FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 15.II.-FAZ-EU

DE-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi NJ 15.II.-FAZ-EU NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG15. II. 2000.Korak po korak"Nije više iznimka nego pravilo da konferencijama o reformi EU-a vladaju druge teme. Zadnji je put to bilo u Torinu 1996. i svršilo Amsterdamskim sporazumom, spor oko kravljeg ludila oduzimao je dah Europljanima. Sada je u središtu zanimanja odnos s Austrijom. Kao neformalnu kaznenu mjeru u buduće bi u europske sporazume trebalo usvojiti jedan pasus o 'kolektivnom kašnjenju ministara', jer su takvim djetinjastim prosvjedom ministri vanjskih poslova primili svoju novu austrijsku kolegicu. Treba se nadati da to malo protivljenje nije predznak onoga što - tako predviđa vremenski plan - treba biti zaključeno krajem godine kao reforma, kako bi EU bio spreman za širenje na Istok.Unija je pred dvojbom. Ona može - a za to se odlučila većina 'velikih' - svoje ustanove i procedure prilagoditi jako uvećanom broju članova: tu se radi o broju povjerenika i zastupnika Europskog parlamenta, na raspravi su nova težina glasova u Vijeću i uvođenje većinskih odluka kao pravilo. Pitanje je hoće li to dostajati za širenje koje EU neće promijeniti samo kvantitativno
NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 15. II. 2000. Korak po korak "Nije više iznimka nego pravilo da konferencijama o reformi EU-a vladaju druge teme. Zadnji je put to bilo u Torinu 1996. i svršilo Amsterdamskim sporazumom, spor oko kravljeg ludila oduzimao je dah Europljanima. Sada je u središtu zanimanja odnos s Austrijom. Kao neformalnu kaznenu mjeru u buduće bi u europske sporazume trebalo usvojiti jedan pasus o 'kolektivnom kašnjenju ministara', jer su takvim djetinjastim prosvjedom ministri vanjskih poslova primili svoju novu austrijsku kolegicu. Treba se nadati da to malo protivljenje nije predznak onoga što - tako predviđa vremenski plan - treba biti zaključeno krajem godine kao reforma, kako bi EU bio spreman za širenje na Istok. Unija je pred dvojbom. Ona može - a za to se odlučila većina 'velikih' - svoje ustanove i procedure prilagoditi jako uvećanom broju članova: tu se radi o broju povjerenika i zastupnika Europskog parlamenta, na raspravi su nova težina glasova u Vijeću i uvođenje većinskih odluka kao pravilo. Pitanje je hoće li to dostajati za širenje koje EU neće promijeniti samo kvantitativno nego i kvalitativno. Druga bi mogućnost bila velika reforma a o njoj se za sada raspravlja pod geslom 'europski ustav'. Tu postoji opasnost da se opet zapne u slijepoj ulici neriješenih načelnih prijepora. Kopenhagen i London primjerice žele, kako je poznato, drukčiju Europu nego Pariz ili Berlin. To nije novo i zašto bi se taj spor danas lakše riješio nego jučer, još nitko nije uspio uvjerljivo pojasniti. Jedno desetljeće poslije povijesnog preokreta u srednjoj i istočnoj Europi, došlo je vrijeme da se ponajprije po pitanju širenja na Istok nešto dogodi - to je pravi prioritet. Što to znači za EU, osim reforma prilagodbe, pokazat će se kod izvršenja. Tada će ionako nastati nova agenda. Korak po korak naprijed, trebala bi glasiti maksima. Oni koji sada žele puno, na kraju neće postići baš ništa" - zaključuje komentator lista Nm.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙