija, do koje je i nama stalo, mora biti na neki način izraz želje cijelog jednoga društva, i zato je u jednom širokom rasponu gospođa Albright, razgovarajući s raznim predstavnicima hrvatskog društva, željela potaknuti ljude da demokratizaciju shvate krajnje ozbiljno, i kao proces koji će uzimati svoj danak. Međutim, vrlo je važno da se niti na jedan način on ne zaustavi, odnosno, ne dovede u pitanje. Kakve su stavove u razgovorima predstavnici hrvatske vlasti iznijeli američkoj državnoj tajnici? Mi smo u direktnim razgovorima s gospođom Albright iskazali našu odlučnost da budemo ne samo nova Vlada, nego i bolja Vlada od prethodne, što ćemo potvrditi, prije svega, razvijanjem dobrosusjedskih odnosa, kao i potvrđivanjem naše euro-atlantske ambicije, odnosno, potvrdit ćemo konkretnim potezima da želimo u što skorije vrijeme postati punopravni članovi kako EU, tako i NATO saveza. Mi smo već u nekoliko dali sasvim konkretne dokaze da smo ono što smo izricali prije, u predizbornoj kampanji, kao Vlada već počeli odrađivati. Dozvolite samo da spomenem da je Vlada uputila parlamentu prijedlog izmjene odredbi određenih zakona - Zakona o obnovi, Zakona o područjima od posebne državne skrbi, u onim elementima koji su se mogli tumačiti kao diskriminatorni, odnosno, kao dijelovi zakona koji dovode u različit položaj određene skupine ljudi koji se žele vratiti u Hrvatsku. Želim vjerovati da će na sljedećoj sjednici Sabora, ili na prvoj iza nje, biti prihvaćeni zakoni o promjenama zakona i da će s te strane otpasti i prigovori da Hrvatska ne tretira jednako svoje građane. Madeleine Albright čula je u petak uvjeravanja s hrvatske strane o novom kursu hrvatske politike u odnosu na Den Haag. Naložio sam našem veleposlaniku pri Ujedinjenim narodima, gospodinu Simonoviću da potpiše protokol kojim se regulira status Ureda Međunarodnog kaznenog suda ovdje u Zagrebu, što je prethodna Vlada na neki način odgađala potpisati. I na taj način želimo signalizirati Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu da smo spremni na otvoren dijalog, koji će biti lišen suvišne politiziranosti, jer odnos s kaznenim sudom mora prije svega biti autentična suradnja Ministarstva pravosuđa sa samim Kaznenim sudom. Gospođa Albright je pozdravila našu vanjskopolitičku aktivnost. Izuzetno joj je bilo drago kada je od premijera Račana čula kako su protekli naši susreti u sjedištu EU i NATO saveza u Bruxellesu, kao i razgovori u Lisabonu i Berlinu. Kada je u pitanju hrvatska politika prema BiH, koja je do sada bila čest razlog međunarodnih prigovora, predstavnici hrvatske vlasti tijekom razgovora s američkom državnom tajnicom najavili su promjene i na tome planu. Ohrabruje naša nova politika prema BiH, koju mi doživljavamo kao susjednu državu, koja mora imati svoj puni integritet i suverenitet, a s druge strane, odnos prema Hrvatima u BiH ubuduće će biti takav da će jačati stabilnost same BiH kao države, ali istodobno se na adekvatan način brinuti o temeljnim interesima i potrebama hrvatskoga naroda u BiH. Jasno smo dali do znanja da namjeravamo i dalje slati pomoć Hrvatima u BiH, ali to ćemo raditi na daleko transparentniji način ovdje u Hrvatskoj i na način koji neće ugrožavati stabilnost BiH kao države. Posebna tema u hrvatsko-američkim razgovorima bio je odnos nove hrvatske Vlade prema Jugoslaviji. Željeli smo također istaknuti da istočnije od naših granica vidimo jedan problem koji se zove vlast Slobodana Miloševića i zajedničko nam je stajaliste da Slobodan Milošević mora što prije biti onemogućen da izazivanjem kriza produžava vijek svojeg političkog djelovanja u Srbiji, no izbori u Hrvatskoj ne mogu biti dovoljni. Želimo vjerovati da će se i predstavnici srbijanske oporbe, koji su se u petak našli ovdje u Zagrebu, što nam je također drago, vratiti u Srbiju i da će moći predstaviti vlastitom narodu jednu daleko vjerodostojniju političku platformu od ranijih pokušaja. Isticali smo da Slobodan Milošević ne može otići ukoliko oporba ne ponudi alternativu koja neće biti malo manji nacionalizam, već ona mora biti potpuno na razini autentičnih potreba srpskog naroda, ali i vrijednosti koje sve više okružuju Srbiju. Nekolicini svojih sugovornika u proteklih dva-tri dana kazao sam da je možda najbolji način da se potaknu političke promjene u Srbiji taj da se ona okruži autentičnim demokratskim sustavima, i to bi, zapravo, bio najbolji način da se potaknu demokratske promjene u Srbiji. Što će posjet Madeleine Albright Zagrebu promijeniti u bilateralnim odnosima između Sjedinjenih Država i Hrvatske? Gospođa Albright je pokazala interes prema ukupnim gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i zanimalo ju je u kakvom je stanju zapravo hrvatsko gospodarstvo i koje sve gospodarske probleme ova Vlada očekuje u ovom vrlo osjetljivom razdoblju, jer se praktički nalazimo pred početkom rasprava o novom hrvatskom proračunu za 2000. Sa svoje strane, ona je izrazila želju da poslovna zajednica Sjedinjenih Država prepozna Hrvatsku kao poželjnu destinaciju i državu-partnera. Utoliko je i najavila neke poteze američke administracije u vrlo skoro vrijeme, koji bi trebali olakšati transfer kapitala i investicija u Hrvatsku. Spominjala je suradnju preko OECD-a i preko Agencije za prekomorsko investiranje. Naravno da smo mi sa svoje strane iskazali posebno zadovoljstvo za taj projekt, s time da smo još jednom naglasili da mi očekujemo izravne investicije u naše gospodarstvo, u programe koje mi možemo ponuditi u poticanju domaćih poslovnih ljudi da surađuju sa stranim partnerima upravo na konkretnim projektima. To bi bio najbolji način da mi rasteretimo vlastiti proračun od stvari koje onda ne bismo trebali financirati. Paradoksalno je da se Sjedinjene Države isključivo doživljavaju kao svjetska gospodarska i politička velesila, a da se pri tome zanemari razvoj bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Državama. Američka politika je ovdje u ovom dijelu Europe prisutna već nekoliko godina i zahvaljujući njoj mir je stabiliziran, prestao je rat, ali Amerika je ujedno za nas i poželjan gospodarski partner, odnosno, netko tko može poticati razvoj hrvatskog gospodarstva. Utoliko će i jedan aspekt gospodarske diplomacije u skorom vremenu biti potican s naše strane. Očekujemo da će i američka strana poduprijeti tu našu inicijativu, da ćemo biti svjedoci sve većeg, češćeg i boljeg ulaganja američke industrije, uopće i razvojnog sektora, ovdje u Hrvatskoj. (VOA)