PARIZ, 9. veljače (Hina/AFP) - Prije nego krenu u skupljanje nektara daleko od košnice, mlade pčele medarice istražuju okoliš izvodeći orijentacijske letove kako bi se snašle u okolišu, otkrila je američko-britanska ekipa u časopisu
"Nature".
PARIZ, 9. veljače (Hina/AFP) - Prije nego krenu u skupljanje
nektara daleko od košnice, mlade pčele medarice istražuju okoliš
izvodeći orijentacijske letove kako bi se snašle u okolišu, otkrila
je američko-britanska ekipa u časopisu "Nature". #L#
Tražeći hranu, pčele mogu prijeći deset kilometara. Kako upoznaju
okoliš kad, s tri tjedna, ostave kućanske dužnosti i iziđu iz
košnice? To je pitanje dugo mučilo istraživače, to više što ti
opnokrilci lete prebrzo i na suviše velike udaljenosti da bi se
mogli promatrati golim okom, a nemoguće ih je opremiti signalnim
radijskim uređajima.
Tako se dosad moglo bilježiti samo kretanje pčela u blizini
košnica. Ekipa koju je predvodila Elizabeth Capaldi sa sveučilišta
Illinois u Urbani (Sjedinjene Države) otišla je dalje, uspjevši
opremiti pčele minijaturnom antenom s detektorom koji odgovara na
radarske impulse.
Orijentacijski se letovi, utvrdili su znanstvenici, izvode gotovo
pravocrtno pri izlasku iz košnice, sve do udaljenosti koja se kreće
od deset do tristo metara, nakon čega pčele čine polukrug i vraćaju
se u košnicu. Potrebno je nekoliko letova, u prosjeku šest, i to sve
duljih, prije nego pčela krene u potragu za nektarom.
Osim toga, što je dulji put, pčele sve brže lete, što navodi na
zaključak da se povećava i visina leta. Ti kukci mijenjaju brzinu
leta kako bi na mrežnici oka zadržali stalnu brzinu nizanja slika,
što bi značilo da se orijentiri u blizini košnice javljaju u
pravilnijim razmacima, dok su rjeđi dalje od košnice.
Ipak, nekim je pčelama potrebno sedamnaest orijentacijskih letova
prije nego pođu skupljati med, dok je drugima dovoljno nekoliko
letova, što stručnjaci ne mogu protumačiti.
U drugom istraživanju, opisanom u američkom časopisu "Science",
njemačko-australska ekipa na čelu s Mandyanom Srinivasanom s
australskog državnog sveučilišta u Canberri, pokazuje da pčelinjim
sustavom za procjenu udaljenosti upravlja vid.
Prije više od trideset godina Karl von Frisch pokazao je da pčele
procjenjuju udaljenost između košnice i mjesta na kojima skupljaju
med, što im olakšava povratak i prijenos podataka o novim mjestima s
hranom. Te podatke kukci prenose svojim srodnicima plešući ispred
košnice.
Postoje dvije postavke kojima se tumači proces procjene
udaljenosti: prva, koju je iznio njemački prirodoslovac, kaže da
taj proces ovisi o energiji koju pčela troši tijekom leta, a druga
da ovisi o njezinu optičkom sustavu.
Srinivasan i njegovi kolege naučili su pčele medarice letjeti 230
metara do mjesta na kojemu su skupljale med, prolazeći kroz tunel
dug 6,4 m, širok 11 cm i visok 20 cm. Rezultat: kukci su pri povratku
plesom srodnicima pokazivali da je riječ o upola manjoj
udaljenosti.
U drugim istraživanjima, istraživači su tunel "ukrasili" crnim i
bijelim uzdužnim vrpcama. Rezultat: takav tunel od šest metara
pčele su procijenile kao udaljenost od 186 metara u prirodi.
Dakle, čini se da procjena udaljenosti kod pčela ovisi o njihovu
vidu.
(Hina) vra dgk