ZAGREB, 15. veljača (Hina) - U praškom Narodnom muzeju 23. veljače bit će otvorena izložba najreprezentativnijih djela Vlahe Bukovca. Projekt je ponuđen Česima i zbog činjenice da je Vlaho Bukovac u zreloj dobi proveo kao predavač na
praškoj akademiji razdoblje od 1903. do 1915. - u kojemu su nastala njegova antologijska djela
ZAGREB, 15. veljača (Hina) - U praškom Narodnom muzeju 23. veljače
bit će otvorena izložba najreprezentativnijih djela Vlahe Bukovca.
Projekt je ponuđen Česima i zbog činjenice da je Vlaho Bukovac u
zreloj dobi proveo kao predavač na praškoj akademiji razdoblje od
1903. do 1915. - u kojemu su nastala njegova antologijska djela #L#
Organizator toga značajnoga međunarodnog projekta Igor Zidić,
ravnatelj Moderne galerije, na današnjoj je konferenciji za
novinare predstavio izložbu koja obuhvaća osamdesetak djela
velikog majstora.
Zidić naglašava kako mu je cilj predočiti Bukovčev razvoj kroz
njegova najbolja djela koja su i danas moderna, unatoč jednom
stoljeću otkako su nastala.
Izložba pokušava biti, kako je rekao Zidić, koncentrat velikoga
Bukovčeva opusa iz kojega su isključena djela velikog formata, među
kojima su povijesne teme, portreti koje je veliki majstor radio po
narudžbi i djela koja su oslobođena akademizma, historicizma ...
Zidić je istaknuo kako je pripremajući izložbu došao do brojnih
spoznaja o sudbini nekih Bukovčevih kapitalnih djela, pogotovo
onih koja su ostale u zemljama bivše države i do kojih, unatoč
velikim naporima u pregovorima, nije uspio doći. Neka od tih djela
nalaze se u Beogradu, Sarajevu i Cetinju.
Ravnatelj zagrebačke Moderne galerije najavio je da će izložba biti
postavljena i u Zagrebu, a realizirana je uz pomoć Ministarstva
kulture i Gradskog ureda za kulturu.
Bukovčeva izložba bit će otvorena do 16. travnja u Pragu, koji je
ove godine proglašen europskim gradom kulture.
Vlaho Bukovac (Cavtat 1855.-Prag 1922.) kao središnja ličnost
likovnoga i kulturnog života Zagreba (1893.-1898.) potiče
izgradnju Umjetničkog paviljona, osniva Društvo hrvatskih
umjetnika i postavlja temelje hrvatske moderne. Nakon polemike u
povodu izložbe Hrvatski salon 1898. napustio je Zagreb i povukao se
u Cavtat. Godine 1902. odlazi u Beč, gdje 1903. samostalnom
izložbom postiže veliki uspjeh. Iste godine postao je profesor na
praškoj akademiji.
(Hina) ta mc