SLO 15.II.-DELO-MALOGRANIČNI PROMET

SLOVENIJA DELO 15. II. 2000. Pomoć ili incident? "Tragična smrt vozača koji je u subotu poslije podne izgorio u automobilu kraj Hotize, nešto više od dvije stotine metara od granice na katastarskom području Hrvatske, poteže pitanje o pomoći naših i stranih spasitelja u takvim slučajevima. Iako okolnosti smrti još nisu posve poznate, više je od toga sporna pomoć ljudima u sličnim okolnostima: naši bi policajaci, ali i vatrogasci, a vjerojatno i hitna pomoć, izazvali međudržavni incident kad bi pokušali posredovati bez prethodne suglasnosti stranih sigurnosnih služba. Takvu vrstu pomoći kod manjih nesreća na obje strane državne granice uređuje još neratificirani sporazum o malograničnom prometu između naše države i Hrvatske - zapeo je u našem parlamentu. To dakako ne znači da bismo sada na vrat na nos morali potvrditi taj sporazum na svoju štetu. S druge pak strane od lanjskoga listopada na snazi je i sporazum između Hrvatske i Slovenije kojega je s naše strane potpisalo ministarstvo obrane, naime o suradnji osiguranja od prirodnih i civilizacijskih nesreća. Slične smo sporazume sklopili i s Italijom i Austrijom, tako da zbog toga ne bi smjelo biti teškoća barem s našim zapadnim susjedima. Dok je obostrana pomoć kod većih prirodnih nesreća određena, očite su nejasnoće kad se radi o pomoći pojedincu. A u čemu je razlika? Možda bi na cesti morao gorjeti najmanje autobus s djecom ili neka kuća važnog političara da bi naši vatrogasci odnosno hitna pomoć pomagali bez straha i izbjegli međudržavni zaplet. Ipak su spomenuti odnosi u pogledu katastarskih općina naslijeđeni prije tri desetljeća i naša ih je država po temeljnoj ustavnoj povelji jednostavno priznala kao privremenu državnu granicu, dok se ne odredi drukčije. To nije moguće, kako pokušavaju prikazati Hrvati, u Piranskom zaljevu, jer tamo nikada nije ni bila određena republička granica. Bez obzira na nagađanja što bi bilo kad bi naši spasitelji i vatrogasci pomogli nesretnom vozaču u plamenu koji je bio samo 200 metara na katastarskom području naše južne susjede, događaj će biti zapisan u crnoj kronici kao opomena suvremenoj civilizaciji. S ljudske strane gledano, radilo bi se o čovjekoljubnom potezu, a kroz nerazumne diplomatske naočale spomenuti bi događaj izgledao kao međudržavni problem. Sada su na redu naša diplomacija i parlamentarci, ali ne za sklapanje ad hoc sporazuma na štetu naših nacionalnih interesa. Podsjetimo na događaje koje je naša država proglasila graničnim incidentima, iako se čini da je nastup slovenskih diplomata u tim slučajevima bio prilično mlak. Malo, odnosno gotovo ništa nije poznato kako se naše ministarstvo vanjskih poslova odazvalo u svezi s graničnim incidentom kad su talijanski sigurnosni organi prodrli na granični prijelaz u Rožnoj Dolini i otamo odvukli našeg državljanima koji im je pobjegao. Malo je poznato i o nedopuštenim preletima stranih vojnih zrakoplova i helikoptera, da ne spominjemo nenajavljene letove manjih turističkih zrakoplova. Prilično smo uslužni i prema rumunjskim vozačima teretnih vozila kojima pod povoljnim uvjetima na granici izdajemo vize. Nitko iz ministarstva vanjskih poslova još nije upitao kakve pogodnosti za to uživaju naši vozači kod njih. To su stvari koje ne mogu krojiti suhoparni međudržavni sporazumi, posebno kad se radi o pomoći ljudima u nesreći. Kako bi reagirala javnost kad recimo utopljeniku u Sutli na granici s Hrvatskom ne bi nitko pomogao zato što još nismo ratificirali sporazum o malograničnom prometu?" - pita Žarko Hojnik.