NJ 10.II-TAZ-NOVA VLAST

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 10. II. 2000. 'Novo vrijeme' nije samo pop pjesma "Tko je prije tri-četiri mjeseca mislio da će od 1990. svemoćna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) postati podređeni čimbenik u političkom krajoliku Hrvatske? Na posljetku je stranka pod svojim karizmatičnim predsjednikom i predsjednikom države Franjom Tuđmanom u tijeku devedestih godina s ljudima od povjerenja držala zamalo sve vodeće položaje u zemlji. Hrvatska uprava, gospodarstvo, pravosuđe i vojska, državna televizija i radio - stranka autoritarnog Tuđmana u svako je doba mogla utjecati na sve. No u posljednja se tri mjeseca Hrvatska radikalno izmijenila. Najprije je umro predsjednik Tuđman i uz duboku sućut stanovništva pokopan 13. prosinca, s dojmljivim državnim pogrebom. Poslije svršetka žalosti i kratke izborne borbe, tri tjedna kasnije održani su parlamentarni izbori. Bili su potrebni zbog isteka mandata parlamenta i vladajućoj su stranci donijeli poraz neočekivanih razmjera. Tek je četvrtina birača dala svoje glasove HDZ-u. Oporbena koalicija '2 + 4' na čelu s Ivicom Račanom iz Socijaldemokratske stranke (SDP) proizišle iz komunističke partije, dobila je gotovo dvije trećine mandata. I ne na kraju, kao posljedica parlamentarnih izbora, drugi je krug predsjedničkih izbora prekjučer sa Stipom Mesićem na taj položaj doveo političara koji je također bio u oporbi HDZ-ovu režimu. Drugi je veliki obrat u odnosima snaga u Hrvatskoj od 1990. dakle - poslije parlamenta i vlade - napokon dosegao i predsjednički položaj. Hrvatska je za sada nedvojbeno na početku nove političke ere. Kako je bilo moguće da je godinama neograničeno vladajući HDZ tako iznenada i s teškim posljedicama izgubio svoje pristaše? Središnji promidžbeni spot 'Glasa 99', saveza od 140 hrvatskih nevladinih organizacija koji je u tjednima prije izbora na duhovit i često javnosti pristupačan način, građankama i građanima zemlje tumačio njihovu biračku moć, tada je u rokerskom tonu svakodnevno tražio 'Novo vrijeme' za Hrvatsku. Dojam da je TV-spot točno pogodio želju za promjenama u širokim slojevima stanovništva, ne vara. Frustracija unutar hrvatskog društva zbog stanja njegove zemlje je velika a u svakodnevnom životu - za razliku od ranije dok su se mnogi još bojali - sve manje ljudi drži zatvorena usta. 'Oni su lupeži koji su punili svoje džepove dok je ljudima loše, lošije nego za vrijeme rata'. Ta glasna izjava jednog čovjeka na zagrebačkoj tramvajskoj postaji o vodećim ljudima HDZ-a posljednjih je tjedana postala svakodnevna tvrdnja kojoj ne samo u privatnim razgovorima nego ni u javnosti nitko više ne proturiječi. Doista se Hrvatska nalazi u teškoj gospodarskoj krizi. Više od 330 tisuća ljudi u državi s 4,8 milijuna, je nezaposleno. Na kraju rata 1995. bilo ih je 241 tisuća. Niz velikih tvrtaka je na rubu sloma i još zaposlenima više ne isplaćuje plaće. Stotine tisuća umirovljenika jedva preživljavaju od svojih minimalnih i uz to neredovitih mirovina. Dugo željeno približavanje Europi, u stanovništvu držano neizbježnom alternativom za budućnost, unatoč svim znacima proteklih godina nije napredovalo. Međunarodno neprihvaćena HDZ-ova politika prema Bosni, teškoće u povratku srpskih ratnih izbjeglica i sukobi s UN-ovim sudom za ratne zločince u Haagu bili su glavna zapreka. S druge strane su politički skandali u gospodarstvu trajna tema hrvatskih tiskovnih medija. Ljutnju ponajprije izazivaju već u serijama objavljivane priče o profiterima privatizacije gospodarstva provedene u režiji HDZ-a. Jedan od 'tajkuna', kako se nazivaju privatizacijski profiteri, uspio je proteklih godina i zbog dobrih odnosa s vladajućom strankom, doći u posjed 137 tvrtaka. HDZ je dakako pokušavao djelovati na promjenu trenda u javnom mišljenju. No neki su čimbenici spriječili da se pokažu rezultati. Za razliku od ranije, u Hrvatskoj više ne igra nacionalna karta, jedan od velikh aduta HDZ-a u tijeku njegove povijesti. U nacionalnu prijetnju vjeruju još samo malobrojni. Čak je i Tuđmanu zadnjih godina njegove vladavine bilo teško prizvati osjećaj domoljubnog zbijanja. I kad su se poslije predsjednikove smrti pokušale nametnuti druge stranačke veličine koje su godinama za sva moguća opravdanja koristile otrcanu floskulu 'Sa svime što smo imali borili smo se za ovu neovisnu i demokratsku Hrvatsku', zapljuštala su pisma u kojima se postavljalo pitanje ne srame li se HDZ-ovi šefovi - koji sada žive u prekomjernom izobilju - s obzirom na mnoge mladiće poginule na fronti ili nezaposlene bivše borce. Daljnji je razlog dubokog pada HDZ-a u činjenici da se stranka raskolila na različita krila koja je na okupu držala samo odanost Tuđmanu. Kad se on krajem prošle godine razbolio i više nije imao snage miješati se u stranački život, pojačale su se borbe između krila. Poslije izbornih debakla proteklih tjedana, vjerojatniji je raskol HDZ-a na stranačkoj skupštini predviđenoj za početak ožujka. Pobjednici parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj u svojoj su namjeri vlade obećali ponajprije novu transparentnost političkih procesa odlučivanja, otvaranje društva i naročito osobnu skromnost. Zbog opće krize u zemlji i na temelju velikih nada hrvatskoga društva u što je moguće brži početak stvarno 'novog vremena', u stvarne promjene sadašnjih odnosa, pred njima je uistinu težak posao. Jer na izborima se ove godine u prvom redu glasovalo protiv sadašnjega stanja" - piše Hannes Granditis.