VLADA ZATVORENA SJEDNICA

Vlada RH: U 2000. rast BDP od dva posto, u idućih godina pet posto Vlada premijera Ivice Račana u ovoj godini očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od najmanje dva posto, s tim da bi se idućih godina taj rast dinamizirao na više od pet posto. Godina 2000. bit će godina odricanja, stvaranja zdravih temelja za gospodarski rast i ravnomjerni društveni razvoj u narednom razdoblju, rekao je danas Račan predstavljajući u Saboru Program Vlade za iduće četverogodišnje razdoblje. Upozoravajući na teško gospodarsko stanje, premijer je istaknuo da će ukupna ekonomska politika hrvatske Vlade biti usmjerena na osiguranje ekonomske stabilnosti. To znači stabilne cijene odnosno nisku inflaciju, stabilan tečaj te stabilne druge parametre uz istodoban gospodarski rast, ubrzano zapošljavanje, povećanje proizvodnje i izvoza. Trenutno stanje u programu se ocjenjuje ne samo recesijom, nego i strukturnom krizom. Hrvatska više troši nego stvara, a u toj su potrošnji investicijska ulaganja u proizvodnju i zapošljavanje bila mala, ocjenjuje se. Teško trenutno stanje ilustrira se i podacima da državni proračun u ovoj godini treba podmiriti oko 5,8 milijardi kuna dospjeloga inozemnog i domaćeg javnog duga. Krajem siječnja ove godine preuzete, a neizmirene obveze korisnika državnog proračuna iznose oko 5,7 milijardi kuna, od čega su preko 3,2 milijarde samo dugovi zdravstvu. U ovoj godini na naplatu dolazi više od milijardu kuna mjenica izdanih tijekom prošle godine, a prvi podaci govore da je u razdoblju 1996. do 1998. država izdala oko 10,4 milijarde kuna financijskih jamstava, a samo prošle godine izdano je novih jamstava u visini oko 4,6 milijardi kuna. Program Vlade, u svom gospodarskom dijelu, stoga predviđa stabiliziranje javnih financija i racionalno gospodarenje proračunskim sredstvima. Državni će proračun imati razvojno- poticajnu ulogu, a preraspodjela dohotka provodit će se politikom transfera. Najavljujući smanjenje javnih rashoda Vlada poručuje da će se smanjenje proračuna odraziti na ostvarivanje prava pojedinih proračunskih korisnika. U ovoj će se godini započeti s financijskom konsolidacijom proračuna, sređivanjem dugova prenijetih iz prethodnog razdoblja. Uz to, bit će zaustavljene investicije financirane iz proračuna, osim maloga dijela kojim će se završiti započeti objekti ili gdje za to postoje zakonske obveze. U narednim pak godinama Vlada najavljuje strukturne promjene proračuna, pri čemu će se najviše smanjiti rashodi za vojsku i policiju, a postupno povećavati udjeli obrazovanja, znanosti, tehnologije, te kulture. Vlada želi da se mirovinski i zdravstveni fondovi u što manjoj mjeri oslanjaju na doznake iz proračuna. To će se osigurati reformama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te povećanjem discipline ubiranja prihoda tih fondova. No, iako teži uravnoteženju proračuna, zbog priprema mirovinske i zdravstvene reforme, Vlada dopušta mogućnost strogo kontroliranog, umjerenog deficita proračuna. U ovoj godini najavljuje se i zakonski prijedlog o rješenju za vraćanje duga umirovljenicima. Vlada u programu najavljuje i postupno ostvarenje novog smjera gospodarske politike. Smanjenje rashoda državnog proračuna, uz promjene u sastavu izvanproračunskih fondova, vodit će smanjenju poreznog opterećenja stanovništva i tvrtki. Vlada se pritom obvezuje da već tijekom ove godine utvrdi rješenja za smanjenje carina i poreza na dodanu vrijednost. Najavljujući i smanjenje poreza na dohodak, Vlada ističe da će se pravednost poreznog sustava unaprijediti povećanjem neoporezivog dijela dohotka do potrebne potrošnje prosječne hrvatske obitelji. Program predviđa i smanjenje poreza na dobit, odnosno stimulativne mjere porezne politike kao što su neoporezivanje reinvestirane dobiti, ili oslobađanje od poreza iznosa uloženih u novi razvoj i otvaranje radnih mjesta. Istodobno će se poreznom politikom stimulirati ulaganja u kulturu, znanost, obrazovanje, socijalnu skrb, amaterski šport i sl. Sve te mjere uvodit će se postupno i ovisno o oporavku gospodarstva i mogućnostima proračuna. Uredna otplata obveza prema inozemstvu jedan je od prioriteta Vlade, dok se za rješavanje problema unutarnje duga najavljuju različite mjere ekonomske, monetarne i porezne politike. Osim toga, ključnu ulogu imat će i funkcioniranje pravne države, a sve to bit će osnova za rješavanje problema nelikvidnosti i međusobnih neplaćanja. Vlada se u programu zalaže i za restrukturiranje poduzeća koja imaju tržišnu perspektivu. No, najavljuje ukidanje prakse saniranja poduzeća oprostom poreza i doprinosa, te da neće preuzimati dospjele kreditne obveze, niti isplaćivati plaće zaposlenicima neuspješnih poduzeća. Državna će se jamstva ograničiti uglavnom samo na potporu proizvodnji za izvoz i kapitalnu izgradnju u javnom sektoru. Najavljujući da će tijekom 2000. biti pripremljena gospodarska strategija Hrvatske, Vlada temeljnim ciljevima gospodarske politike označava stvaranje uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, povećanje proizvodnje i zaposlenosti, povećanje izvoza. Preduvjet za to je potpisivanje socijalnog pakta sa sindikatima i poslodavcima koji će omogućiti prihvatljivu razinu socijalnog mira u narednom razdoblju. Vlada očekuje da će Hrvatska u iduće dvije godine sklopiti preferencijalne trgovinske aranžmane i ugovore u slobodnoj trgovini s EU, EFTA-om, CEFTA-om, a za ostvarenje toga Hrvatska treba što prije postati članicom Svjetske trgovinske organizacije. Razmatrajući pojedine gospodarske djelatnosti, Vlada posebnu pozornost posvećuje turizmu, poljoprivredi, te obrtu, malom i srednjem poduzetništvu, zbog čega je, kako je istaknuo i sam premijer Račan, i osnovano posebno ministarstvo.