FR-CZ-govori-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada FR-DND'ALSACE 17.2.HAVEL O EU FRANCUSKADERNIERES NOUVELLES D'ALSACE17. II. 2000.Havel ili etička strana Europe"Ulazak krajnje populističke desnice u austrijsku vladu zacijelo je
probudio savjesti. Polukružna dvorana u Strasbourgu, sa svoje strane, od utorka svjedoči o opravdanim pitanjima koja čitavoj Europi nameće loš primjer iz Beča. I to u intelektualnom i uspješnom obliku, budući da mnogi zastupnici stalno raspravljaju s austrijskim kolegama svih boja. I u obliku promidžbe za koji se brine krajnja ljevica koja, pozivom na borbu protiv rasizma - što nitko ne pobija - napose želi promicati vlastite ideje i biti važnija nego što uistinu jest. Europi nedostaje pravi smisao. Na sreću, jučer je u Strasbourgu bio predsjednik Češke Republike Vaclav Havel, kako bi istaknuo izvornost 'europeizma', spoja kulture i moralnih vrijednosti koji nas razlikuje od Sjedinjenih Država i, nakon teške prošlosti, ozakonjuje zajednički život europskih naroda.Jamačno treba biti filozof poput Havela da bi se pronašle prave riječi, one koje istodobno ističu snagu i slabosti Kontinenta i jedinstvene zamisli koja ga pokreće. Ta je zamisao rođena u bolima
FRANCUSKA
DERNIERES NOUVELLES D'ALSACE
17. II. 2000.
Havel ili etička strana Europe
"Ulazak krajnje populističke desnice u austrijsku vladu zacijelo
je probudio savjesti. Polukružna dvorana u Strasbourgu, sa svoje
strane, od utorka svjedoči o opravdanim pitanjima koja čitavoj
Europi nameće loš primjer iz Beča. I to u intelektualnom i uspješnom
obliku, budući da mnogi zastupnici stalno raspravljaju s
austrijskim kolegama svih boja. I u obliku promidžbe za koji se
brine krajnja ljevica koja, pozivom na borbu protiv rasizma - što
nitko ne pobija - napose želi promicati vlastite ideje i biti
važnija nego što uistinu jest. Europi nedostaje pravi smisao. Na
sreću, jučer je u Strasbourgu bio predsjednik Češke Republike
Vaclav Havel, kako bi istaknuo izvornost 'europeizma', spoja
kulture i moralnih vrijednosti koji nas razlikuje od Sjedinjenih
Država i, nakon teške prošlosti, ozakonjuje zajednički život
europskih naroda.
Jamačno treba biti filozof poput Havela da bi se pronašle prave
riječi, one koje istodobno ističu snagu i slabosti Kontinenta i
jedinstvene zamisli koja ga pokreće. Ta je zamisao rođena u bolima
neljudskih iskustava: nacističkog i komunističkog totalitarizma.
Ta zamisao još pati od slabosti, napose zato što Europa još ne zna
kako steći priznanje, premda je puno naučila iz kosovskog rata. No,
steći priznanje znači priznati i svoje pogrješke. One jesu i bit će
brojne. Europa se još gradi a da se zaboravlja solidarnost, gaze
slabi, ubija se priroda uime gospodarskoga napretka. S druge
strane, Europa nije pošteđena od iskušenja. Tako treba izvući pouke
iz austrijskog problema kojeg je Vaclav Havel stavio na pravo
mjesto, budući da za sada 'rezultati te političke kohabitacije nisu
strašni'. No Europa mora i dalje paziti i ne zabavljati se riječima.
Na veliku štetu komunista koji su jučer bili nazočni, među kojima se
ističe Robert Hue, Vaclav Havel je izjednačio oba totalitarizma,
nacizam i komunizam, koji su nagrdili kontinent. Oba se moraju
nadzirati kako se ne bi ponovno pojavili. A češki Predsjednik,
kojeg je praški režim bio zatvorio na više godina, zna o čemu
govori.
No Vaclav Havel je također realist. Zato on predlaže pravi europski
ustav kojim bi se obuhvatile stečevine iz svih zajedničkih
dokumenata, kako bi europski građani znali svoja prava i obveze. Da
bi države u takvim federalnim prilikama mogle iskoristiti
suverenitet koji će im ostati, Vaclav Havel, uz Europski parlament,
predlaže uvođenje senata ili drugog doma u koji bi ušli zastupnici
što će ih imenovati parlamenti pojedinih država. Zamisao nije
naišla na jednoglasno odobravanje. Odveć bi bila u opreci s
ovlastima. Ipak, Havel je bio uvjerljiv dok je u dugim perifrazama
tumačio kako se više ne može postavljati pitanje o europskom
državljanstvu i pripadnosti europskoj kulturi. Prema mišljenju
češkog Predsjednika, 'europeizam' se mora, u neku ruku, uzdići na
razinu filozofskog aksioma. Je li uvjerio sudionike u to? Takav
govor koji podsjeća na govore 'otaca utemeljitelja', odveć je
rijedak da ga ne bi zapazili u polukružnoj dvorani koja se treba
baviti problemima uprave. Trebalo bi još nekoliko havela da
podsjete kako Europa nije samo stvar unutarnje kuhinje", piše Jean-
Claude Kiefer.