SLO 10.II-DELO-NOVA VLADA

SLOVENIJA DELO 10. II. 2000. Na redu je druga etapa "Izborom Stipe Mesića u ponedjeljak za drugog hrvatskog predsjednika, zaokružena je prva, po mnogo čemu najvažnija etapa na putu Hrvatske iz autokratske diktature balkanskoga tipa u normalnu, demokratsku državu po europskim mjerilima. U nešto više od mjesec dana Hrvati su čak triput na biralištima pokazali visoki stupanj odlučnosti za temeljito prekrajanje vlasti i vlastodržačkih navika Tuđmanove klike koja je državu uistinu dovela do samostalnosti i teritorijalne cjelovitosti, ali je zadnjih godina izrabila prvotno povjerenje ljudi i od Hrvatske napravila korumpiranu, gospodarski nazadnu državu s golemim financijskim teškoćama, politički zapovijeđenom privatizacijom, rekordnom nezaposlenošću, nepoštivanjem nekih temeljnih ljudskih prava, nedjelotvornim i političkim vezama isprepletenim pravosudnim sustavom. Ukratko, državu od koje su imali koristi samo oni na vlasti iz redova vladajuće stranke i s njima povezani uspješnici. Prilike u kojima je Hrvatska bila još prije dva mjeseca, možda je najslikovitije opisao baš novi predsjednik Mesić: poslije izborne je pobjede izjavio da će nova vlast imati najteži posao s mijenjanjem žalosnog lika Hrvatske kao države u kojoj postoji mafija, ali ne i mafijaši, u kojoj je karakteristična korupcija ali ne i korumpirani službenici i u kojoj je bilo puno ratnog profiterstva, ali ne i ratnih profitera. Baš takve slikovite kritike prijašnjeg režima donijele su mu pobjedu na izborima. Za većinu Hrvata Mesić je pravi antipod Franje Tuđmana. Političar koji se zna smijati, našaliti, biti među ljudima, odbijati sve oznake simbola koje je Tuđman osmislio u veličanju svojega predsjedništva, lako je pridobio simpatije Hrvata. Mesićevim izborom za predsjednika i u srijedu izglasovanim povjerenjem koalicijskoj vladi Ivice Račana, Hrvatska kreće u drugu i daleko težu etapu, tako zvanu detuđmanizaciju države. U njoj će pobjedničke stranke na parlamentarnim izborima i novi predsjednik morati početi ostvarivati obećano. A tih se obećanja od nove godine poprilično nakupilo. Od ustavnih promjena kojima će ne samo ograničiti velike ovlasti hrvatskoga predsjednika, nego i - drugim mjerama na najvišoj mogućoj zakonskoj razini - ustoličiti politički sustav parlamentarne demokracije, do temeljite obnove gospodarstva, revizije dvojbene privatizacije, obnove pravosudnog sustava s uvođenjem vladavine prava, potpune zaštite nekih temeljnih ljudskih prava, uređenja odnosa sa susjedima, zaustavljanja porasta nezaposlenosti... Premijer Račan koji će, ako će dakako uz Mesićevu suglasnost biti smanjene ovlasti predsjednika države, postati najvažnija politička osoba u Hrvatskoj, sve je te probleme već uvrstio u program svoje vlade kao prioritetne zadaće. U srijedu ih je Sabor obradio i prihvatio. Račan i većina njegovih koalicijskih partnera, zajedno s predsjednikom Mesićem, svjestan je da je ostvarenje tih zadaća uvjet za ulazak Hrvatske u vlak koji vozi u Europu. A taj vlak vozi i kroz Sloveniju, priznao je Mesić. Tijekom predsjedničke predizborne borbe mogle su se čuti vrlo optimistične najave hrvatske strane da je spremna uskoro započeti ozbiljne razgovore o spornim pitanjima. Možda je bila malo premalo predstavljena zanimljiva izjava Dražena Budiše - koji na izborima ipak nije pobijedio, ali je Račanov blizak koalicijski partner - da se problem Piranskoga zaljeva može riješiti i 'simboličnim teritorijalnim koncesijama'. Ma što da je predsjednički kandidat najjačega bloka vladajuće koalicije imao na umu, ta se zamisao može shvatiti i kao spremnost nove vlasti da se spornih pitanja između država prihvate sa svom ozbiljnošću i bez nepotrebnih osjećajnih ili nacionalnih naboja. Nova se hrvatska vlast, kako sada izgleda, otarasila upravo tog potonjeg" - zaključuje Veso Stojanov.