ZAGREB, 13. veljače (Hina)ZAGREB - Hrvatska ne dobiva novac iz Europske unije, a to je pogrešno, ocijenio je podtajnik talijanskog ministarstva vanjskih poslova Umberto Ranieri u razgovoru za današnji "Corriere della Sera". Na pitanje
što bi se sredstvima EU-a trebalo financirati u Hrvatskoj, Ranieri je odgovorio kako bi, na primijer, trebalo "ojačati sustav cesta i ostalih pravaca trgovine od Zagreba prema Sloveniji, Italiji i ostalim jadranskim zemljama". Ranieri drži da bi trebalo pomoći demokratskom preokretu nastalom u Hrvatskoj posljednjim izborima i izborom Stipe Mesića za predsjednika. Upitan što bi Hrvatska trebala učiniti, odgovorio je kako bi "Hrvatska da bi ubrzala vrijeme svoje integracije, trebala ubrzati usuglašavanje svojih zakona sa zakonima Unije". Na pitanje bi li se EU obvezala da će pridružiti i Albaniju, Bosnu, Makedoniju i Jugoslaviju poslije njihove demokratske preobrazbe, Ranieri je istaknuo kako je "Zagreb i s demokratskog i s ekonomskog gledišta ispred te četiri države". "Zagreb danas nema ni jedan sporazum s EU-om i ne dobiva sredstva, što je pogrešno", naglasio je. ZAGREB - I ove godine prisjećamo se hrvatskog velikana Ruđera Boškovića koji je velik dio svog plodnog i stvaralačkog znanstvenog
ZAGREB, 13. veljače (Hina)
ZAGREB - Hrvatska ne dobiva novac iz Europske unije, a to je
pogrešno, ocijenio je podtajnik talijanskog ministarstva vanjskih
poslova Umberto Ranieri u razgovoru za današnji "Corriere della
Sera". Na pitanje što bi se sredstvima EU-a trebalo financirati u
Hrvatskoj, Ranieri je odgovorio kako bi, na primijer, trebalo
"ojačati sustav cesta i ostalih pravaca trgovine od Zagreba prema
Sloveniji, Italiji i ostalim jadranskim zemljama".
Ranieri drži da bi trebalo pomoći demokratskom preokretu nastalom u
Hrvatskoj posljednjim izborima i izborom Stipe Mesića za
predsjednika. Upitan što bi Hrvatska trebala učiniti, odgovorio je
kako bi "Hrvatska da bi ubrzala vrijeme svoje integracije, trebala
ubrzati usuglašavanje svojih zakona sa zakonima Unije".
Na pitanje bi li se EU obvezala da će pridružiti i Albaniju, Bosnu,
Makedoniju i Jugoslaviju poslije njihove demokratske preobrazbe,
Ranieri je istaknuo kako je "Zagreb i s demokratskog i s ekonomskog
gledišta ispred te četiri države". "Zagreb danas nema ni jedan
sporazum s EU-om i ne dobiva sredstva, što je pogrešno", naglasio
je.
ZAGREB - I ove godine prisjećamo se hrvatskog velikana Ruđera
Boškovića koji je velik dio svog plodnog i stvaralačkog znanstvenog
rada proveo u gradu Milanu. Prije 213. godina, 13. veljače 1787.
veliki europski mislilac i humanist, fizičar, astronom,
matematičar, pjesnik, diplomat i isusovac Ruđer Bošković umro je u
Milanu i sahranjen u milanskoj crkvi Santa Maria Podone.
Generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu Marijan Bulat u
pratnji članova hrvatske zajednice u Milanu, Kluba prijatelja
Hrvatske, hrvatske studentske mladeži i talijanskih prijatelja,
položio je vijence na mjesto ukopa hrvatskog velikana u crkvi st.
Maria Podone, u milanskom panteonu velikana Famediju, te na ploči s
njegovim imenom na početku ulice u centru grada koja nosi njegovo
ime, priopćeno je u nedjelju iz Ministarstva vanjskih poslova.
Hrvatski diplomat i članovi hrvatske zajednice posjetili su zatim
spomen zvjezdarnicu u srcu Milana koju je osnovao Ruđer Bošković.
KOSOVSKA MITROVICA - Sedam ranjenih civila i dvojica francuskih
vojnika zasad je posljedica oružanih sukoba koji su se tijekom
nedjeljnog jutra zbivali u Kosovskoj Mitrovici, priopćila je UN-
ova uprava. Jedan je francuski vojnik ranjen u trbuh, a drugi ruku,
navodno iz snajpera. Ozljede prema prvim informacijama nisu teže
prirode. Sedam je civila ranjeno u napadu ručnom bombom na kuću u
sjevernom, srpskom dijelu Kosovske Mitrovice. Izgred je prema
srpskim izvorima buknuo kada je nekoliko Albanaca prešlo most na
rijeci Ibar, koja u Mitrovici predstavlja etničku granicu, i bacilo
nekoliko ručnih bombi. To je izazvalo masovno okupljanje Srba, koje
su pripadnici KFOR-a uspjeli kontrolirati. Sjevernim dijelom grada
tijekom jutra se mogla čuti i pucnjava iz automatskog oružja, ali
pojedinosti o tim događajima zasad su nepoznate.
BANKOK - Čelnik Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Mike Moore
izjavio je u nedjelju da bi se velike sile trebale dogovoriti oko
otvaranja svojih tržišta za robu iz siromašnih zemalja, ako žele
dobiti potporu za novi krug pregovora o globalnoj trgovini.
Razgovarajući s ministrima iz 48 najslabije razvijenih zemalja na
summitu u Bankoku, Moore je rekao da poduzima velike napore kako bi
im se pomoglo. Najslabije razvijene zemlje, uglavnom u Africi i
Aziji, traže da svi njihovi proizvodi mogu doći u bogatije dijelove
svijeta bez carine i ograničavajućih kvota.
Michel Camdessus je izjavio u nedjelju u svom posljednjem govoru na
dužnosti čelnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je
obnašao 13 godina, da nije istina da je njegova organizacija
ignorirala potrebe običnih ljudi. Camdessus je rekao da strana
ulaganja u zemljama Trećeg svijeta imaju ogromni potencijal za
smanjenje razlika u prihodima, dok je informacijska tehnologija
dala siromašnim zemljama pristup znanju koje je nekad bilo dostupno
samo bogatima. "Na globalizaciju se sada može gledati u pozitivnom
svijetlu...kao na najbolja sredstva za poboljšanje uvjeta života u
cijelom svijetu", rekao je on.
GROZNI - Oko tisuću čečenskih boraca nalazi se u Groznom i nastoji
blokirati kretanje ruskih snaga gradom, izjavio je u nedjelju
čečenski glasnogovornik. Prema ruskim procjenama, objavljenima
prije tri dana, u čečenskoj se prijestolnici nalazilo ne više od 300
pobunjenika. Čečenski glasnogovornik je izjavio kako postoje
načini da svježe snage uđu u grad i da ga neće napustiti dok su živi.
Ruske snage u međuvremenu zrakoplovstvom, topništvom i pješaštvom
napadaju čečenske borce u planinama na jugu zemlje. Rusi su zauzeli
prijevoj Vedeno i bore se za kontrolu nad drugim strateški važnim
prijevojem Argunom. Interfax javlja da se nekoliko čečenskih baza
nalazi u okruženju.
KANDAHAR/LONDON - Afganistanski vladajući Talibani upozorili su u
nedjelju Veliku Britaniju da bi davanje azila bivšim taocima u
otmici afganistanskog zrakoplova ohrabrilo terorizam. Gotovo
polovica taoca, njih 74, oslobođenih u četvrtak u londonskoj
zračnoj luci Stansted zatražila je azil. Dvadesetdva druga taoca su
uhićena zbog umiješanosti u otmicu. Govoreći na konferenciji za
novinare u zračnoj luci u Kandaharu, afganistanski ministar
vanjskih poslova Wakil Ahmed Muttawakil je rekao kako će Britanija
ohrabriti druge da iskoriste otmicu kao sredstvo bijega na zapad
ako u ovom slučaju dodijeli azil. Međutim, britanski Forreign
Office u nedjelju je priopćio da je razmatrao sudbinu oslobođenih
Afganistanaca s nekoliko zemalja koje se nalaze u blizini
Afganistana, ali da neće prisiljavati nikoga od bivših taoca da
otputuju u treće zemlje protiv svoje volje.
JERUZALEM - Policija i vojska pojačale su mjere sigurnosti u
izraelskim gradovima i na okupiranim područjima Zapadne obale i
Gaze nakon informacija o planiranim bombaškim atentatima,
izvijestio je u nedjelju izraelski radio. Pripadnici policije i
pogranične garde razmješteni su na tržnicama, po trgovačkim
centrima, u blizini autobusnih stajališta, i na prilaznim cestama
velikim gradovima, posebno Jeruzalemu i Tel Avivu, precizira se u
radijskom izvješću. Postrojbe izraelske vojske stavljane su u
stanje pripravnosti, a pojačane su kontrole na Zapadnoj obali i u
pojasu Gaze.
GAZA - Palestinski predsjednik Jaser Arafat trebao bi se u utorak u
Vatikanu sastati s papom Ivanom Pavlom II, najavio je u nedjelju
Arafatov savjetnik Nabil Abu Rudeina. "Arafat će izvjestiti papu o
krizi u izraelsko-palestinskim pregovorima", rekao je Roudeina u
izjavi za France Presse dodavši da će osim toga razgovarati i o
papinoj turneji po Bliskom istoku koja bi se trebala održati od 20.
do 26. ožujka. Arafat će se također sastati u Rimu s talijanskim
predsjednikom Carlom Azegliom Ciampiem i premijerom Massimom
D'Alemom.
HANOJ - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov doputovao je u
nedjelju u dvodnevni službeni posjet Vijetnamu u čijem će središtu
biti gospodarska suradnja između Rusije i Vijetnama, navode
vijetnamski službeni izvori. Ubrzo nakon dolaska u Hanoj, Ivanov se
sastao sa svojim vijetnamskim kolegom Nguyenom Dy Nienom s kojim je
razgovarao o ponovnom pokretanju ekonomske i trgovinske suradnje
koja je blokirana nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza 1991.
godine. Međutim, obnova bilateralnih odnosa je blokirana zbog
pitanja isplate vijetnamskog duga od 10 milijardi rubalja bivšem
Sovjetskom Savezu. Osamdeset posto tog iznosa Hanoj je dužan
Rusiji. Dvije se zemlje još nisu dogovorile o konverziji toga
duga.
(Hina) dh dh