LJUBLJANA, 21. veljače (Hina) - Nekoliko stotina slovenskih umjetnika dobilo je rješenje o svom izuzetnom stvaralačkom opusu u obliku državnih mirovina koje iznose i do tri tisuće njemačkih maraka, a na listi čekanja nalazi ih se još
oko 1000!
LJUBLJANA, 21. veljače (Hina) - Nekoliko stotina slovenskih
umjetnika dobilo je rješenje o svom izuzetnom stvaralačkom opusu u
obliku državnih mirovina koje iznose i do tri tisuće njemačkih
maraka, a na listi čekanja nalazi ih se još oko 1000! #L#
Otkriće je odjeknulo kao prava afera, iako Slovenci tradicionalno
cijene stvaraoce, osobito književnike i pjesnike jer ih odmalena
uče da bez književne riječi kao narod ne bi ni opstali.
Spomenute mirovine počele su se dodjeljivati 1994. na osnovu
posebnog zakona, ali je za njih šira javnost doznala tek nedavno.
Svi su se začudili kada je pjesnikinja za djecu Svetlana Makarovič
na gala priredbi u Ljubljani odbila prestižnu Prešernovu nagradu u
iznosu 20000 maraka i time - glasili su prvi komentari - ugrozila
vlastitu egzistenciju.
Poznata i pomalo ekscentrična umjetnica koja živi na selu i hrani
tridesetak mačaka (pjesme o "Mačku Muriju" poznaju svi slovenski
prvoškolci) pojavila se u svečanoj toaleti na pozornici Cankarevog
doma kao da će nagradu primiti, a onda teatralno rekla - "Gospodine
predsjedniče, nagradu naravno u cijelosti odbijam." Odmah su se
pojavila nagađanja kako se zapravo obratila predsjedniku Milanu
Kučanu koji je sa suprugom Štefkom sjedio u prvom redu, a ne
predsjedniku žirija.
Sada se u kavani "Pri Petričku", restoranu "PEN-kluba" i na drugim
punktovima gdje se okupljaju kulturni djelatnici špekulira da se
radilo o svojevrsnom prosvjedu zbog kojeg ni predsjednik nije bio
iznenađen. Pjesnikinja je, naime, nagradu trebala dijeliti sa
isusovcem Ivanom Markom Rupnikom, slikarem koji je izradio mozaik u
vatikanskoj kapeli Redemptoris Mater. Slovenski politički sukobi
uvijek prerastu u kulturne sporove između desnice i ljevice koja
Rupniku odriče umjetničke kvalitete potrebne da se dobije glavna
državna nagrada.
Sve je to bilo povodom novinarima-istraživačima da se pozabave
umjetnički zaslužnim umirovljenicima, među kojima je od nedavno i
Makarovičeva. Tako je utvrđeno da je u posljednjih pet godina
dodijeljeno 210 "zaslužnih" umjetničkih mirovina za koje je znao
malo tko osim onih kojima su dodijeljene.
Čudno, tvrde sada oni koji se protive privilegijima i
netransparentnim mirovinama, da to nije učinjeno na nekoj
svečanosti jer je riječ o mirovinama o kojima obični ljudi mogu samo
sanjati - kreću se između 2500 i 3000 njemačkih maraka.
Ostalima su uvjeti za umirovljenje od početka ove godine pooštreni
u skladu s mirovinskom reformom. Neki su za "kulturni skandal"
optužili cijelu vladu i traže nečiju odgovornost, dok drugi tvrde
da je kriv ministar kulture Jožef Školč. Jer, tvrde, za takve
mirovine javnost mora znati. Osobito zato jer je na listi još 1000
umjetnika kojima osiguranje plaća država i koji se također nadaju
"privilegiranim" umjetničkim primanjima. Oni koji ne postignu
najvišu kvalitetu potrebnu za mirovinu koju je dobila pjesnikinja
Makarovič mogu računati barem na tzv. "priznavalninu" - posebnu
mirovinu koja je dvaput veća od umirovljeničkog prosjeka.
Kritičari takve kulturne politike sada se pitaju može li država s
dva milijuna stanovnika imati tisuću izuzetnih umjetničkih
stvaralaca i može li to plaćati njihovim privilegiranjem.
Komentator ljubljanskog "Dela" tvrdi kako će takvo ponašanje
dovesti do novog kruga "zaslužnih" koji su dobivali mirovine po
posebnim odredbama. Takvih je - tvrdi parlamentarna oporba koja
zahtijeva više pravednosti za umirovljenike - u Sloveniji oko
40.000, a među njima najviše ima partizanskih veterana i bivših
partijskih funkcionara, pa čak i boraca iz građanskog rata u
Španjolskoj.
(Hina) fl zt