ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Veliki kultuloroški projekt izložba "Historicizam u Hrvatskoj" otvara se 17. veljače u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, točno na dan kad ta vodeća muzejska ustanova u Hrvatskoj obilježava 120.
obljetnicu osnutka. Više od 1400 izložaka svjedoči o hrvatskom kulturnom, političkom i gospodarskom životu u drugoj polovici 19. i u početku 20. stoljeća, naročito u umjetnosti u doba historicizma: slikarstvu, skulpturi , umjetnom obrtu, arhitekturi i urbanizmu, književnosti, kazalištu i glazbi.
ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Veliki kultuloroški projekt izložba
"Historicizam u Hrvatskoj" otvara se 17. veljače u Muzeju za
umjetnost i obrt u Zagrebu, točno na dan kad ta vodeća muzejska
ustanova u Hrvatskoj obilježava 120. obljetnicu osnutka. Više od
1400 izložaka svjedoči o hrvatskom kulturnom, političkom i
gospodarskom životu u drugoj polovici 19. i u početku 20. stoljeća,
naročito u umjetnosti u doba historicizma: slikarstvu, skulpturi ,
umjetnom obrtu, arhitekturi i urbanizmu, književnosti, kazalištu i
glazbi.#L#
Doba historicizma u Hrvatskoj i većini srednjoeuropskih zemalja
označeno je kao "utemeljeteljsko doba" koje je označila opsežna
graditeljska djelatnost ne samo u Zagrebu nego i u drugim
središtima poput Rijeke, Osijeka, Splita, Zadra, Karlovca, Pule
ili Varaždina.
Voditelj projekta "Historicizam u Hrvatskoj" Vladimir Maleković
je, podsjetivši na važnost te velike izložbe o historicizmu u
umjetnosti i kulturi od 1860. do 1914., dodao: "Rubne godine
historicizma su uvođenje Bachova apsolutizma na početku epohe i
početak Prvoga svjetskog rata na kraju zadanog razdoblja."
Tomu su razdoblju, koje je u Hrvatskoj imalo veliku ulogu u
stvaranju građanske Hrvatske, osobito pridonijeli Josip Juraj
Strossmayer, Izidor Kršnjavi, Franjo Rački, ban Ivan Mažuranić,
rekao je Maleković. Zato se ono, dodao je, naziva "obnoviteljsko",
kad se stvaraju temelji moderne hrvatske nacije, ali na
pragmatičnijim osnovama nego u doba romantizma odnosno ilirskoga
pokreta.
Maleković ističe da historicizam obilježava razvoj gospodarstva,
posebno izgradnja prometnica i povezivanje svih hrvatskih krajeva.
Osobito se poštuje ideja jedne od najzaslužnijih osoba iz tog doba,
Izidora Kršnjavoga, koji provodi geslo "prosvjetom do slobode". To
će potvrditi pozivanjem stranih umjetnika i majstora u Zagreb,
izgradnjom Hrvatskoga narodnog kazališta, školskih zgrada i
uređenjem bogoštovnog odjela u Palači u Opatičkoj.
Kako je razdoblje druge polovice 19. stoljeća obilježeno naglom
urbanizacijom i prostornim artikuliranjem najvećih gradova u
Hrvatskoj, poglavito Zagreba i Rijeke, nije neobično što je jedan
od naglasaka izložbe prikaz zagrebačke "Zelene potkove", niza od
osam trgova koji tvori veleban okvir središta Donjega grada.
Umjesto te sintagme do 80-ih godina našega stoljeća rabio se naziv
"Lenucijeva potkova".
Među kiparima u razdoblju historicizma središnje mjesto pripada
Ivanu Rendiću, tvorcu brojnih javnih i nadgrobnih spomenika. Od
izloženih radova Maleković je izdvojio zrinjevačka poprsja Julija
Klovića i Nikole Jurišića. Slikarstvo u to doba posebno teži
povijesnim temama i velikim kompozicijama, među kojima su "Dolazak
Hrvata u Hrvatsku", "Dolazak Hrvata na more", "Nikola Zrinski pred
juriš iz Sigeta" i "Hrvatski narodni preporod".
Na izložbi će biti prikazan i razvoj novoga medija, fotografije,
koja je afirmirana upravo u doba historicizma. Izložba govori i o
litografiji, namještaju, uporabnim predmetima od keramike, kovine
i stakla te urarstvu.
Maleković osobito važnim drži osnivanje Obrtne škole u Zagrebu
1882. koja je otvorena zaslugom Izidora Kršnjavoga. Istaknuo je da
će posjetitelji moći vidjeti sakralne slike i skulpture, crkveno
posuđe i radove vezilačke radionice sestara milosrdnica - velebni
antependij dug šest metara, koji su sestre milosrdnice darovale
papi Piu XI. u prigodi njegova Zlatnog jubileja 1877., i koji je
radi izložbe dopremljen iz Rima.
Izložbu prati katalog na hrvatskom i engleskom.
(Hina) ta mc