WASHINGTON, 7. veljače (Hina/AFP) - Donedavno tajni dokumenti prvi put potvrđuju postojanje širokog svjetskog sustava mogućnosti nadzora i prisluškivanja vojnih i civilnih telekomunikacija, pod američkom kontrolom, poznatog pod kodnim
nazivom "P-415 Echelon".
WASHINGTON, 7. veljače (Hina/AFP) - Donedavno tajni dokumenti prvi
put potvrđuju postojanje širokog svjetskog sustava mogućnosti
nadzora i prisluškivanja vojnih i civilnih telekomunikacija, pod
američkom kontrolom, poznatog pod kodnim nazivom "P-415 Echelon".
#L#
"Echelon", koji je u djelo provela američka Agencija za nacionalnu
sigurnost (NSA), omogućuje nadzor vojnih i civilnih komunikacija
koje se odvijaju satelitskim ili kabelskim putem. Na taj način mogu
se prisluškivati telefonski razgovori, faksevi te elektronska
pošta.
"Echelon" je navodno počeo funkcionirati tijekom 80-ih godina.
Njegovo je postojanje NSA stalno opovrgavala, no ovoga puta moguć
je uvid u službene dokumente koji spominju taj supertajni špijunski
program.
Ti dokumenti, do kojih su od vojnih obavještajnih službi došli
istraživači jedne nevladine organizacije, objavljeni su na web-
stranici sveučilišta George Washington (www.gwu.edu/nsarchiv/).
Dužnosnik NSA, koji nije želio da mu se otkrije identitet, kazao je
kako nije riječ o novoj politici u smislu transparentnosti rada te
sigurnosne agencije.
"Ti su dokumenti dobiveni normalnim putem u skladu sa zakonom o
slobodi informiranja", izjavio je bez popratnog komentara.
"Važnost ovih dokumenata je dvostruka", tvrdi jedan od istraživača
Jeffrey Richelson. "Ponajprije, oni potvrđuju postojanje
'Echelona'. Oni također ukazuju na vezu između 'Echelona' i
prisluškivanja satelitskih civilnih komunikacija", pojasnio je.
Postojanjem sustava "Echelon" pozabavio se u rujnu 1998. i Europski
parlament koji je zaključio da takav sustav ugrožava "privatni
karakter komunikacija neamerikanaca, odnosno europskih vlada,
društava i građana". Europljani sumnjiče NSA da, za račun američkih
tvrtki, obavlja industrijsku špijunažu - primjerice za Boeing
protiv Airbusa u Saudijskoj Arabiji 1994.
Špijuniraju li, dakle, Amerikanci čitav svijet? James Banford,
novinar kojemu su uža specijalnost obavještajne službe i autor
jedine knjige o NSA "Zagonetna palača" (1982), drži da to nije
točno, odnosno da je malo vjerojatno kako "Echelon" pod špijunskim
nadzorom drži cijeli svijet, kako ističu njegovi kritičari.
"Zbog smanjenog broja osoblja, NSA se mora usredotočiti na
najvažnije ciljeve: Osamu bin Ladena, sjevernokorejsko razvijanje
raketnih sustava, nuklearne pokuse u Indiji i Pakistanu i slično",
argumentira svoje stajalište Banford. On, štoviše, smatra da je
gospodarska špijunaža, što se NSA tiče, vrlo nisko na ljestvici
prioriteta te da bi takva djelatnost bila vrlo brzo otkrivena.
U proljeće 1999. kongresna povjerenstva za rad obavještajnih
službi - utemeljena 70-ih godina dijelom zbog nezakonitog
djelovanja NSA na američkom tlu - ipak su se oglušila na optužbe
prema kojima se Amerikanci prisluškuju.
Zakonska regulativa na tom području manjkava je. Čak ako zakon i ne
dopušta NSA da prisluškuje američke građane, ništa ne spriječava
njezin britanski ekvivalent GCHQ (Vladin obavještajni stožer) da
to čini i da dijeli informacije s NSA. Nadalje, zaštita
komunikacije elektronskom poštom nije ni regulirana zakonom.
U prosincu 1999. Kongres je najavio skorašnje otvaranje
preliminarne istrage o tim pitanjima.
(Hina) ii dh