NEW YORK, 15. veljače (Hina/Reuters) - Osobe koje se u mislima vraćaju na mjesto na kojem su nekad pogriješile - požele povući riječ ili vratiti vrijeme - zapravo rade protiv sebe.
NEW YORK, 15. veljače (Hina/Reuters) - Osobe koje se u mislima
vraćaju na mjesto na kojem su nekad pogriješile - požele povući
riječ ili vratiti vrijeme - zapravo rade protiv sebe. #L#
Istraživači sa Sveučilišta u Arkansasu tvrde kako takvo
nečinjenično razmišljanje o neugodnim iskustvima nije korisno.
Općenito, "razmišljanje o neugodnom iskustvu samo izaziva tugu i ne
mijenja ponašanje", kaže dr. Denise R. Beike sa Sveučilišta u
Arkansasu. Prije se mislilo da je takvo nečinjenično razmišljanje
korisno jer potiče ljude na promjenu ponašanja.
Dr. Beike i njezini kolege zamolili su dvije skupine studenata da
bilježe misli u dnevnik kako bi proučili koliko se često ljudi u
mislima vraćaju svojim pogreškama.
Zabilježivši najmanje dvije takve misli dnevno u roku od 14 dana,
studenti su izvijestili da su se zbog negativnih razmišljanja
osjećali loše i imali loše mišljenje o sebi. Istraživači su
zamolili skupinu u kojoj su bila 3 studenta i 5 studentica da vode
sličan dnevnik 21 dan kako bi odredili hoće li, zahvaljujući
vraćanju u mislima na prošle pogreške, doći i do promjene njihova
ponašanja.
Tri tjedna poslije studenti su pregledali zabilješke u dnevniku i
priznali da nečinjenično razmišljanje nije izazvalo promjene u
ponašanju.
Takvo nas razmišljanje u svakodnevnom životu prisiljava da mislimo
kako smo "nešto morali napraviti bolje ili da smo morali napraviti
više", kaže dr. Beike. "Zbog takvih se misli osjećamo loše što nas
potiče na pasivnost i samosažaljenje", ali ne i na promjenu
ponašanja.
Iako je nečinjenično razmišljanje korisno u svladavanju novih
vještina, istraživanje zaključuje da je ono zapravo više štetno
nego korisno, tvrdi dr. Beike.
"Često je najbolje rješenje priznati pogrešku i krenuti dalje",
zaključuje dr. Beike.
(Hina) dgk dgk