ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Sudionici današnjeg okruglog stola o institucionalizmu razmatrali su problem institucija u zemljama u tranziciji, posebice pitanje zbog čega većina zemalja u tranziciji napreduje brže nego Hrvatska. Nova
institucionalna ekonomija usmjerava se na razmatranje kako različiti institucionalni odnosi olakšavaju promjene.
ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Sudionici današnjeg okruglog stola o
institucionalizmu razmatrali su problem institucija u zemljama u
tranziciji, posebice pitanje zbog čega većina zemalja u tranziciji
napreduje brže nego Hrvatska. Nova institucionalna ekonomija
usmjerava se na razmatranje kako različiti institucionalni odnosi
olakšavaju promjene. #L#
Ako je točno, kako kažu institucionalisti, da do razvoja dolazi
postupno, da su dugi i spori procesi koji poticaje dovode do
promjena, pitanje je koje je pred sudionike uvodno iznijela u ime
organizatora Instituta za javne financije njegova ravnateljica
Katarina Ott. Institucije ne moraju biti društveno uspješne, što se
u Hrvatskoj svakodnevno doživljava, a u Hrvatskoj je
najzanimljivija uloga države. Hoće li država u ovom trenutku morati
imati prinudu ulogu da bi se ostvario ekonomski rast, ili će se
čekati, upitala je.
Za gosta iz Slovenije, Janeza Šušteršiča, jedan od značajnih
faktora u izboru da li brze ili spore promjene je i postojanje
reformi koje su išle izgradnji bar nekih oblika tržišne privrede i
pluralne demokracije i prije tranzicije, odnosno prije 1990. No,
neki su sudionici rasprave mišljenja da početni uvjeti možda nisu
toliko bitni, obzirom i na veliki značaj okolnosti, pri čemu se
Hrvatska izdvaja zbog Domovinskog rata. Stoga se, istaknuto je,
nije moglo birati između pitanja brze ili postupne promjene, već je
to odredio slučaj.
Institucionalizam daje pravila igre, a institucije su igrači.
Središnje mjesto u institucionalizmu, ističe Predrag Bejaković,
imaju transakcijski troškovi. Hrvatska je država do sada imala
skupo i raskošno ponašanje, nepovoljnu ulogu u privatizaciji i sl.,
a nova vlast najavljuje promjene takvog ponašanja, objasnio je.
Novoj vlasti pak Bejaković savjetuje da se "puno ne pača" u
prihodovnu stranu proračuna, jer su hrvatski porezni zakoni
moderni i prihodi se mogu procijeniti u lipu, ali to, upozorava,
nije poznato kod proračunskih rashoda.
Sudionici okruglog stola istaknuli su veliku ulogu države, njenu
moć na tržištu u tranzicijskim sustavima, ali i upozorili na veliki
značaj neformalnih institucija. Posebice je pritom upozoreno na
problem neusklađenosti formalnih (zakoni, odredbe i sl. što se brzo
može mijenjati), te neformalnih institucija (navike, običaji i sl.
koji se teško mijenjaju). Razmatrana su također i pitanja uloge
središnje banke, proračunskih institucija, institucionalnih
okvira reforme obrazovnog sustava i slično.
(Hina) bn db