ZAGREB, 16. veljače (Hina)- Zastupnički dom Hrvatskog državnog Sabora na narednoj bi sjednici, između ostaloga, trebao raspravljati i o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima bi se, usprkos ranijim
najavama nove vlasti da se plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika neće smanjivati, one ipak smanjile.
ZAGREB, 16. veljače (Hina)- Zastupnički dom Hrvatskog državnog
Sabora na narednoj bi sjednici, između ostaloga, trebao
raspravljati i o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih
pravosudnih dužnosnika kojima bi se, usprkos ranijim najavama nove
vlasti da se plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika neće smanjivati,
one ipak smanjile.#L#
Novost koju predviđa Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o
plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika je vezivanje tih
plaća uz prosječnu plaću zaposlenika u Republici Hrvatskoj, a ne uz
plaću Predsjednika Sabora kao što je uređeno važećim Zakonom. Tim
Zakonom, što ga je stari saziv Sabora usvojio u siječnju prošle
godine, plaće sudaca i državnih dužnosnika razvrstane su u deset
grupa, a njihov iznos vezan je određenim postotkom uz plaću
predsjednika Sabora.
Najvišu plaću u iznosu od 21 tisuću kuna ili 84 posto plaće
predsjednika Sabora (25.000) ima predsjednik Vrhovnog suda, a
najnižu u iznosu od 6.250 kuna, što čini 25 posto plaće predsjednika
Sabora, imaju suci prekršajnih sudova.
Prema novom prijedlogu plaće pravosudnih dužnosnika utvrđuju se
množenjem osnovice za obračun neto plaće s pripadajućim
koeficijentom pravosudnog dužnosnika. Osnovica za obračun neto
plaće je prosječna neto isplaćena plaća po zaposleniku u Republici
Hrvatskoj za prethodni mjesec na temelju podataka Državnog zavoda
za statistiku. Najviši koeficijent 6 pripao bi predsjedniku
Vrhovnog suda koji bi tako, s obzirom da je prosječna neto plaća
prošle godine, izračunata u studenom, bila 3.232 kuna, imao plaću u
iznosu od 19.392 kuna. Predsjednici Upravnog suda, Visokog
trgovačkog suda, Visokog prekršajnog suda, te Državni odvjetnik i
suci Vrhovnog suda imali bi koeficijent 5 pa bi njihove plaće
iznosile 16.160 kuna. Najniži koeficijent 2, pa prema tome i
najnižu plaću, i dalje bi imali suci prekršajnih sudova čije bi
plaće iznosile 6.464 kune. Tako bi se plaće najnižih pravosudnih
dužnosnika čak i neznatno povećale, dok bi se plaća predsjednika
Vrhovnog suda smanjila za otprilike dvije tisuće kuna.
Predloženim izmjenama predsjednik Vrhovnog suda dobio bi isti
koeficijent pa prema tome i istu plaću kao i predsjednici Vlade,
Sabora i Ustavnog suda. Višu plaću od njih, usvoji li Sabor i
predložene izmjene Zakona o plaćama državnih dužnosnika, imao bi
samo hrvatski predsjednik. Koeficijent 7 njemu bi osigurao plaću od
22.624 kune. Bude li usvojen, Zakon o izmjenama Zakona o plaćama
sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika počeo bi se primjenjivati od
1. ožujka ove godine.
Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj već je
izrazio protivljenje smanjenju sudačkih plaća jer smatra da bi ono
ugrozilo njihovu neovisnost i samostalnost. Ministru pravosuđa
Stjepanu Ivaniševiću UHS je danas poslala otvoreno pismo u kojem
traži da Ministarstvo javno iznese svoj stav o predloženim
smanjenjima plaća te napominje kako je UHS ranije uvijek bila
konzultirana o važnim pitanjima dok se sada prijedlozi donose
"daleko od očiju sudaca i ukupne hrvatske javnosti".
(Hina) mit sšh