RFI 3. II. RAZGOVOR S BUDIŠOM

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 3. II. 2000. Intervju s Draženom Budišom, kandidatom za predsjednika Hrvatske, vodila je Kika Čurović. Prvo pitanje koje smo postavili gospodinu Budiši bilo je zbog čega je ocijenio da se Hrvatska nalazi pred opasnošću populističkog pokreta kakvog je već prošla, ukoliko Stipe Mesić, njegov suparnik u predsjedničkoj utrci, bude izabran za predsjednika? = Stipe Mesić je promijenio retoriku u drugom dijelu u odnosu na prvi dio. On danas govori manje, više slično onome što ja govorim. Populističkim sam ocijenio niz elemenata njegove kampanje, a posebno doček rezultata. Tako su to ocijenili i novinari, kao one političke manifestacije koje su u Hrvatskoj već viđene na početku HDZ-ova pohoda. Moram priznati da u zadnjih tri, četiri dana gospodin Mesić drukčije govori, drukčije se odnosi prema novoizabranoj Vladi. Pretpostavljam da su ga njegovi savjetnici uputili na to. I rekao bih da smatram svoj izbor u većoj mjeri jamstvom ostvarivanja onoga programa kojeg su građani Hrvatske već izabrali 3. siječnja jer namjeravam tijesno surađivati s novom, višestranačkom vladom u kojoj je i stranka gospodina Mesića, i zajedno s parlamentom, posebno u ovom razdoblju dok ne dođe do ustavnih promjena, držim da predsjednik države mora biti čimbenik stabilnosti koji podupire novu Vladu, i koji zajedno s novom Vladom i parlamentom radi na ostvarivanju programa koji je zapravo program šest političkih stranaka, uključujući i stranku gospodina Mesića. To distanciranje od Vlade koje je bilo karakteristično za prvo razdoblje njegove kampanje kod nas je izazvalo sumnju da se ne radi stvarno o političkoj volji da se kontrolira Vlada, a to je onaj sustav koji smo živjeli svih ovih godina za vrijeme pokojnog predsjednika Tuđmana. - Je li to jedina razlika spram Mesića ili postoje još druge razlike u Vašem predsjedničkom programu? = Razlika je u tome što sam ja potpisao, još kao predsjednik HSLS-a, program šesnaest točaka za koji su znale sve tada oporbene, a danas stranke na vlasti. Ja sam to tada učinio kao predsjednik stranke. I bitna je razlika što sam ja stvarno, i tako govorim, kandidat dviju stranaka, HSLS-a i SDP-a, a gospodin Mesić - premda je kandidat jedne stranke, a podupire ga još nekoliko stranaka - znao je izjavljivati da je to partitizam, i nezadovoljstvo u vezi sa strankama. - Najavili ste da ćete nakon ustavnih promjena, ovisno o njihovu karakteru, raspisati nove izbore. Kada bi do toga moglo doći i zbog čega bi trebalo ponovno raspisati predsjedničke izbore? = To nije neophodno, ali ako ustavne promjene budu korjenite i ako se s njima bitno nova pozicija - i parlamenta i Vlade i predsjednika države - utvrdi, onda je normalno da, nakon korjenitih ustavnih promjena, se voljom birača usklađuje novi ustavni poredak. Međutim, to neće biti politička odluka predsjednika države nego parlamenta. O odluci parlamenta će ovisiti hoće li se održati izbori ili ne. Ja sam samo izrazio spremnost, da ako tako procijeni parlament, da onda i održimo izbore. Ako promjene ne budu korjenite, onda nema razloga za održavanje novih izbora. - Što za Vas znače korjenite promjene? = Mislim da bi svakako trebalo promijeniti odredbu Ustava prema kojemu je Vlada odgovorna, s jedne strane predsjedniku države, s druge strane parlamentu. To je sada tako definirano u hrvatskom Ustavu. Zatim, predsjednik države bi imao samo formalno pravo da imenuje premijera i da ga razrješava, ali ne bez suglasnosti parlamentarne većine, to je isto bitna razlika u odnosu na sadašnji sustav. No još je bitno, mi govorimo o ustavnim promjenama opterećeni predizbornom kampanjom. Kada prođu ovi predsjednički izbori i kada predsjednik države pokaže kako se i u postojećem ustavnom poretku može predstaviti drukčije, obnašati vlast nego što je obnašao predsjednik Tuđman, onda ćemo u normiranijim i umjerenijim okolnostima i ozračju pristupiti ustavnim promjenama, nego što je to naravno sada slučaj da o tome raspravljamo dok traje izborna kampanja. Evo primjerice, već danas ili sutra će to učiniti Vlada, predložila je nekoliko izmjena Zakona kojima se smanjuju ovlasti predsjednika države. Kao na primjer, ukidanje prava da imenuje zamjenike ministara, pa onda ukidanje državnih ministarstava, ukidanje državnih tajnika. To je sve zaživjelo promjenama Zakona, i to će biti eliminirano za nekoliko dana i prije promjene Ustava. Što želim reći? Da promjenama Zakona i novim načinom ponašanja novoizabranog predsjednika već će se stvoriti jedna drugačija situacija, bitno u odnosu na prethodno stanje, pa ćemo onda za koji mjesec, vjerujem na jesen ove godine, u miru pristupiti ustavnim promjenama neopterećeni izbornom kampanjom. - I Vi i Mesić najavili ste smanjivanje predsjedničkih ovlasti. Koje ovlasti ipak mislite zadržati? = Ja neću zadržati niti jednu ovlast, naravno, koju ne misli parlament da predsjednik treba zadržati. Mislim da je pitanje pogrešno postavljeno. Ja mogu izreći svoje mišljenje, a ne i političku volju. I tu je bitna razlika. Jer će parlament određivati koje su to ovlasti predsjednika države. Primjerice, postavlja se pitanje tko će biti zapovjednik oružanih snaga Hrvatske vojske. Ja smatram da treba biti predsjednik države. No to nipošto ne znači da ustrojstvo oružanih snaga, kadrovsku strukturu, treba određivati samo predsjednik države. On mora tijesno surađivati s Vladom i Ministarstvom obrane. Naglašavam, važno je da predsjednik države bude demokratski orijentirana osoba, koja će poštivati Ustav, Zakon, koja neće preferirati niti jednu stranku, koja će upravljati državom na jedan efikasan i moderan način, lišen pompe, luksuza, raskoši, a nadasve demokratski. To je presudno, a ne, po mome sudu, toliko da li će se prihvatiti jedna ili druga inačica ovog ili onog ustavnog članka koja određuje predsjednikove ovlasti. Ali ono prvo što sam rekao, da Vlada mora biti isključivo odgovorna parlamentu, i s time Hrvatska ulazi u razdoblje parlamentnog sustava i napušta polupredsjednički. - Predsjednička kampanja bila je izuzetno napeta, a ponovno su se izvukli nekakvi policijski dosjei. Prigovorili ste Mesiću financiranje njegove kampanje. Kako i tko financira Vašu kampanju? = Ja sam iznio glavne financijere kampanje s najveći iznosima dosad, a sutra na konferenciji za tisak, evo to je ekskluzivno za Francuski radio, iznijet ću popis svih donatora iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, jer se posebno na to prigovara, a onda za koji dan i svih ostalih, kada dobijem njihovu suglasnost, koji su financirali kampanju s manjim iznosima, tako da nema razloga da se bilo što prikriva pred javnošću. To je, kada zbrojimo sve te troškove, negdje iznos između 1,6 do 1,8 kuna, toliko će stajati ova kampanja, možda dva, zato što smo ušli u drugi krug. I posebno je važno istaći, da niti ja, nitko od mojih suradnika nije preuzeo nikakvu obvezu prema bilo kome. Jer kada smo prihvatili sredstva, prihvaćali smo samo isključivo uz jasno naglašavanje da se ne prihvaća nikakva obveza, a moram reći da takvih zahtjeva nije ni bilo. (RFI)