NJ 19.II.-SZ-MESIĆ

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 19. II. 2000. Novi hrvatski predsjednik obećava demokratizaciju 'Učinit ćemo sve da ta regija postane politički stabilna i bogata' Za razliku od pokopa hrvatskoga utemeljitelja države Franje Tuđmana sredinom prosinca, u petak su na inauguraciji novog predsjednika Stipe Mesića inozemne države bile zastupljene u velikom broju i visokom rangu. U svojoj je zakletvi pred predstavnicima 70 država, Mesić obećao demokratizaciju hrvatskoga društva. Ponovio je glavne interese zemlje za prijam u EU i NATO. Pozivu u Zagreb odazvali su se i neki srpski oporbeni vođe, kako bi razgovarali ne samo s ministrima vanjskih poslova SAD-a i Njemačke, Madeleine Albright i Joschkom Fischerom, nego i s novim hrvatskim premijerom Ivicom Račanom o povratku srpskih izbjeglica. Mesić koji se jasno distancirao od Tuđmanova velikohrvatskog upletanja u Bosni, sastao se i s muslimanskim bosanskim predsjednikom predsjedništva Alijom Izetbegovićem. Kratkoj ceremoniji bilo je nazočno dvanaest šefova država i vlada iz srednje i istočne Europe. Mesić koji je na Markovu trgu položio zakletvu ustavnom sudu, za razliku od svojeg prethodnika Tuđmana s kojim je prekinuo 1994., nije nosio lentu na prsima. Bili su rasprostrti sivi umjesto crvenih sagova. 'Bit ću predsjednik svih građana ove zemlje', rekao je pred više tisuća ljudi. 'Učinit ću sve da poduprem konačan povratak prognanih njihovim kućama. Hrvatska želi sa svim susjedima živjeti i surađivati u miru'. Njegova će zemlja poduzeti sve 'da ta regija bude politički i zemljopisno stabilna, demokratski sigurna i bogata', rekao je Mesić. Novi je hrvatski predsjednik rekao da je počašćen nazočnošću brojnih međunarodnih predstavnika. Među gostima bio je i austrijski predsjednik Thomas Klestil te ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner. Kao sadašnja predsjedateljica OESS-a, predstavljala je Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju. I povjerenik EU-a za vanjske odnose Chris Patten, kao i predstavnici Svjetske banke i MMF-a doputovali su u Zagreb. Od srpskih oporbenih vođa došao je Zoran Đinđić, ali ne i Vuk Drašković. Slovenski se predsjednik Milan Kučan sreo sa svojim 'starim prijateljem' Mesićem prvi put od 1991. kad je Mesić bio zadnji predsjednik predsjedništva Jugoslavije u raspadu. Između Hrvatske i Slovenije još postoje otvorena pitanja, ponajprije granica na Jadranu. Točka koju dvije zemlje moraju riješiti prije željenog pristupa EU-u i NATO-u. Crnogorskog je predsjednika Mila Đukanovića zbog smrtnog slučaja, takvo je službeno objašnjenje, na inaugurciji zastupao njegov premijer Filip Vujanović" - izvješćuje Bernhard Kueppers.