BBC 5. II. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 5. II. 2000. Pregled tiska Britanski tisak i danas s nesmanjenom pozornošću prati dvije teme: imenovanje nove koalicijske vlade u Austriji s krajnje desnom Slobodarskom strankom Joerga Haidera i krizu u sjevernoirskom mirovnom procesu. 'The Guardian' na naslovnici donosi fotografiju s jučerašnjih prosvjeda na ulicama Beča, ističući kako se, nakon jučerašnjih imenovanja, kriza oko Austrije i njezina međunarodnog statusa sve više produbljuje. 'The Guardianovi' dopisnici izvješćuju o nasilju koje unatoč apelima austrijskog predsjednika Thomasa Klestila izbilo na bečkim ulicama između na tisuće prosvjednika i policije, pri čemu je ozlijeđeno dvadesetak pripadnika policijskih snaga. Austrijski Predsjednik, piše list, na jučerašnjoj je svečanosti prisege nove vlade odavao sliku obeshrabrenog čovjeka, izbjegavajući poglede novih ministara i kontakte s njima. Gospodin Klestil je ovih dana, ponajprije u brojnim telefonskim kontaktima, pokušavao ublažiti nezadovoljstvo svojih europskih kolega i Sjedinjenih Država, ali i brojnih međunarodnih organizacija. Tako je u pismu sjedištu Centra Simona Wiesenthala u Los Angelesu, pored ostalog inzistirao kako nije imao drugog izbora osim imenovanja predložene koalicijske vlade, čiji su članovi osvojili većinu u donjem domu parlamenta, prenosi na naslovnici današnji 'The Guardian'. 'The Independent' se odlučio za fotografiju lomače s promidžbenim slikama Joerga Haidera na bečkim ulicama, dok 'The Daily Telegraph' u posebnom separatu naslovljenom 'Austrija u krizi', među ostalim donosi portret kontroverznoga čelnika Slobodarske stranke Joerga Haidera. U tekstu naslovljenom 'Ovaj čovjek nudi mnogo više od crne majice', 'The Daily Telegraph' ističe kako je unatoč velikom broju podudarnosti osnovna razlika između Haidera i Hitlera u tome što čelnik Slobodarske stranke nije nacist. Među ostalim, list podsjeća kako se o ni o jednom austrijskom političaru nije toliko govorilo, kako u domaćoj austrijskoj javnosti i medijima, tako i u svijetu, i to još od vremena Adolfa Hitlera. Haideru je trebalo punih 14 godina da zakorači preko vrata zgrade austrijske vlade, gotovo jednako vremena koliko je bilo potrebno Adolfu Hitleru da ostvari svoje političke ciljeve i dođe na vlast. 'The Daily Telegraph' dalje piše kako je i Hitler, baš kao sada Haider, ostvario koaliciju s manjom konzervativnom strankom, koja se nadala da će ga moći zauzdati. Jednake nade sada ima novi austrijski kancelar Wolfgang Schuessel. Kako ističe list, najnovija strategija Joerga Haidera potpuno je očita. Njegov je cilj iskoristiti nezadovoljstvo čak 85 posto Austrijanaca međunarodnim prijetnjama o izolaciji te zemlje. No, već sada značajnim porastom popularnosti među Austrijancima i ulaskom u koalicijsku vladu Joerg Haider je ostvario veliku pobjedu, tvrdi 'The Daily Telegraph'. 'The Times' upozorava kako je diplomacija slična igri šaha jer se niti jedan potez ne bi trebao odigrati ukoliko se ne razmisli što bi potom moglo uslijediti. Većina zemalja Zapada, kako piše ovaj list, nije diplomatske poteze prema Austriji dovoljno razradilo. Stoga 'The Times' pozdravlja danski prijedlog prema kojemu bi Europska unija trebala nadgledati hoće li se nova austrijska vlada pridržavati deklaracije koju je potpisala. 'The Independent' na naslovnici svoga subotnjeg izdanja naglašava kako britanska vlada nije uvjerena da će IRA u sljedećih 12 ili čak više mjeseci predati svoje oružje. Istodobno je objavljena izjava Sinn Feinova predsjednika, u kojoj se ističe kako se IRA zapravo nikada nije ni obvezala na razoružavanje. Više listova donosi izvješća iz Čečenije i s Kosova gdje su međunarodne snage KFOR-a, nakon izbijanja nasilja između Srba i kosovskih Albanaca u Mitrovici, stavljene u stanje pripravnosti. U tom je gradu, kako izvještava 'The Independent', od protekle noći privremeno uveden policijski sat koji, prema izjavama KFOR-ovih dužnosnika, ima za cilj smanjiti međuetničke napetosti. List podsjeća kako je Mitrovica jedan od rijetkih gradova na Kosovu u kojemu još živi veliki broj srpskog stanovništva i da su u njemu mjesecima, od samog dolaska snaga KFOR-a, prisutne tenzije i sukobi. James Springle za 'The Times' iz Prištine izvještava o porastu trgovine bijelim robljem na Kosovu. Porast je zabilježen od dolaska pripadnika međunarodnih mirovnih snaga u pokrajinu, a riječ je uglavnom o ženama iz siromašnih dijelova istočne Europe, koje se kupuju i dovode na Kosovo radi prostitucije. Springle piše kako je često riječ o mladim djevojkama, od kojih neke imaju samo 16 godina, a koje tamošnji kriminalci kupuju i potom ih nude vojnicima KFOR-a i biznismenima, u sve brojnijim noćnim klubovima koji gotovo svakodnevno niču po Kosovu. Neke od njih su Albanke, dok ih se veliki broj na Kosovo ilegalno uvodi iz Ukrajine, Bugarske ili Rumunjske. Iako se ta trgovina bijelim robljem obavlja prvenstveno radi prostitucije, i to kanalima koji vode i do zapadne Europe, 'The Times' piše kako se dijelom trguje i s djecom, i to radi usvajanja ili, prema nekim tvrdnjama, radi dobrih zarada na organima i dijelovima tijela. Kosovo u prošlosti nije bilo toliko znana destinacija za istočnoeuropsku seks trgovinu, koja je započela slomom komunizma početkom 90-ih. No, dolazak 45 tisuća pripadnika međunarodnih mirovnih snaga na Kosovo pokazao se kao primamljiv izvor zarade za međunarodni kriminal. 'The Independent' piše kako Rusija namjerava povući znatan dio svojih vojnih snaga iz Čečenije, tvrdeći kako je taj potez moguć nakon nedavnih vojnih uspjeha. Obznanivanje te odluke, kako se tumači, najvjerojatnije je vezano uz skore predsjedničke izbore u Rusiji, koji su najavljeni za 26. ožujka, a na kojima će se natjecati sadašnji obnašatelj predsjedničkih dužnosti Vladimir Putin. Prema nekim tvrdnjama, riječ je o taktičkom potezu koji ima za cilj ostvarivanje važne prednosti pred ostalim predsjedničkim kandidatima, od kojih se niti jedan ne može pohvaliti ratnom pobjedom. S druge strane, usprkos početnoj potpori ruske javnosti vojnoj akciji u Čečeniji, nakon više od dva mjeseca borba, oduševljenje je splasnulo, jer nitko ne želi biti pozvan u vojnu rezervu na čečenski front. Tako je proteklih tjedana postupno smanjivana i popularnost Vladimira Putina, pa se ovo smanjivanje postrojba u Čečeniji može tumačiti kao još jedan predizborni potez, piše 'The Independent'. (BBC)