US-HR-VLADA-Vlada VOA 10. II. REAKCIJE NA VLADIN PROGRAM GLAS AMERIKE - VOA10. II. 2000.Zagreb: Reakcije na gospodarski program nove Hrvatske vlade, prilog Željka Matića.'Jučer objavljeni četverogodišnji gospodarski program nove
Hrvatske vlade sadrži skupinu općih načela, ciljeva i mjera, ispuštajući najzanimljivije - njihovu cjelovitu kvantifikaciju', ocjenjuje danas u 'Novom listu' ugledni ekonomski komentator Ivo Jakovljević. 'No, barem kada su u pitanju temeljna načela programa, tu moramo biti zadovoljni', istaknuo je danas dr. Branimir Lokin. 'Tu načela, s jedne strane, socijalne pravde, znači, borba za socijalni status, a s druge strane, načela liberalnog gospodarstva. Cijeli program je sastavljen prema tim načelima. Mislim da je to jako dobar pristup, da zapravo pruža mogućnosti da se uđe u jedan takav model socijalno-liberalne ravnoteže, jer je to danas jedini funkcionalni model, koji u svijetu ima uspjeha,' kazao je dr. Lokin. S obzirom da javnost programu prebacuje preopćenitost, videći u njemu više platformu, nego konkretni program djelovanja, potpredsjednica Hrvatske vlade Željka Antunović odgovara: = Široka javnost i oni koji danas komentiraju taj naš program na
GLAS AMERIKE - VOA
10. II. 2000.
Zagreb: Reakcije na gospodarski program nove Hrvatske vlade,
prilog Željka Matića.
'Jučer objavljeni četverogodišnji gospodarski program nove
Hrvatske vlade sadrži skupinu općih načela, ciljeva i mjera,
ispuštajući najzanimljivije - njihovu cjelovitu kvantifikaciju',
ocjenjuje danas u 'Novom listu' ugledni ekonomski komentator Ivo
Jakovljević. 'No, barem kada su u pitanju temeljna načela programa,
tu moramo biti zadovoljni', istaknuo je danas dr. Branimir Lokin.
'Tu načela, s jedne strane, socijalne pravde, znači, borba za
socijalni status, a s druge strane, načela liberalnog
gospodarstva. Cijeli program je sastavljen prema tim načelima.
Mislim da je to jako dobar pristup, da zapravo pruža mogućnosti da
se uđe u jedan takav model socijalno-liberalne ravnoteže, jer je to
danas jedini funkcionalni model, koji u svijetu ima uspjeha,' kazao
je dr. Lokin.
S obzirom da javnost programu prebacuje preopćenitost, videći u
njemu više platformu, nego konkretni program djelovanja,
potpredsjednica Hrvatske vlade Željka Antunović odgovara:
= Široka javnost i oni koji danas komentiraju taj naš program na
razini platforme bit će uključeni i u njegovu operacionalizaciju.
Dobit će priliku da kažu što misle da treba učiniti kako bi se
operacionalizirao taj program. Bit će pozvani kad budemo
utvrđivali i dogovarali konkretne instrumente ostvarenja tog
programa. Zbog toga ne treba biti bojazni da ćemo ostati samo na
razini platforme, jer mi naprosto to ne možemo sebi priuštiti.
= Rokovi i načini ispunjenja izbornih obećanja sastavni su dio
svakog iole ozbiljnijeg gospodarskog programa, ističe ugledni
makroekonomist dr. Mladen Vedriš. Ako kažemo da ćemo smanjiti javnu
potrošnju i da ćemo rasteretiti poreznu presiju, onda nas, naravno,
očekuje drugi dio problema, drugi dio pitanja. Trebat će odgovoriti
koje će se porezne stope sniziti, u kojoj proporciji i kada to stupa
na snagu. Međutim, taj drugi dio posla vrlo brzo mora doći na stol
kod rasprave oko proračuna za ovu godinu. Vidim u ovom prvom dijelu,
u načelnim opredjeljenjima ipak da je jednim dobrim dijelom,
zapravo, u većem dijelu, potvrđena predizborna orijentacija u
smislu zaokreta u gospodarstvu. Nakon toga, u raspravi oko budžeta,
dolazi ta konkretizacija. S obzirom da je privremeni proračun do
30. III., ugrubo rečeno, u roku od mjesec dana na stolu moramo imati
tu razradu i tu će se vidjeti filozofija i gospodarska strategija
Vlade za ovu godinu, a naravno i počeci za ukupno četverogodišnje
razdoblje, kazao je gospodin Vedriš.
Vlada već kuka kako je stanje u gospodarstvu puno teže nego što su
očekivali. Je li s obzirom na zatečeno stanje uopće realno
očekivati rast GDP-a od 2 posto u ovoj godini, uz fiksne cijene i
stabilnu kunu? Mladen Vedriš misli da je to ipak realno:
= To je i realno i neophodno, i to je donja granica stopa rasta koje
mogu učiniti Hrvatsku drugačijom i prosperitetnom zemljom. Naime,
ne zaboravite da je niz zemalja koje su danas uspješne na toj
svjetskoj sceni, bez obzira da li su iz, recimo, jedne daleke regije
- recimo, Dalekog istoka, ili su bliže, u mediteranskom prostoru,
poput Španjolske, Portugala, Grčke, ili su nam neposredni susjedi,
poput Slovenije, Mađarske, Poljske, prije deset ili trideset
godina bilo suočeno s okolnostima koje nisu bile ništa povoljnije
od situacije iz koje Hrvatska kreće danas - visok stupanj
zaduženosti, zaostala tehnološka osnova, vrlo često i posljedice
rata ili ratnog stanja, ali su znale stvoriti strategiju ubrzanog
rasta.
(VOA)