FINANCIJSKI BILTEN OD 10 - 17. VELJAČE 2000.

FINANCIJSKI BILTEN OD 10 - 17. veljače 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Na doradu odluka o zabrani zapošljavanja u državnoj upravi 8. Zatvorena sjednica Vlade RH 9. Zastupnički dom zasjeda 23. veljače 10. Ministar Fižulić: Problem nezaposlenosti nije rješiv preko noći 11. Tvrtke o programu hrvatske Vlade 12. Riječka banka po trogodišnjim ostvarenjima vodeća u Hrvatskoj 13. Statistika 14. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u veljči ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 10. II. 25.400.000 5.400.000 12,08 % 401.402.000 11. II. 24.100.000 9.100.000 12,58 % 420.630.000 14. II. 12.000.000 8.500.000 12,50 % 394.814.000 15. II. 26.000.000 15.000.000 12,70 % 321.264.000 16. II. 28.000.000 26.000.000 12,01 % 256.264.000 17. II. 30.000.000 28.000.000 14,05 % - Dnevni prosjek 24.250.000 15.333.333 12,65 % 358.874.800 Na Tržištu je novca početak tjedna bio u znaku nestašice novca, kako u noćnom tako i u dnevnom kreditiranju. No, sredinom se tjedna situacija popravila. Velika je potražnja osnovno obilježje prekonoćnog trgovanja u proteklih tjedan dana. Tako se u prvom dijelu tjedna potražnja kretala oko 400 milijuna kuna, a zanimljivo je kako je njezin veći dio s uspjehom pokriven. No, unatoč tome što se sredinom tjedna potražnja smanjila, "minusi" u potražnji i dalje su prisutni. U dnevnom je pak kreditiranju, proteklog tjedna bilo znatno mirnije. Repo aukcija HNB-a održana u utorak te dotok novca za isplatu mirovina pristigao u srijedu, osnažili su ponudu. Unatoč tome, dio je potražnje ostajao nepokriven. To je ponajprije bila posljedica ograničenja kreditora, a ne većeg nedostatka novca u ponudi. Tako se redovito dešavalo da je i dio ponude ostajao neplasiran. Cijena novca kretala se uglavnom na uobičajenim razinama. Opozivni su krediti boljim korisniciam plasirani po kamati od 11,0 posto, dok se za ostale cijena kretala na uobičajenih 12,50 posto. Cijena se pak ročnih kredita kretala od 12,50 do 15,0 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 17. veljače. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 285,8 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamata iznosila 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa HNB, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 271 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 198 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 63 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od deset milijuna kuna. Od 16. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,37 milijarde kuna. HNB dala Ministarstvu financija kratkoročni kredit od 442 milijuna kuna Hrvatska narodna banka (HNB) odobrila je u srijedu korištenje kratkoročnog kredita u iznosu od 442.129.702,93 kuna Ministarstvu financija. Rok povrata kredita je 31. ožujka 2000., a odobren je uz eskontnu stopu HNB-a (7,9 posto). To je trenutačno jedino zaduženje Ministarstva financija kod Hrvatske narodne banke, izvijestio je Ured za odnose s javnošću HNB-a. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze I ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren vrlo veliki promet - čak 22,7 milijuna kuna. Ovako se veliki promet ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Varaždinske banke (7,8 milijuna), Riječke banke (3,9 milijuna), običnim dionicama Zagrebačke banke (2,1 milijun) te Podravke (1,7 milijuna kuna). Aktivno je pritom bilo 20 dionica, od čega ih je deset dobilo, a pet izgubilo na vrijednosti. Vodeće je mjesto među dobitnicama zauzela dionica Plave lagune. Naime, cijena joj je skočila čak 337 kuna ili 60,61 posto. Značajni su rast cijene ostvarile i dionice triju banaka. Naime, dionica Varaždinske bila je skuplja 85 kuna, Riječke 46 kuna, a Zagrebačke banke serije C 40 kuna. Istodobno, vrijednosnica Zagrebačke banke serije E ojačala je 20 kuna, a Podravke 16 kuna. Cijena dinica Viktora Lenca porasla je pak 14, dok je Varteksova dionica bila skuplja deset kuna. Na kraju su se liste našle dionice Arenaturista i Privredne banke. Naime, cijena je prvoj porasla 9,9, a drugoj pet kuna. Od gubitnica, neslavno je vodeće mjesto s padom cijene od 11 kuna, zauzela dionica Riviere. Dionica Elke potonula je pak dvije kune. Na začelju liste, s gubitkom od samo jedne kune, našle su se dionice Končara i Kraša. Kako je većina dionica proteklog tjedna ipak dobila na vrijednosti to je utjecalo i na CROBEX indeks. On je u proteklih tjedan dana porastao sedam bodova na razinu od 853 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14. do 17. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 569 575 571 334.823 Podravka 120 130 130 1.763.512 Varaždinska banka 160 200 200 7.822.907 Viktor Lenac 75 85 80 89.098 Zagrebačka banka O 1.190 1.200 1.200 2.102.200 Atenaturist 45 50 50 9.365 Elka 63 63 63 63.000 Isteraturist 30 30 30 450 Končar 74 74 74 7.474 Kraš 105 108 108 80.426 Našicecement 480 480 480 96.000 Plava laguna 550 900 893 3.249.247 Privredna banka 100 105 105 35.000 Riječka banka 78 111 111 3.992.349 Riviera 64 66,50 66 14.171 Splitska banka 65 65 65 31.525 Trgovačka banka 1.703 1.703 1.703 68.120 Varteks 27 30 30 26.709 Zagrebačka banka C 650 650 650 2.600 Zagrebačka banka E 490 490 490 378.280 22.777.924 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od 1,6 milijuna kuna, a aktivno je bilo 19 dionica. Pritom je njih sedam dobilo, a pet izgubilo na vrijednosti. Najviše, 240 kuna ili 40,67 posto, poskupila je dionica Plave lagune. Rast cijene od pet kuna, ostvarile su pak dionice Elke te Tankerske plovidbe. Ovoga su tjedna poskupile i dionice četiri PIF- a. Dionica fonda Velebit poskupila je naime 50 lipa. Rast cijene od 30 lipa zabilježile su dionice Sunca i Slavonskog fonda. Vrijednosnica Središnjeg nacionalnog fonda ovoga je tjedna poskupila svega deset lipa. Od gubitnica, ovoga je tjedna vodeće mjesto zauzela dionica Strojara iz Bistre. Naime, cijena joj je potonula 90 kuna. Dionica Kraša pojeftinila je pak osam kuna, dok se cijena dionice Ericsson- Tesle spustila pet kuna. I dva su PIF-a ovoga tjedna oslabila. Cijena dionice fonda Pleter pala je 80, a Dom fonda 47 lipa. Ponajviše zahvaljujući rastu cijene dionice Plave lagune, VIN indeks ovoga je tjedna skočio 14 bodova na 369 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14. do 17. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Elka 60 60 60 227.460 Ericsson-Tesla 226,03 238 230 268.910 Kraš 112 112 112 6.944 Pastor 60 60 60 8.640 Plava laguna 830 850 830 33.400 Strojar 300 300 300 338.400 Tankerska plovidba 65 70 65 6.665 PIF Dom 14,97 15,05 15,03 164.871 PIF Expandia 14,61 15,40 15,00 215.750 PIF Pleter 7,02 8,30 7,10 69.373 PIF Slavonski 7,30 7,51 7,50 46.895 PIF Sunce 6,20 6,80 6,80 6.401 PIF Sred. nac. 10,10 10,80 10,51 64.559 PIF Velebit 10,00 10,50 10,50 165.706 1.623.982 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 10. veljače 17. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7.709,27 7.580,53 - 1,66 London/FTSE-100 6.279,80 6.209,30 - 1,12 New York/DJIA 10.699,16 10.561,41 - 1,28 Tokyo/Nikkei 19.710,02 19.791,40 + 0,41 Proteklih je tjedan dana na Wall Streetu proteklo u velikoj napetosti. Dow Jones indeks oslabio je gotovo 140 bodova ili 1,28 posto. U fokusu je ulagača bio govor predsjednika Feda Alana Greenspana pred američkim Kongresom, najavljen za četvrtak poslijepodne. Naime, oni strahuju kako će glavni čovjek Feda upozoriti na isuviše snažan gospodarski rast gospodarstva SAD-a i time najaviti novo podizanje ključnih kamatnih stopa. Osim Greenspanovog govora, na buduće bi smjernice monetarne i porezne politike trebali ukazati i najnoviji statistički podaci o siječanjskim proizvođačkim i cijenama na malo u SAD-u, čije se objavljivanje također očekuje krajem ovoga tjedna. Inače, slijedeća se sjednica Fedovog Savjeta za otvoreno tržište (FOMC) održava 21. ožujka. Značajnije je gubitke ovoga tjedna ipak malo smirio komentar jednog od čelnika središnje američke banke Edwarda Gramlicha. Prema njegovim riječima, u gospodarstvu SAD-a trenutačno nema naznaka jačanja inflacijskih pritisaka. Olakšanje, koje je ulagačima donijela ova izjava, rezultiralo je u prvoj polovini tjedna brojnim kupovinama te u konačnici i osjetnim rastom cijena dionica. Inače, u proteklih je sedam dana došlo do "smjene". Naime, najtraženije su bile dionice tradicionalnih sektora, posebice automobilske, kemijske i papirne industrije. Jedan od razloga je i novi epilog "sage o Microsoftu", najvećoj svjetskoj kompaniji za proizvodnju softvera. Ovoga je puta riječ o nedavnoj izjavi predsjednika jednog od najznačajnijih proizvođača računalne opreme, korporacije Dell Computers, Michaela Della. On je naime izrazio sumnju u kompatibilnost Gatesovog novog programa "Windows 2000" s postojećim računalnim sustavima i time pobudio sumnju ulagača u "bezgrešnost" tog dugonajavljivanog Microsoftovog proizvoda. To je pak dovelo do "lančane reakcije" te se većina ulagača željela riješiti ne samo dionica Microsofta već i ostalih jakih tehnoloških tvrtki. Europske burze ponovno "u stopu" pratile Wall Street Poslovanje europskih burzi u proteklih je tjedan dana bio vrlo raznoliko, što je pak ovisilo o tome kakva je dan ranije bila situacija u New Yorku. Na tjednoj je razini londonski FTSE oslabio oko 1,10 posto ili približno 70 bodova, dok je frankfurtski DAX pao za više od 1,60 posto, tj. gotovo 130 bodova. No, svakako je najvažnija ovotjedna karakteristika bila velika zabrinutost europskih izvoznika glede mogućeg povećanja ključnih američkih kamatnih stopa. No, i ta je nedoumica riješena u četvrtak popodne, nakon zatvaranja burze u New Yorku. Naime, u svom je govoru Kongresu, predsjednik Feda Alan Greenspan izjavio kako ranija povećanja kamatnih stopa nisu polučila željeni učinak, odnosno nisu usporila snažan rast gospodarstva SAD-a. Stoga će se kamatne stope u budućnosti morati znatno povećati kako američko gospodarstvo ne bi "eksplodiralo", precizirao je Greenspan. Inače, od lipnja prošle godine Fed je četiri puta povećao kamatne stope. U početku su europski ulagači tu vijest primili s negodovanjem. No, kasnije je pesimizam nestao ponajprije zbog podatka kako su siječanjske proizvođačke cijene u SAD-u ostale nepromijenjene prema 0,1 posto rasta iz prosinca prošle godine. Greenspanove su prijetnje stoga shvatili puno blaže. Zadovoljstvu je europskih, poglavito britanskih, ulagača znatno doprinjelo i benigno izvješće Bank of England (BoE). U njemu se naime navodi kako u Velikoj Britaniji, unatoč značajnom gospodarskom rastu, nema naznaka jačanja inflacijskih pritiska. Stoga zasad nema razloga za novim podizanjem ključne kamatne stope. Inače, BoE je prošloga tjedna kamatu podignuo 0,25 postotnih bodova na šest posto, što je ukupno četvrto povećanja u posljednjih šest mjeseci. Od ovotjednih je pak dobitnika na europskim burzama potrebno izdvojiti tehnološke kompanije. Osim povremenog poticaja s burze u New Yorku, rast je njihovih cijena potaknula i vijest da će njemački Deutche Telecom i francuski Lagardere povezati svoje online- jedinice, T-online i Club Internet, i time stvoriti najvećeg europskog Internet poslužitelja. Na burzi u Tokiju - burno Iako tjedna promjena Nikkei indeksa na to ne upućuje, proteklih je tjedan dana na burzi u Tokiju bilo vrlo burno. U prvoj su polovini tjedna cijene dionica padale, dok su u drugoj snažno rasle. Razloge negativnog kretanja cijena ponajprije treba tražiti u bankarskom sektoru. Naime, prošlotjedni je kontraverzni prijedlog novog poreznog opterećenja tokijskog gradonačelnika Shintare Ishihare dobio, zasad samo usmenu, podršku pojedinih japanskih ministara. Riječ je o prijedlogu prema kojem bi velike banke i financijske institucije u Tokiju u idućih pet godina plaćale još tri posto poreza na bruto dobit. Cilj je toga prijedloga prikupljanje sredstava za pokrivanje deficita gradskog proračuna. Uz to, poslovna je klima u Japanu iznimno loša. Prema podacima tvrtke za ispitivanje boniteta Teikoku, u siječnju je u Japanu bankrotiralo više od 1.400 tvrtki, što je čak 43,7 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Taj je podatak bio još jedna potvrda ulagačima kako su kreditni rizici japanskoga gospodarstva u porastu. Takvim su procjenama ponajprije bile pogođene bankarske dionice, otprije u "nemilosti" zbog najavljenog novog poreznog opterećenja. No, tada su japanske agencije za ocjenu kreditnog rejtinga priopćile kako japanske banke ipak neće biti značajnije pogođene novim porezima. To je podignulo cijene ne samo dionica banaka već i ostalih vrijednosnica. No, razlozi laganog oporavka burze u Tokiju u drugoj polovini tjedna nisu toliko jednostavni. Sve je počelo s najavom revizije rejtinga japanskih državnih obveznica, a koje će obaviti međunarodna agencija za kreditni rejting Moody. Prema procjenama analitičara, rejting tih obveznica mogao bi biti spušten s trenutačnih Aa1. Jer javni je dug Japana dosegnuo najveći udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) u odnosu na ostale industrijski razvijene zemlje svijeta. Dugoročno gledajući, za tokijsku će burzu to biti težak "udarac" jer takvi su pomaci negativni i odvlače strani kapital. No, trenutačno ulagači drže kako će moguće spuštanje rejtinga biti pozitivno jer će novac preusmjeriti iz obveznica u dionice, objašnjavaju analitičari. Stoga i ne iznenađuju brojne kupovine obavljene upravo u drugoj polovini tjedna. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 10. veljače 17. veljače Promjena u % Euro/USD 0,9888 0,9864 - 0,24 Euro/JPY 107,31 108,67 + 1,26 USD/JPY 108,43 110,11 + 1,54 Cijena zlata: USD/Unca 10. veljače 17. veljače Promjena u % 310,50 303,50 - 2,25 Devizna su tržišta ovoga tjedna u stopu pratila promjene na tržištima vrijednosnica. Najveći je dobitnik pritom bio američki dolar. U jednom je trenutku njegov tečaj u odnosu na japanski jen dosegnuo najvišu razinu u posljednjih pet mjeseci ? 110,26 JPY. No, kasnije se lagano spustio pa je tjedni rast zaustavljen na oko 1,50 posto. "Zelenbać" je, iako znatno skromnije, ojačao i prema jedinstvenoj europskoj valuti. Cijena eura naime pala je oko 0,20 posto u odnosu na dolar. Međutim, razlozi jačanja američke valute nalaze se ponajprije u laganom padu tečaja jena i eura. Primjerice, ulagači više jen ne nalaze privlačnim kao ranije. Naime, sve više analitičara upozorava na "staklene noge" japanskog gospodarstva. To će, objašnjavaju oni, uskoro biti potvrđeno i izvješćem o kretanju japanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju, a za koje drže da će biti negativno. Unatoč trenutačnom slabljenju eura, tečaj jedinstvene europske valute sve je bliži granici od 0,99 USD. Pojedini analitičari pritom kažu kako paritetni odnos euro/dolar, možda i nije više toliko daleko. Jer sve je više statističkih podataka koji ukazuju na oporavak gospodarstava Eurolanda. Inače, i na deviznim tržištima vlada velika neizvjesnost uoči govora Alana Greenspana, predsjednika Feda. U svom će obraćanju predsjednik Feda američki Kongres izvjestiti o trenutačnoj situaciji u gospodarstvu SAD-a te time navijestiti i buduće poteze središnje američke banke na području monetarne i kamatne politike. Trenutačno nitko od ulagača nije posve siguran kako će dolar reagirati na Greenspanove riječi. Unatoč oprečnim mišljenjima, najnovija statistička izvješća ukazuju na nastavak robusnog rasta američkog gospodarstva. Industrijska je proizvodnja primjerice u siječnju porasla jedan posto u odnosu na 0,6 posto rasta iz prosinca lani. Do kraja bi ovog tjedna trebali biti objavljeni i podaci o proizvođačkim i cijenama na malo u SAD-u, koji će, to nitko ne dvoji, još jednom potvrditi snažan rast američkog gospodarstva. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 11. ? 18. veljače 2000. Valutai jedinica Tečaj11. veljače Tečaj18. veljače Promjenau % Euro 1 7,7306 7,7255 - 0,06 DEM 1 3,9526 3,9500 - 0,06 USD 1 7,8071 7,7761 - 0,39 GBP 1 12,5749 12,5257 - 0,39 JPY 100 7,1902 7,0666 - 1,71 ATS 1 0,5618 0,5614 - 0,06 ITL 100 0,3992 0,3989 - 0,06 CHF 1 4,8141 4,8200 + 0,12 SIT 100 3,8546 3,8480 - 0,17 U proteklih je tjedan dana njemačka marka na tečajnici HNB svakodnevno gubila na vrijednosti. Međutim, na tjednoj je razini taj pad dosegnuo svega 0,06 posto. Nižu su cijenu imale i gotovo sve ostale valute. Tako se u posljednjih dva tjedna tečaj japanskog jena strmoglavio gotovo 3,50 posto. U istom su dvotjednom razdoblju značajno pojeftinili i američki dolar te britanska funta. "Zelenbać" je pritom oslabio skoro dva posto, dok je cijena funte pala oko 1,40 posto. Slovenski je pak tolar tijekom posljednjih sedam dana pojeftinio 0,17 posto, dok su tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire bili niži 0,06 posto. Jedini je dobitnik ovoga puta bio švicarski franak. On je naime u proteklih dva tjedna ojačao više od 0,60 posto. 7. Vlada RH: Na doradu odluka o zabrani zapošljavanja u državnoj upravi Hrvatska Vlada u četvrtk nije donijela odluku kojom bi se do daljnjega zabranio prijem službenika i namještenika u tijela državne uprave i javne službe koje se financiraju iz državnog proračuna, već ju je poslala na doradu užem kabinetu. Odlukom se predviđala zabrana novog zapošljavanja u državnoj upravi i javnim službama do donošenja uredbi i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu kojima bi se iskazao i okvirni broj potrebnih zaposlenika. No, zbog primjedbi posebice na odredbe vezane za zapošljavanje preraspodjelom unutar tijela državne uprave te prevelike restrikcije u pogledu novog zapošljavanja u javnim službama, odluka je poslana na doradu. Premijer Ivica Račan poručio je kako je zadaća ministarstva i Vlade ne samo zaustaviti "stihiju" rasta broja državnih službenika i namještenika nego je i smanjiti. Natečaje i zapošljavanje u državoj upravi u vrijeme primopredaje vlasti, Račan je ocijenio skandaloznom pojavom s kojom se Vlada ne smije pomiriti. Premijer ističe da je za kvalitetniji rad bitno otvoriti procese konkurencije. Nastavili bi kao do sada ako potrebe za kvalitetnim ljudima, u odnosu na postojeće, vršimo primanjem novih ljudi, a nikoga ne otpustimo, kazao je Račan. "Ako će ljudi za koje se ocijeni da nisu u stanju kvalitetno obavljati svoj posao po zakonu imati privilegije i to je bolje nego rast državne uprave", kazao je. Prema važećim zakonima, državni službenici i namještenici u slučaju otkaza godinu dana imaju pravo na naknadu plaće. Ministra javnih radova Radimira Čačića naročito smeta odredba po kojoj bi se nakon donošenja uredbi o unutarnjem ustroju moglo zapošljavati preraspodjelom službenika i namještenika koji bi se u drugim službama iskazali kao višak. Zapošljavanje je limitirano okvirima postojeće uprave, nema prostora novom zapošljavanju ni nakon donošenja uredbi, zamjerio je Čačić. Uz potpore restrikciji državne uprave, ministri su zamjerili na izjednačavanju te zabrane sa zapošljavanjem u javnim službama. Trebali bi ostaviti mogućnost da se uz racionalnost u javnim službama (škole, sveučilišta, znanstveni instituti, zdravstvo) zapošljavaju novi ljudi, kazao je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Zamjenik premijera Goran Granić mišljenja je da bi što prije trebalo donijeti uredbe o unutarnjem ustrojstvu, procijeniti potrebne kadrove jer se sve to odražava na državni proračun. I premijer Račan upozorava na vezu broja zaposlenih i proračuna. O ustroju državne uprave i broju zaposlenih u njoj može se govoriti tek uz poznavanje proračunskih okvira, poručio je. Kako je istaknuto, ministarstva bi trebala donijeti uredbe o unutarnjem ustroju do početka ožujka, a zamijećeno je i da bi bilo dobro da Vlada ima stav o općoj racionalizaciji državne uprave. Još 1996. bilo je osnovano Vladino Povjerenstvo za pitanja jednakosti, a Vlada mu je danas promijenila naziv u Povjerenstvo za pitanja jednakosti spolova. Utvrđen je i sastav toga povjerenstva, a predsjednica mu je Željka Antunović. U četvrtak je Vlada donijela i odluku da Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) imotskoj tvrtki Trimot, koja je u stečaju, odobri 12,5 milijuna kuna. Toj tvrtki još je u travnju prošle godine odobren sanacijski kredit u iznosu 16,8 milijuna kuna, od čega je utrošeno 4,3 milijuna. Nad Trimotom je poslije otvoren stečajni postupak uz odluku o nastavku poslovanja s ciljem preustroja, a Vlada je danas podržala stav Ministarstva gospodarstva da ta tvrtka ima budućnost. Iz niza Vladinih uredbi o određivanju granica pomorskog dobra izuzet je onaj vezan uz granicu na dijelu Tuliševica. Naime, ministar za europske integracije Ivan Jakovčić upitao je zna li se tko je vlasnik tvrtke Trade Concept Limited iz Zagreba koja je podnijela zahtjev. Postoje priče da tu ima raznoraznih tajkunskih ambicija, kazao je Jakovčić, pa će se prijedlog provjeriti. Inače, na ovoj je sjednici premijer Račan izrazio zadovoljstvo rezultatima svoje prve europske turneje te posjetom talijanskog premijera Massima D'Aleme Zagrebu u četvrtak. Posjet Lisabonu, Bruxellesu i Berlinu premijer je ocijenio izuzetno važnim te da uvelike trasira put Hrvatske prema Europi, Europskoj Uniji i NATO- u. Članovima Vlade premijer Račan prenio je mišljenje europskih sugovornika kako dosad ni jedna zemlja nije pokazala tako nagli obrat u Europi i mogućnost brzog puta prema EU i NATO-u, kao što je to slučaj s Hrvatskom. "Za Hrvatsku je to povijesna prilika koju ne bi smijeli ne iskoristiti", naglasio je Račan. Izražavajući uvjerenje da je europskom turnejom učinjen krupni korak u približavanju EU i NATO-u, Račan je kazao kako očekuje vrlo brzo potpisivanje Sporazuma o partnerstvu za mir. Hrvatska zna što mora učiniti da bi to bilo brzo i učinkovito, rekao je. Najavio je da će o hrvatskim prioritetima i obvezama biti riječi na posebnoj sjednici Vlade, vjerojatno već idućeg tjedna. 8. Zatvorena sjednica Vlade RH Imenovani novi dužnosnici u pojedininim ministarstvima Hrvatska je Vlada u petak, 11. veljače, na zatvorenoj sjednici, utvrdila konačne prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je razriješila dosadašnje i imenovala nove dužnosnike u pojedinim ministarstvima. Zamjenikom ministra financija imenovan je Damir Kuštrak, zamjenikom ministra obrane Zlatko Gareljić, zamjenicom ministra vanjskih poslova dr. Vesna Cvjetković Kurelec, zamjenicom ministra gospodarstva mr. Neven Mimica, zamjenikom ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Josip Vdović, zamjenicom ministra kulture dr. Biserka Cvjetičanin, zamjenikom ministra pomorstva, prometa i veza dr. Pavao Komadina, zamjenikom ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Marijan Ranko, zamjenikom ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Roland Žuvanić, zamjenikom ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja, zamjenikom ministrice turizma Veljko Ostojić, zamjenikom ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Venko Čurlin, zamjenicom ministra za europske integracije Mirjana Mladineo, zamjenikom ministra prosvjete i športa Ivan Vavra. Razriješeni su dosadašnji pomoćnici ministra unutarnjih poslova, a imenovani su Vladimir Faber, Franjo Turek, Bojan Sobol i Dragutin Cestar. Razriješeni su dosadašnji, a pomoćnicima ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo imenovani su dr. Ljudevit Herceg, Ante Stojan, Lovre Pejković, Željko Grzunov, Zoran Klarić i Stanko Kovač. Pomoćnicima ministra znanosti i tehnologije imenovani su dr. Zvonimir Marić, prof.dr. Davor Butković i prof.dr. Robert Manger. Isto tako, razriješeni su dužnosti i dosadašnji predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegova zamjenica, a novim predsjednikom Fonda imenovan je Hrvoje Vojković, njegovim zamjenikom Krešimir Starčević. Predsjednikom Upravnoga odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju imenovan je po dužnosti Goranko Fižulić, ministar gospodarstva. Razriješeni su dužnosti državnih tajnika Marin Sopta u Ministarstvu razvitka, obnove i useljeništva, dr. Čedomir Dundović u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, te Dario Vukić u Ministarstvu turizma. Tajnicom Ministarstva obrane imenovana je Višnja Tafra, tajnikom Ministarstva znanosti i tehnologije Nedjeljko Đerek, a nanovo je imenovana tajnicom Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo dr. Mira Lenardić. Na sjednici je usvojen i prijedlog o sudjelovanju Republike Hrvatske na 10. konferenciji UNCTAD-a u Bangkoku od 12. do 19. veljače ove godine. 9. Zastupnički dom zasjeda 23. veljače Nalazi izvješća Državne revizije za 1998. godinu, izmjene Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika (dužnosničke plaće) te Zakona o plaćama pravosudnih dužnosnika bit će središnje teme druge sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Sjednica će se održati od 23. do 25. veljače, zaključeno je u utorak na saborskom Predsjedništvu. Prije toga, 22. veljače, održat će se sjednica Županijskog doma. Predsjedništvo je zaključilo da je potrebno izraditi kodeks o etičkom ponašanju zastupnika, ali tek nakon donošenja novog poslovnika. Radna skupina za izradu kodeksa postoji, a Predsjedništvo je danas požurilo njezin rad. Predsjedništvo je od Tajništva tražilo da na narednoj sjednici Predsjedništva izvijesti o raspoloživim stanovima za službene potrebe, kako bi se preraspodjelili između Sabora, Vlade i Ureda Predsjednika. Novinarima je objašnjeno da se radi o privremenom smještaju državnih dužnosnika u Zagrebu. Najavljena je racionalizacija dnevnog i tjednog tiska koji stiže u Sabor, a plaća se sredstvima iz saborskog proračuna. O tome hoće li saborske sjednice biti prenošene na televiziji i radiju, odlučit će HRT. Sabor je otvoren za praćenje rada. O tome će se pobliže odrediti i Pravilnik o javnosti rada Sabora. 10. Ministar Fižulić: Problem nezaposlenosti nije rješiv preko noći Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izjavio je u utorak da se Vlada bori za svako radno mjesto, ali je svjesna da će još neko vrijeme broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje biti sve veći. "Ne znam danas kazati dan kada će na Zavodu doći do pada broja nezapsolenih. Ako ne uspijemo to ostvariti do konca godine, ja ne moram sjediti u ovoj fotelji nego netko drugi", kazao je Fižulić na konferenciji za novinare održanoj u utorak. Najavom niza mjera za rješenje problema nezaposlenih Fižulić je odgovorio i na vrlo oštre kritike na koje je naišla njegova nedavna izjava da bi se broj nezaposlenih (kratkoročno) mogao povećati za 20.000 do 30.000 osoba. Fižulić je istaknuo da se Vlada prema svima pokušava ponašati na isti način, da se ne žele stvarati nove socijalne napetosti ili slučajevi. "Ali tražimo razumijevanje i javnosti i sindikalnih središnjica da je ova zemlja na rubu stečaja", kazao je upozoravajući na "više nego mizerno i jadno" stanje državnih financija. Podsjetio je da je predizborno obećanje pobjedničke koalicije o smanjenju nezaposlenosti, ali i istaknuo da su nerealna očekivanja da se to dogodi u kratkom roku ili, kako je rekao, dva-tri dana nakon uspostave nove vlasti. Vrijeme je potrebno i za niz mjera, zakonskih inicijativa usmjerenih smanjenju nezaposlenosti, od izmjena Zakona o stečaju do prijedloga o poticanju inozemnih investicija. Fižulića smeta što se u Hrvatskoj stečaj tumači kao bauk, što ga svi doživljavaju kao likvidaciju i gubitak radnih mjesta. Najavio je zakonske izmjene kojima bi se omogućilo da tvrtke u predstečajnom postupku, znači putem kontrole vjerovnika, zadrže svoju proizvodnju i supstancu i većinu radnih mjesta. "Da je toga bilo prije u Hrvatskoj bi mnogo radnih mjesta bilo spašeno", kazao je. Povećanje broja radnih mjesta moguće je jedino povećanjem stranih investicija za što je Fižulić najavio "radikalan i revolucionaran" zakonski prijedlog. Očekuje da njime "Hrvatska postane najjača zemlja po ulaganjima po glavi stanovnika u Europi". Fižulić je istaknuo kako i dalje stoji iza svojih riječi da će se teško zaustaviti val stečajeva tvrtki "koje su po plaću išle na Markov trg", a država i proračun stajat će iza tvrtki koje mogu opstati. "Ne možemo subvencionirati, pomagati isplatu plaća tvrtkama koje za tri šest ili više mjeseci ne mogu stati na svoje noge", kazao je. 11. Tvrtke o programu hrvatske Vlade Program hrvatske Vlade koji je prošli tjedan predstavio premijer Ivica Račan, kao strateški dokument za razdoblje 2000. do 2004. godine, većina domaćih velikih tvrtki sagledava kao dobar temelj za gospodarski oporavak i razvoj Hrvatske. No, isto tako drže da su nagomilani problemi gospodarstva u Hrvatskoj kompleksne prirode te nije realno očekivati rješenja "preko noći". Međusobna povezanost problema gospodarskog sustava, po mišljenju poslovodstva koprivničke prehrambene industrije Podravka, uvjetuje sustavan pristup te neophodnu izradu strategije gospodarskog razvoja, što je i naglašeno prilikom susreta zamjenika predsjednika Vlade sa predstavnicama sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Grupa Podravka, kao najveći proizvođač prehrambenih proizvoda s markom u Hrvatskoj, od nove Vlade očekuje hitnu implementaciju mjera usmjerenih stvaranju uvjeta za normalno poslovanje svih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Ponajprije, kažu u Podravci, to se odnosi na rješavanje problema nelikvidnosti, poticanje proizvodnje te uvođenje izvoznih stimulacija. Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) program Vlade ocjenjuje pozitivno, držeći da bi bilo dobro da je u programu poimence spomenut HŽ kao "najveći gospodarski i prometni problem". U HŽ-u kažu kako su sigurni da će nova Vlada ispunjavati obveze iz Projekta restrukturiranja i modernizacije HŽ-a što ga je Hrvatski državni sabor ratificirao u svome prošlom sazivu. Program Vlade i ono što je u njemu izloženo zaslužuje sve pohvale, no nas koji se bavimo poslovanjem zanima i nešto više od toga, odnosno konkretne brojke i točno određeni potezi, mišljenja je vlasnika koncerna Agrokor Ivica Todorić. Po njegovim riječima, globalno gledajući program je postavljen kako bi poslovni ljudi to i željeli, no čekaju kakva će biti provedba konkretnih projekata i planova. Gospodarski dio programa Vlade u Končar-Elektroindustriji smatraju vrlo korektnim, no drže da program svakako traži daljnju razradu konkretnih detaljnih mjera. Budući da u Končaru Vladu drže najboljim sugovornikom za sagledavanje budućnosti hrvatskog gospodarstva, u toj su se tvrtki spremni aktivno uključiti u taj proces. Kako se Končar uglavnom bavi proizvodnjom investicijske opreme i objekata, svoj doprinos vide u otvaranju mogućnosti za ugovaranje novih investicijskih projekata u zemlji i inozemstvu. Na taj način, kažu u Končaru, bili bi u mogućnosti zadržati i poboljšati svoju današnju tržišnu poziciju, povećati prihode i dugoročno osigurati zaposlenost ne samo vlastitih proizvodnih kapaciteta i ljudskih resursa, već i velikog broja objekata malog gospodarstva koji se oslanjaju na sustav Končar. Tržišna orijentacija, integracija u EU, rješenja za izlazak iz gospodarske i socijalne krize, postizanje dogovora sa sindikatima i poslodavcima radi prihvatljive razine socijalnog mira, uz ostale važne elemente programa svakako su potezi koje gospodarstvo podržava jer su neophodni za gospodarski oporavak Hrvatske, kažu u najvećem domaćem proizvođaču konditorskih proizvoda, zagrebačkom Krašu. Otvorenost Vlade za prijedloge i sugestije, posebice u izradi strategije razvoja, otvara prostor u kojem će stručnjaci i gospodarstvenici moći davati svoje mišljenje i prijedloge te ukazati na potrebu konkretnih promjena. U Krašu drže kako se to posebno odnosi na području poreznog rasterećenja, rješavanje nelikvidnosti, poticanja izvoza i zapošljavanja, kao i drugih pitanja važnih za gospodarski i ukupni napredak Hrvatske. 12. Riječka banka po trogodišnjim ostvarenjima vodeća u Hrvatskoj Riječka je banka po realnim i mjerljivim pokazateljima i ostvarenjima u protekle tri godine vodeća banka u Hrvatskoj, ustvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave banke Ivan Štokić. Rekao je to predstavljajući nerevidirano poslovno izvješće za 1999., po kojem je banka ostvarila dobit od 105 milijuna kuna. Potencijal Riječke banke na kraju 1999. godine je, po tim podacima, dosegao razinu od 6,15 milijardi kuna i u odnosu na raniju godinu povećan je 12 posto. Ukupni vlasnički kapital Banke, također po nerevidiranim podacima, iznosio je 551 milijun kuna, što je 20 posto više nego 1998. godine. Riječka banka je u 1999. godini pravnim osobama plasirala 955 milijuna kuna, a stanovništvu je odobreno kredita u visini od 939 milijuna kuna. Tvrdnju o vodećoj banci, Štokić potkrepljuje rezultatima i ostvarenjem likvidnosti, najdubljim zahvatima u restrukturiranju i racionalizaciji poslovanja, uvođenju ISO standarda, dosezima u informatizaciji i kartičnom poslovanju te činjenicom da je Banka u cijelosti ukinula institut stare devizne štednje. Potvrda tih rezultata stiže i od stranih investitora koji su zainteresirani za privatizaciju Riječke banke. Država će, nastavio je Štokić, prodajom banke, bez obzira koju ponudu prihvati, ostvariti značajnu dobit u odnosu prema troškovima sanacijskog postupka. Predsjednik Uprave značajnom ocjenjuje odluku da je u koncepciju privatizacije Banke uključena i visoka razina dokapitalizacije te da strani investitor stječe 51 posto vlasništva nad Bankom. Privatizacija Riječke banke trebala bi se realizirati već na prvoj sjednici nove uprave DAB-a, prihvaćanjem jedne od dviju primljenih ponuda, najavio je Štokić. Govoreći o poslovanju Riječke banke u 1999. godini, Štokić je rekao da je prinos na aktivu 1,81 posto i prinos na kapital 20,78 posto te da je koeficijent efikasnosti 53 posto. U 1999. godini osjetno je ojačan depozitni sustav i kvaliteta kreditnog portfelja Banke, osigurana disperzija rizika i dostatna visina rezervi za osiguranje od rizičnih plasmana, što je banci, uz stalnu dobru likvidnost, jamčilo sigurno i stabilno poslovanje. Predsjednik uprave Riječke banke izvijestio je kako će Banka, na temelju svojih poslovnih rezultata, sniziti kamatne stope na kredite pravnim osobama te će najpovoljnija kamatna stopa, za najkvalitetnije komitente, biti na godišnjoj razini od 13 posto. Tim potezom želimo poduprijeti napore Vlade na sanaciji gospodarstva i pokušati usmjeriti hrvatsko bankarsko tržište prema konačnom cilju - niskoj cijeni novca. Konsolidira li se tržište ići ćemo i na daljnja sniženja kamata, najavio je Štokić. Istodobno je odlučeno da se krediti za stanovništvo učine prihvatljivijim, a proširena je njihova ponuda. Štokić je govorio i o stečajevima koje je Riječka banka potaknula zbog dugovanja nekoliko tvrtki, a oni su, ustvrdio je, ne rezultat politiziranja, kalkuliranja ili taktiziranja, već su isključivo usmjereni zaštiti interesa Banke. Govoreći o stečaju Tiska, Štokić napominje kako ga Riječka banka podupire, no, kazao je, ako se "našu banku proglašava prvom koja je blokirala Tisak zašto onda nisu najprije nama isplaćena rezervirana potraživanja. Ova banka stečajem Tiska, bude li se provodio zakonito, ne može ostvariti gubitak, posebice zato jer je naš kapital plasiran u tu tvrtku zaštićen kvalitetnom hipotekom", zaključio je Štokić. Najavio je da će Riječka banka uskoro dati prijedloge za pokretanje stečajnog postupka i u riječkom Brodomaterijalu i crikveničkoj hotelskoj tvrtki Jadran. 13. Statistika MANJI DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE - Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvih je devet mjeseci prošle godine smanjen 33 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine - s 901 milijuna u razdoblju siječanj - rujan 1998. na 603,8 milijuna dolara u istom vremenu prošle godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). To je smanjenje, međutim, rezultat pada obujma robne razmjene s inozemstvom. U prva tri lanjska tromjesečja robni je izvoz iznosio 3,22 milijarde dolara, što je za 5 posto manje nego u istom razdoblju godine prije, dok je robni uvoz zabilježio smanjenje od 14,5 posto na 5,56 milijardi dolara. Istodobno, suficit je salda računa usluga u razdoblju siječanj - rujan 1999. godine smanjen 14,5 posto u odnosu na isto vrijeme 1998., i to prije svega zbog pada prihoda od turizma za 8,9 posto. U prošloj su godini prihodi od turizma iznosili 2,15 milijardi dolara, dok su u godini prije bili 2,36 milijardi. Također, pogoršan je i saldo transportnih usluga - za 53,7 posto, sa padom s 169,7 milijuna USD u 1998. na 80,3 milijuna dolara u 1999, navodi se u siječanjskom Biltenu HNB-a. U istom je razdoblju prošle godine došlo i do povećanja negativnog salda računa dohotka za 31,3 posto u odnosu na godinu prije. Neto tekući transferi u prvih su devet lanjskih mjeseci smanjeni 29,8 posto. Na financijskom je pak računu, u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, isključujući međunarodne pričuve HNB-a, zabilježeno 1,22 milijarde dolara, što je povećanje od 136,3 posto u odnosu na isto razdoblje 1998. godine. DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,5 MILIJARDI USD - Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,28 milijardi američkih dolara, što je 5,8 posto manje nego godinu prije. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti 7,78 milijardi USD ili 7,2 posto manje nego u 1998., objavio je Državni zavod za statistiku. Iako je deficit u robnoj razmjeni ponešto smanjen (8,9 posto u odnosu na godinu prije) iznosi vrlo visokih 3,5 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom tek je 55 posto. Na te je zabrinjavajuće podatke, budući bi Hrvatska kao mala otvorena zemlja svoj rast morala temeljiti na izvozu, u svom programu upozorila i Vlada Ivice Račana. Stoga Vlada svojom važnijom zadaćom u idućem četverogodišnjem razdoblju označava potrebu potpore izvozu, najavljuje izvoznu strategiju kao temeljni pokretač gospodarskog rasta i uspostavljanja međunarodno konkurentnog gospodarstva, te stvaranje privlačnog "ulagačkog proizvoda". Podaci pak o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni upozoravaju na pad redovnog izvoza (s 53,2 na 50 posto), a povećanju izvoza roba nakon oplemenjivanja, odnosno dorade. Tako je redovni izvoz, u vrijednosti 2,1 milijarde dolara, 11,4 posto manji nego u 1998. Roba koje su u Hrvatskoj dorađene izvezeno je u vrijednosti 1,8 milijardi dolara, što je 4,2 posto više nego godinu ranije, a udio tih roba u ukupnom se izvozu popeo na gotovo 43 posto. Statistički podaci govore i o smanjenju uvoza i izvoza intermedijarnih proizvoda (bez energije). Uvoz tih proizvoda u 1999. je iznosio 2,4 milijarde, što je 9,9 posto manje nego 1998., dok je izvoz s vrijednošću 1,4 milijarde USD manji 3,8 posto. Niži je i 10,6 posto i izvoz kapitalnih proizvoda, a u 1999. izvezeno ih je u vrijednosti nešto većoj od milijardu USD. Hrvatski se izvoz ponajviše zasniva na izvozu proizvoda prerađivačke industrije, kojih je u prošloj godini izvezeno u vrijednosti 4,16 milijardi USD, tj. 5,8 posto manje nego 1998. No, pritom neke značajne izvozne djelatnosti bilježe znatno veći pad, kao npr. proizvodnja hrane i pića za 22,1 posto, odjeće, dorada i bojanje krzna za 10,5 posto, ili kemikalija i kemijskih proizvoda za 5,1 posto. Kod djelatnosti je najveća vrijednost izvoza, više od 720 milijuna USD, zabilježena u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, što bi se ponajviše odnosilo na brodogradnju, ali je i to 7,9 posto manje nego 1998. Porast vrijednosti izvoza zabilježen je pak u djelatnostima koje se bave doradnim poslovima, kao što su npr. tekstilna industrija (14 posto) te potom preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta osim namještaja (5,5 posto). Glavni su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske zemlje Europske unije na koje se odnosi gotovo polovina hrvatskog izvoza te više od 56 posto uvoza. No, saldo robne razmjene s tim zemljama vrlo je negativan, a taj deficit čini 65,7 posto ukupnog deficita. U zemlje EU-a, naime, prošle je godine izvezeno roba u vrijednosti 2,1 milijardu dolara (3,4 posto manje nego 1998.), a uvoz je dosegnuo 4,4 milijarde USD (11,8 posto manje nego 1998.). Pritom je kod izvoza najznačajniji partner Italija, u koju je u prošloj godini izvezeno roba u vrijednosti 772 milijuna USD, dok je uvoz dosegnuo 1,2 milijarde, što je 3,7 posto, odnosno 17,7 posto manje nego 1998. Značajniji je pad robne razmjene zabilježen i s Njemačkom u koju je izvoz iznosio 673 milijuna, a uvoz 1,4 milijarde dolara, što je u odnosu na 1998. pad za 12,2, odnosno 10,9 posto. Od značajnijih partnera rast izvoza bilježi se u susjednu Austriju, sedam posto na 264,6 milijuna dolara, te Francusku, 1,4 posto na 103,7 milijuna USD. Pad izvoza, 3,7 posto, registriran je u zemlje CEFTE. Jedina zemlja te srednjoeuropske integracije u koju je hrvatski izvoz povećan, i to 4,9 posto, je susjedna Slovenija i u nju je izvezeno roba u vrijednosti 453 milijuna USD. U razmjeni pak sa Hrvatskoj značajnom BiH bilježi se nešto veći pad, i to izvoza 16,3 posto (u 1999. iznosio je 547 milijuna), a uvoza 24,9 posto (117 milijuna USD). Kod sagledavanja podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom u dolarima, treba imati u vidu i podatak da je prosječan tečaj te valute u odnosu na kunu prošle u usporedbi s godinom ranije porastao 12,1 posto. CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU PORASLE 1,9 POSTO - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju su bile 1,9 posto veće nego u prosincu, dok su u odnosu na siječanj prošle godine zabilježile rast od 7,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na siječanjski su rast cijena proizvođača industrijskih proizvoda najviše utjecale cijene energije s povećanjem od 8,1 posto u odnosu na mjesec prije. Istodobno, ostale su glavne industrijske grupacije zabilježile znatno niži porast cijena, pa su tako cijene intermedijalnih proizvoda porasle 0,8 posto, kapitalnih proizvoda 0,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto, dok su cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostale na prosinačkoj razini. Porast cijena pri proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac bilježi 16 odjeljaka industrijske proizvodnje. Najviše su porasle cijene u proizvodnji naftnih derivata, čak 18,6 posto. U proizvodnji metala cijene pri proizvođačima porasle su 9,9 posto, u vađenju sirove nafte i zemnog plina 6,5 posto, proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme porasle dva posto, dok su npr. u preradi drva i proizvoda od drva osim namještaja porasle 1,7 posto. Pad cijena u siječnju, u odnosu na prosinac ostvaren je tek u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (0,8 posto) te u vađenju ostalih ruda i kamena (0,7 posto). Kod djelatnosti koje bilježe najveći porast proizvođačkih cijena u siječnju u odnosu na prosinac zabilježen je najveći porast i u usporedbi sa siječnjom prošle godine. Tako su cijene u vađenju sirove nafte i zemnog plina u tom razdoblju porasle 127,4 posto, dok su proizvođačke cijene u proizvodnji naftnih derivata porasle 23,8 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 1999. IZNOSILA 3.232 KUNE - Prosječna je neto plaća za studeni prošle godine u Hrvatskoj iznosila 3.232 kune, što je u odnosu na plaće za listopad povećanje za nominalno 6,3 posto, odnosno realno za 6,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju siječanj-studeni prošle godine prosječna je neto plaća iznosila 3.038 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 1998. godine nominalno porast od 14,3 posto, a realno (u odnosu na porast troškova života) za 10,4 posto više. Statistika je najveći iznos prosječne plaća u jedanaestomjesečnom razdoblju prošle godine zabilježila u djelatnosti osiguranja i mirovinskih fondova, osim obveznog osiguranja - 5.441 kuna, što je nominalno 17,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 1998. Prosječna plaća veća od pet tisuća kuna zabilježena je i u zračnom prijevozu, gdje je u jedanaest mjeseci 1999. iznosila 5.139 kuna. Rast plaća veći od prosjeka zabilježen je u djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (nisu obuhvaćeni zaposleni u policiji i vojsci). Prosječna plaća u toj djelatnosti od 3.937 kuna u razdoblju siječanj-studeni je porasla 25,3 posto u odnosu na isto razdoblje 1998. Nešto manje 20,5 posto, odnosno 18,3 posto porasle su i plaće u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (3.731 kuna), te obrazovanju gdje su plaće tek nešto više od hrvatskog prosjeka - 3.097 kuna. U prerađivačkoj industriji koja ima najveći broj zaposlenih (više od 250.000) plaće su niže i rasle su ispod prosjeka. U toj je djelatnosti u jedanaest mjeseci 1999. prosječna plaća iznosila 2.425 kuna, što je 9,7 posto više nego u istom razdoblju 1998. Pritom su radno intenzivne i izvozne djelatnosti daleko ispod hrvatskog prosjeka. Proizvođači tekstila tako su u razdoblju siječanj-studeni prosječno dobivali 1.760 kuna, a u proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna 1.828 kuna (što je 9,3, odnosno 5 posto više nego u istom razdoblju 1998.). Plaće ispod 2.000 kuna isplaćene su i u preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva osim namještaja (1.903 kune), te proizvodnji namještaja (1.892 kune). Najniža pak, gotovo dvostruko manja od hrvatskog prosjeka, je prosječna plaća u štavljenju i obradi kože, proizvodnji kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće. Ona iznosi tek 1.602 kune, a u odnosu na isto razdoblje 1998. porasla je tek 3,7 posto. I još dvije značajne gospodarske grane - trgovina i građevinarstvo, isplaćivale su u razdoblju siječanj-studeni prošle godine plaće niže od hrvatskog prosjeka. U građevinarstvu je prosječna plaća iznosila 2.510 kuna, dok je u trgovini bila 2.449 kuna. IZJEDNAČEN BROJ ZAPOSLENIH S BROJEM UMIROVLJENIKA I NEZAPOSLENIH - Zaposlenost je u Hrvatskoj u prošloj godini zabilježila daljnje smanjenje, a uz gotovo stalan porast, stopa nezaposlenosti dostigla je 20,8 posto. Takva i slična kretanja na području zapošljavanja proteklih godina dovela su do toga da se broj zaposlenih u Hrvatskoj izjednačio sa zbrojem umirovljenika i nezaposlenih. U prosincu je u Hrvatskoj, po podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.304.540 ukupno zaposlenih. Istodobno, broj nezaposlenih krajem prošle godine dostigao je 341.730. Po podacima iz studenoga, u Hrvatskoj je bilo 953.493 korisnika mirovina (starosnih, invalidskih i obiteljskih), a HZMO isplaćuje i više od 34.000 mirovina korisnicima iz republike bivše SFRJ i korisnicima u inozemstvu. Prosinački broj od 1.304.540 ukupno zaposlenih u Hrvatskoj manji je 0,7 posto nego u mjesecu prije. Od toga je u pravnim osobama bilo zaposleno 1.015.628 osoba ili 0,8 posto manje nego u studenome. U cijeloj je 1999. godini zaposlenost u pravnim osobama (trgovačka društva, poduzeća, ustanove, fondovi, udruge, organizacije i njihovi dijelovi) smanjena 3,7 posto u odnosu na godinu prije. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prošlogodišnjem je prosincu evidentirano 198.650, što je 0,4 posto manje nego u mjesecu prije, kada je zabilježeno osjetnije smanjenje od 3,2 posto. Aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u prosincu je bilo 90.262, ili 1,3 posto manje nego u studenome, kada ih je pak bilo 3,8 posto manje nego u listopadu. Broj nezaposlenih potkraj prosinca (341.730) bio je pak 1,7 posto veći nego u mjesecu prije, a 12,9 posto veći nego u istom mjesecu 1998. Karakteristično je da podaci o kretanju broja zaposlenih po pojedinim djelatnostima (po NKD-u) u pravnim osobama u prošloj godini pokazuju da je gotovo jedina djelatnost u kojoj je zabilježeno neko osjetnije povećanje zaposlenosti - javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, s rastom od dva posto u odnosu na godinu prije. Po privremenim podacima statistike u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju u prosincu je bilo zaposleno 122.369 osoba (u podatak su uključeni zaposleni u policiji i obrani). Povećanje od 0,6 posto bilježi se u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, gdje je u prosincu bilo 27.189 zaposlenih, te od 0,4 posto u obrazovanju koje zapošljava, po privremenim podacima u prosincu, 79.766 djelatnika. Istodobno, najveći pad broja zaposlenih u prošloj godini, za 9,8 posto, iskazuje se u djelatnosti hotela i restorana, gdje je u prošlogodišnjem prosincu bilo 34.780 radnika. Posebno je nepovoljna činjenica da je 5,6 posto u odnosu na godinu prije smanjeni i broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, što samo govori nastavku tendencije sve manjeg udjela prerađivačke industrije u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. U prerađivačkoj je industriji u prosincu bilo 253.530 zaposlenih. S druge pak strane, zabilježeno je i osjetnije smanjenje zaposlenosti, šest posto, u djelatnosti koje su poslednjih godina doživjele ekspanziju - trgovina na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo. U tim je djelatnostima, po privremenim podacima iz prosinca, zaposleno ukupno nešto više od 143.000 osoba. Građevinarstvo je također djelatnost s manjim brojem radnika, pad od 4,1 posto u odnosu na 1998. pa je karajem prošlogodišnjeg prosinca u hrvatsko građevinarstvu bilo zaposleno 67.538 radnika. Smanjenje zaposlenosti bilježi se i u poslovanju nekretninama (4,5 posto), poljoprivredi i šumarstvu (3,2 posto), prijevozu, skladištenju i vezama (4,7 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (2,8 posto) i dr. ZBOG POVRATA POREZA PRORAČUN U MINUSU OD 45 MILIJUNA KUNA - Država je poreznim obveznicima za 1998. vratila više novca nego je poslala naloga za uplatu. Nakon obrađenih prijava obveznika poreza na dohodak, razlika uplate i povrata za državu, i proračun je prvi put od 1994. negativan, odnosno zabilježen je manjak od 45 milijuna kuna. Ukupno su podnesene 660.203 prijave, a Porezna uprava (PU) "vratila" je ukupno 472,3 milijuna kuna za 493.342 obveznika, dok je istodobno zatražila dodatnu uplatu 427,1 milijuna kuna od 139.300 poreznih obveznika. Od ukupnog se iznosa povrata poreza od 472,3 milijuna kuna, obrtnicima vraća nešto više od 113 milijuna kuna. Više od 31.400 poreznih obveznika je u kategoriji povrata i uplate iznosa manjih od deset kuna, dok je za njih 27.561 stanje iznosa nula. Obrada je prijava, ističu u Odjelu za za porezne evidencije i poreznu statistiku pri Središnjem uredu Porezne uprave, završila do kraja prosinca 1999. Ukupno je za 1998. podneseno 19,75 posto više prijava nego godinu prije, a u odnosu na prvu godinu primjene takvog poreznog modela (1994. godinu) broj je prijava povećan 136,58 posto. Za 1998. je tako prijavljen godišnji dohodak u iznosu od 22,02 milijarde kuna, a porezna osnovica, nakon umanjenja za osobne odbitke i prenesene gubitke, iznosila je 14,27 milijardi kuna. Ukupna godišnja porezna obveza (porez i prirez), temeljem obrađenih 660.203 prijave, bila je 3,85 milijardi kuna, a uplaćeno je 40-ak milijuna kuna više, 3,898 milijardi kuna. Gledano po županijama, najveći broj prijava odnosi se na područje koje obuhvaćaju porezne uprave Zagreba (178.960 prijava), Split (72.083), Rijeka (57.744) i Osijek (47.056). Najmanje je obveznika poreza na dohodak, po podacima Porezne uprave, u Gospiću - 6.604. Podaci PU otkrivaju i da je tek u pet poreznih uprava - Zagrebu, Rijeci, Splitu, Pazinu i Čakovcu - broj naloga za uplatu bio veći od povrata. Tako je razlika poreza za uplatu bila 294,2 milijuna kuna, a za povrat 257,7 milijuna kuna. Ukupno su u svih ostalih 15 poreznih uprava porezni obveznici "bolje" prošle nego državni proračun. Za uplatu su stigli nalozi u ukupnom iznosu od 132,9 milijuna kuna, a istodoban povrat iznosio je 214,7 milijuna kuna. Dohodak od nesamostalnog rada prijavilo je za 1998. ukupno 518.106 poreznih obveznika, od čega se najviše, 474.788 prijava, odnosi na plaće, 48.653 mirovine, dok je 10.288 prijava za dohodak ostvaren od povremenog nesamostalnog rada. Zanimljivo je da poreznici nemaju ni jednu prijavu za porez na dohodak ostvaren od poljoprivrede i šumarstva. Ukupni je prijavljeni godišnji dohodak od nesamostalnog rada iznosio 17,9 milijardi kuna, dok je ukupna godišnja obveza poreza i prireza za 1998. iznosila nešto više od tri milijarde kuna. Poreznu prijavu za dohodak ostvaren od obrta i slobodnih zanimanja prijavilo je 99.438 obveznika, koji su ostavarili ukupne primitke od 20,5 milijardi kuna. Ukupan godišnji dohodak, odnosno porezna osnovica, nakon umanjenja za osobne odbitke i prenesene gubitke, iznosila je 2,57 milijardi kuna, a godišnja obveza poreza i prireza iznosila je 727 milijuna kuna. KRAJEM 1999. NEPODMIRENI NALOZI DOSEGNULI 26,58 MILIJARDI KUNA - Na kraju prošle godine u Zavodu za platni promet bilo je evidentirano 26,58 milijardi kuna nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje. U odnosu na studeni prošle godine to je povećanje iznosa nepodmirenih naloga za 5,2 posto ili 1,32 milijarde kuna, dok je u odnosu na kraj 1998. to porast od čak 12,1 milijardu kuna, ili 84,2 posto. Iz ZAP-a ističu da su podaci o nepodmirenim nalozima tijekom prošle godine iz mjeseca u mjesec, uz rijetke iznimke, upućivali na pogoršanje nelikvidnosti. Krajem godine blokirano je bilo 30.278 pravnih osoba. To je neznatno manje (0,3 posto) nego u studenome, ali i 14,2 posto više nego krajem 1998. Tijekom 1999. godine, naime, u zonu insolventnosti odnosno blokade ušlo je, u odnosu na kraj 1998. godine, još 3.776 tvrtki. Podatak o smanjenju broja zaposlenih koji rade u insolventnim tvrtkama (164.976 krajem 1999.) u odnosu i na studeni prošle te na kraj 1998. godine, smatraju u ZAP-u, potvrđuje da se insolventnost posebice širi u skupini manjih tvrtki. Prema vrstama plaćanja i nadalje je najviše, odnosno više od polovice blokada (16,3 milijarde kuna) nastalo s osnove akceptnih naloga. Taj je broj gotovo udvostručen u odnosu na 1998., ali je smanjen broj tvrtki kod kojih su akceptni nalozi doveli do blokade (sa 14.759 krajem 1998. na 13.346 krajem prošle godine). Više od dvije trećine pravnih osoba, odnosno njih 22.421 u blokadi je po osnovi sudskih i drugih rješenja. Iznos nepodmirenih obveza po tom osnovu dosegnuo je osam milijardi kuna, što je 19,2 posto više nego u studenome, a gotovo dvostruko više nego krajem 1998. Po ocjenama ZAP-a, to bi moglo upućivati na veću učinkovitost sudstva u rješavanju sporova vezanih uz naplatu potraživanja. Stalno se povećava i broj tvrtki insolventnih zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Takvih je tvrtki više od 16.000, a u blokadi je naloga za plaćanje 3,1 milijarde kuna poreza i 1,1 milijarda kuna doprinosa iz i na plaće. Podaci o vremenskom trajanju blokade pokazuju da je 65,1 posto ili 19.709 insolventnih pravnih osoba s računima blokiranim više od godinu dana, a samo 2.669 ili 8,8 posto u blokadi je do 30 dana. Prema vlasničkoj strukturi najviše je, 81,4 posto insolventnih tvrtki u potpuno privatnom vlasništvu, a na njih se odnosi 53,1 posto iznosa nepodmirenih naloga. Najviše iznose nepodmirenih naloga i dalje ima djelatnost trgovine (kod trgovine na veliko i na malo ukupni je iznos nepodmirenih naloga 10,4 milijarde kuna), potom u građevinarstvu (2,55 milijardi), proizvodnji hrane i pića (1,96 milijardi) te poljoprivredi (1,64 milijardi). U ZAP-u ističu da svoje obveze sve teže podmiruju i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Njih 29.458 na kraju je prošle godine imalo 2,1 milijarde kuna evidentiranih nepodmirenih naloga. U SIJEČNJU OBJAVLJENO 26 STEČAJEVA - Tijekom siječnja u Hrvatskoj je početak stečajnog postupka objavljen za ukupno 26 trgovačkih društava. Po objavama u Narodnim novinama, istodobno je objavljeno i 11 zaključenja stečaja, dvije obustave stečaja te dva postupka zaključenja likvidacije, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Prema djelatnostima, najviše je stečajeva - njih šest, objavljeno u tvrtkama koje se bave trgovačkom djelatnošću - zagrebačkoj tvrtki "Jabuka-trg" d.o.o., u tvrtki za trgovinu drvom Merkur d.d. iz Karlovca, u dvije dubrovačke tvrtke Osredkar trade d.o.o. i Veneraj J&B d.o.o. te u tvrtkama Spikepoint iz Osijeka i Metalka trgovina iz Zagreba. Ukupno je pet tvrtki iz metalne industrije objavilo stečaj tijekom prošlog mjeseca i to dvije tvrtke iz Koprivnice - Rapid d.d. i "Rapid-pumpe i uređaji" d.o.o., zatim proizvođač alatnih strojeva "Elmech" d.o.o. iz Krapinskih toplica, tvrtka Termomehanika d.o.o. iz Sesveta te Jadranmetal - tvornica metalnog namještaja iz Kistanja. Od poljoprivrednih su pak tvrtki, stečaj u prvom mjesecu ove godine objavile Tvornica šećera Virovitica d.d., zatim poljodjelska trgovačka zadruga "Farmer Ibs Sistem" iz Osijeka i đakovački proizvođač piva - tvrtka "Kelly Commerc" d.o.o. Prema objavama u Narodnim novinama, u siječnju je stečaj objavljen i za Promdei banku d.d. iz Zagreba, obućarsku tvrtku "Obuća" d.d. iz Osijeka, tiskaru "Ljudevit Gaj" d.d. iz Krapine, tekstilnu tvrtku Tipo iz Oroslavlja te za drvoprerađivača "Međimurje stolarija" iz Čakovca i ugostiteljsku tvrtku Kotarac d.d. iz Benkovca. Stečaj su još objavile dvije građevinarske i dvije brodograđevne industrije (Brodoremont Split dd Vranjic i Brodoservis doo Šibenik) te dvije tvrtke koje se bave ostalim djelatnostima. 14. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u veljči Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka - 1,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,75 1,75 2,50 1,75 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 1,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 1,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,25 0,25 ZABA-Pomorska b.Split 1,00 1,00 1,00 1,00 0,25 0,25 Štedionica Dora - 1,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 1,50- 2,00- 2,75- 3,50- 3,75- 2,25 3,00 3,75 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,00 5,00 5,50 6,00 Istarska banka 4,00 5,00- - 6,00- 6,00- 7,50- 9,00 10,00 10,00 11,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,10 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 6,50- 7,00- 7,50- 8,00- 4,50 6,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 2,50- 2,80- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- 3,30 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Splitska banka* 4,00- 4,70- 5,00- 6,00- 6,30- 6,50- 6,00 6,70 7,00 8,00 8,30 8,50 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,60- 4,80- 5,00- 5,20- 3,05 5,25 5,45 5,65 6,15 6,65 ZABA-Pomorska 2,20- 2,40- 2,60- 4,80- 5,00- 5,20- banka Split* 3,05 5,25 5,45 5,65 6,15 6,65 Štedionica Dora 4,00 6,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana(% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 1,75- 2,50- 3,25- 3,50- - 2,25 3,00 3,75 3,75 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 4,00 4,50 5,00 5,25 5,50 6,00 Istarska banka 5,00 6,00- - 7,00- 7,50- 8,00- 10,00 11,00 11,50 12,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,70 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 7,00- 7,50- 4,50 5,00 6,50 7,00 7,50 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00 8,35 8,65 9,00 9,20 9,70 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka 4,30- 4,70- 5,10- 6,50- 6,80- 7,00- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,00- 2,50 3,25 3,80 4,30 4,80 4,80 Zagrebačka banka 4,50- 4,70- 4,90- 7,10- 7,30- 7,50- 5,35 7,55 7,75 7,95 8,45 8,95 ZABA-Pomorska 4,50- 4,70- 4,90- 7,10- 7,30- 7,50- banka Split 5,35 7,55 7,75 7,95 8,45 8,95 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,66 0,66 1,33 0,66 0,24 1,31 ZABA-Pomorska b. Split 0,66 0,66 1,33 0,66 0,24 1,31 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 3,125- 3,375- 3,750- 4,125- 4,875- 4,875- 3,625 3,875 4,250 4,625 5,375 5,375 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka 3,125- 3,375- 3,750- 4,125- 4,875- 4,875- 3,625 3,875 4,250 4,625 5,375 5,375 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM