ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Za daljnji razvoj hrvatske tekstilne industrije nužno je razviti novu domaću marku jer djelomično oslanjanje na poslove dorade nema perspektivu, modernizirati proizvodnju te novom gospodarskom politikom u
narednom razdoblju osigurati povoljne uvjete za razvoj te grane. Istaknuto je to na današnjem savjetovanju "Tekstilni dani Zagreb 2000.", koje se u okviru 54. međunarodnog sajma tekstila i pratećih industrija - Intertekstil održava na Zagrebačkom velesajmu.
ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Za daljnji razvoj hrvatske tekstilne
industrije nužno je razviti novu domaću marku jer djelomično
oslanjanje na poslove dorade nema perspektivu, modernizirati
proizvodnju te novom gospodarskom politikom u narednom razdoblju
osigurati povoljne uvjete za razvoj te grane. Istaknuto je to na
današnjem savjetovanju "Tekstilni dani Zagreb 2000.", koje se u
okviru 54. međunarodnog sajma tekstila i pratećih industrija -
Intertekstil održava na Zagrebačkom velesajmu. #L#
Tekstilna industrija Hrvatske zajedno s kožarsko-prerađivačkom
industrijom izrazito je izvozno orijentirana, proizvodi tih grana
izvoze se uglavnom u zemlje Europske unije. U ukupnom hrvatskom
izvozu te dvije industrije sudjeluju s 19 posto.
U tekstilnoj i odjevnoj industriji zaposleno je više od 40.000
djelatnika, a suficit koji se ostaruje izvozom prošle godine
iznosio je 217,7 milijuna američkih dolara.
Na današnjem skupu govorilo se i o stanju u europskoj tekstilnoj i
odjevnoj industriji. Pritom je istaknuto kako su trendovi u tim
industrijama posljednjih nekoliko godina slični onima u Hrvatskoj.
To znači da je uočljiv pad proizvodnje, pad zaposlenosti te
povećanje uvoza u odnosu na izvoz. Tekstilna industrija je u teškom
stanju i po nekim prognozama perspektive su joj izuzetno loše u
zemljama koje imaju visoke troškove radne snage. Međutim, sadašnji
podaci govore suprotno. Naime, sedam, od deset, zemalja najvećih
izvoznika tekstila upravao su zemlje s najvišim troškovima radne
snage, primjerice, Njemačka, Italija, Francuska. To samo dokazuje,
istaknuto je na današnjem skupu, da cijena radne snage nije
najvažniji kriterij za konkurentnost na svjetskom tržištu.
Savjetovanju su uz hrvatske prisustvovali stručnjaci tekstilne
indsutrije iz Njemačke, Poljske, Sjedinjenim Američkih Država,
Slovenije i Makedonije.
(Hina) tp ds