US IHT 5./6.2.USELJAVANJA I ŠIRENJE EU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 5./6. II. 2000. Birači u demokraciji imaju neograničen izbor "Reakcija Europske unije prema Haideru izražava krasno mišljenje o demokraciji, ali vrijeđa temeljno demokratsko načelo da volja naroda, izražena na izborima, zaslužuje poštovanje", piše William Pfaff. Ističući veliki pritisak kojemu je bila izložena Austrija da bi spriječila vladinu koaliciju, Pfaff objašnjava da je to bila jedina moguća vladajuća koalicija jer se Narodna stranka i socijalni demokrati nisu uspjeli suglasiti o sastavljanju vlade. "Štoviše, bila je to koalicija za koju je austrijska javnost efektivno glasovala." Nakon spominjanja postotaka koje su koalicijski partneri postigli na izborima, autor piše kako je jasna namjera onih koji su glasovali za Slobodarsku stranku bila spriječiti još jednu vladu Pučke stranke i Socijalnih demokrata, koje su vladale Austrijom od Drugoga svjetskog rata, bilo u koaliciji ili u tajnom sporazumu, s proporcionalno podijeljenim položajima u vlasti. Pfaff opisujuje Haidera kao čovjeka kojeg bilo koji demokrat ne bi želio vidjeti u austrijskoj politici, ksenofoba čija nacistička retorika priziva prošlost. "Njegov položaj guvernera Koruške, gdje se postavio i na mjesto ministra kulture, opravdava zabrinutost zbog njegovih političkih metoda i ambicija. On je talentiran govornik s demagoškim vještinama. Ozbiljni ga ljudi u Beču drže opasnim. Međutim, njegova nesnošljivost prema daljnjoj europskoj integraciji i njegovo zalaganje za nova ograničenja useljavanja, nisu ništa ekstremniji, od gledišta glavnih političkih ličnosti u drugim djelovima Europske unije. Zapravo, danas postoji europski konsenzus o potrebi zajedničke kontrole useljavanja. Haider ima kolege istomišljenike drugdje u Europi i Sjedinjenim Državama. Ross Perot ili Patrick Buchanan koji su protiv olakšavanja useljavanja u Sjedinjene Države nemaju takvu rasističku mrlju, ali predstavljaju sadašnji populistički nacionalizam sličan Haiderovu u Austriji, Jean-Marie Le Pena u Francuskoj i ciriškog poslovnog čovjeka Christopha Blochera, čija je nacionalistička i ksenofobična stranka nedavno pobijedila na državnim izborima u Švicarskoj". Potom autor podsjeća da je petnaest vlada Europske unije zapravo učinilo izbornu uslugu Haideru, uvođenjem sankcija Austriji, kao kaznu za sudjelovanje Slobodarske stranke u koalicijskoj vladi jer je to pojačalo osjećaj frustracije domaćom političkom blokadom i percepciju međunarodnog kažnjavanja što je navelo mnoge Austrijance da glasuju za njega. Može se reći kako je austrijskim glasačima potrebna doza realnosti, dopustimo im najdesniju koaliciju i pogledajmo što će se dogoditi, nastavlja list, ističući ukoliko se nastavi kršenje ljudskih prava, inozemne će sankcije biti opravdane i nužne sukladno obvezama što povezuju zemlje članice jednu s drugom. "Međutim, austrijski glasači mogu se s pravom žaliti da je njihova suverenost zloupotrebljena kada im je rečeno da članstvo u Europskoj uniji ograničava način na koji mogu legitimno izraziti svoje mišljenje i glasovati - poglavito kada su u pitanju glavni problemi esencijalni domaći, koji se tiču useljavanja i državljanstva. Možemo reći kako su Sjedinjene Države stara i sigurna demokracija koja si može priuštiti samodopadna gledišta demagoga, kojih je Amerika vidjela mnogo, i prakticirati široku toleranciju u svezi s izražavanjem političkog mišljenja". Naprotiv sada se postavlja pitanje o europskim političkim vrijednostima, opravdava li europsko iskustvo nacizma međunarodno ograničavanje političke slobode i debatu o osjetljivim pitanjima članicama Europske unije. U tom slučaju, kako se odlučuje što je prikladno ili ne za očitovanje?" U Americi se razna djelovanja mogu proskribirati i kazniti, ali izražavanje mišljenja mora biti slobodno, i mogućnosti odabira pred biračkim tjelom neograničena... usprkos povredama građanskih sloboda, to je načelo koji se obistinjuje, zaključuje Pfaff.