DE-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi NJ 15.II.-FAZ-EU NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG15. II. 2000.Korak po korak"Nije više iznimka nego pravilo da konferencijama o reformi EU-a vladaju druge teme. Zadnji je put to bilo u Torinu
1996. i svršilo Amsterdamskim sporazumom, spor oko kravljeg ludila oduzimao je dah Europljanima. Sada je u središtu zanimanja odnos s Austrijom. Kao neformalnu kaznenu mjeru u buduće bi u europske sporazume trebalo usvojiti jedan pasus o 'kolektivnom kašnjenju ministara', jer su takvim djetinjastim prosvjedom ministri vanjskih poslova primili svoju novu austrijsku kolegicu. Treba se nadati da to malo protivljenje nije predznak onoga što - tako predviđa vremenski plan - treba biti zaključeno krajem godine kao reforma, kako bi EU bio spreman za širenje na Istok.Unija je pred dvojbom. Ona može - a za to se odlučila većina 'velikih' - svoje ustanove i procedure prilagoditi jako uvećanom broju članova: tu se radi o broju povjerenika i zastupnika Europskog parlamenta, na raspravi su nova težina glasova u Vijeću i uvođenje većinskih odluka kao pravilo. Pitanje je hoće li to dostajati za širenje koje EU neće promijeniti samo kvantitativno
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
15. II. 2000.
Korak po korak
"Nije više iznimka nego pravilo da konferencijama o reformi EU-a
vladaju druge teme. Zadnji je put to bilo u Torinu 1996. i svršilo
Amsterdamskim sporazumom, spor oko kravljeg ludila oduzimao je dah
Europljanima. Sada je u središtu zanimanja odnos s Austrijom. Kao
neformalnu kaznenu mjeru u buduće bi u europske sporazume trebalo
usvojiti jedan pasus o 'kolektivnom kašnjenju ministara', jer su
takvim djetinjastim prosvjedom ministri vanjskih poslova primili
svoju novu austrijsku kolegicu. Treba se nadati da to malo
protivljenje nije predznak onoga što - tako predviđa vremenski plan
- treba biti zaključeno krajem godine kao reforma, kako bi EU bio
spreman za širenje na Istok.
Unija je pred dvojbom. Ona može - a za to se odlučila većina
'velikih' - svoje ustanove i procedure prilagoditi jako uvećanom
broju članova: tu se radi o broju povjerenika i zastupnika
Europskog parlamenta, na raspravi su nova težina glasova u Vijeću i
uvođenje većinskih odluka kao pravilo. Pitanje je hoće li to
dostajati za širenje koje EU neće promijeniti samo kvantitativno
nego i kvalitativno.
Druga bi mogućnost bila velika reforma a o njoj se za sada
raspravlja pod geslom 'europski ustav'. Tu postoji opasnost da se
opet zapne u slijepoj ulici neriješenih načelnih prijepora.
Kopenhagen i London primjerice žele, kako je poznato, drukčiju
Europu nego Pariz ili Berlin. To nije novo i zašto bi se taj spor
danas lakše riješio nego jučer, još nitko nije uspio uvjerljivo
pojasniti. Jedno desetljeće poslije povijesnog preokreta u
srednjoj i istočnoj Europi, došlo je vrijeme da se ponajprije po
pitanju širenja na Istok nešto dogodi - to je pravi prioritet. Što
to znači za EU, osim reforma prilagodbe, pokazat će se kod
izvršenja. Tada će ionako nastati nova agenda. Korak po korak
naprijed, trebala bi glasiti maksima. Oni koji sada žele puno, na
kraju neće postići baš ništa" - zaključuje komentator lista Nm.