FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LIBERATION12./13.2.EU I AUSTRIJA

FR-AT-BL-kriza-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada-Izbori FR-LIBERATION12./13.2.EU I AUSTRIJA FRANCUSKALIBERATION12./13. II. 2000.Europska unija u zamci sankcija"Europska je unija u škripcu. Pošto je pokušala dovesti k pameti konzervativca Wolfganga Schuessela, zatim zaprijetila Beču odmazdom ako krajnja desnica dođe na vlast, a onda primijenila formalne sankcije - zamrzavanje bilateralnih odnosa - protiv nove austrijske vlade, EU je potrošila sve mogućnosti. Njezina strategija očito nije donijela uspjeh: 'slobodarska' stranka se čvrsto smjestila u bečku palaču, a Joerg Haider, koji nije ušao u vladu, i dalje širom daje izjave pune mržnje razveseljavajući dobar dio domaćeg puka koji negoduje zbog upletanja Unije u ono što drži unutarnjim stvarima.Teško da Europa može ići dalje sa svojim sankcijama, osim ako ne povrijedi vlastite zakonske propise: isključenje ili privremeno isključenje neke države predviđa se samo u slučaju 'ozbiljnih i stalnih' povreda temeljnih načela Unije, što danas jamačno nije slučaj. Gospodarski bojkot bio bi isto tako protuzakonit s obzirom na zakone jedinstvenog tržišta. Prijedlog, koji je na koncu odbačen, da se austrijski predstavnici pozivaju samo na službene
FRANCUSKA LIBERATION 12./13. II. 2000. Europska unija u zamci sankcija "Europska je unija u škripcu. Pošto je pokušala dovesti k pameti konzervativca Wolfganga Schuessela, zatim zaprijetila Beču odmazdom ako krajnja desnica dođe na vlast, a onda primijenila formalne sankcije - zamrzavanje bilateralnih odnosa - protiv nove austrijske vlade, EU je potrošila sve mogućnosti. Njezina strategija očito nije donijela uspjeh: 'slobodarska' stranka se čvrsto smjestila u bečku palaču, a Joerg Haider, koji nije ušao u vladu, i dalje širom daje izjave pune mržnje razveseljavajući dobar dio domaćeg puka koji negoduje zbog upletanja Unije u ono što drži unutarnjim stvarima. Teško da Europa može ići dalje sa svojim sankcijama, osim ako ne povrijedi vlastite zakonske propise: isključenje ili privremeno isključenje neke države predviđa se samo u slučaju 'ozbiljnih i stalnih' povreda temeljnih načela Unije, što danas jamačno nije slučaj. Gospodarski bojkot bio bi isto tako protuzakonit s obzirom na zakone jedinstvenog tržišta. Prijedlog, koji je na koncu odbačen, da se austrijski predstavnici pozivaju samo na službene sjednice Ministarskog vijeća, a ne na neslužbene, svakako nije bio protivan ugovoru. No ta bi se mjera mogla okrenuti protiv svojih zagovaratelja jer bi Austrija s pravom mogla odbaciti nagodbe postignute za njezine izočnosti, ili, u slučaju glasovanja na temelju kvalificirane većine, uzeti za taoce druga pitanja za koja je potrebno jednoglasno izglasavanje. Osim toga, sustavno zanemarivanje alpske republike i njezinih opravdanih interesa kako bi ju se prisililo da načini pogrješan korak, znači loše postupati s državom koja je još pravna država neraskidivo vezana s pravnom Europom. To također znači izložiti se opasnosti da se onemogući djelovanje Unije zbog rovovskog rata čiji je krajnji cilj teško nazrijeti: nije stvar, koliko znamo, u tome da se europski korpus pošalje u Beč kako bi otjerao krajnju desnicu... Petnaestorica su svjesna toga. Osim nekih simboličnih prosvjeda - odbijanja da se pozdravi ministre krajnje desnice i da se slušaju njihovi govori - svima je jasno da će morati surađivati s Austrijom, premda je ona 'pod jakim nadzorom'. Romano Prodi, predsjednik Povjerenstva, želi tako 'uspješnu i konstruktivnu suradnju' s novom austrijskom vladom, kao što je podrugljivo, ali realno napisao u čestitci koju je poslao austrijskom kancelaru. Dakle, sve to zbog toga? Frustracija je, kratko i jasno, bila stvarna opasnost u tom poslu. Izlazak iz krize - realističan, jako realističan - neće biti jednostavan: javnostima petnaestorice teško je shvatiti 'business as usual' nakon dvotjednog sukoba. Uniji nije potrebno razočaranje. Da ostvarenje političke Europe, zbog kojeg su petnaestorica jednoglasno negodovali, ne bi bilo bez budućnosti, vlade su prisiljene promijeniti pokus. Prigodu za to daje im vremenski raspored: u ponedjeljak u Bruxellesu započinje međuvladina konferencija (CIG) na kojoj se do konca godine moraju reformirati ustanove Unije prije proširenja. Većina zemalja, napose Francuska, žele broj sudionika ograničiti na najmanju moguću mjeru. Budu li dosljedne prema sebi, morat će udahnuti život političkoj uniji ističući savezni značaj bruxelleskih ustanova. Austrija će se morati, in fine, složiti s reformom koja će smanjiti njezin utjecaj u Uniji, a osobito s proširenjem glasovanja na kvalificiranu većinu. Ne pristane li, ovlastit će druge da nastave put bez nje. No ako petnaestorica zajedno ne uspiju CIG privesti kraju, Haider bi mogao likovati: pokazat će da je Unija tek prozirna opna", piše Jean Quatremer.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙