DE-AT-HR-STRANKE-Vlada-Političke stranke RDW 31. I. KRITIKA HEIDERA NJEMAČKI RADIO - RDW31. I. 2000.Kritika J.Haidera, piše G. Schmidt-Breer."Jedva da se još tko prisjeća zbivanja sredinom osamdesetih godina kada je Austriji već
prijetila izolacija međunarodne zajednice. Zbog izbora konzervativnog političara Kurta Waldheima, koji je bio opterećen ratnom prošlošću, za saveznog predsjednika, Izrael je 1986. opozvao svog veleposlanika iz Beča. Sjedinjene Američke Države doduše nisu išle tako daleko, ali su bivšem glavnom tajniku UN-a zabranile ulazak u zemlju. Waldheim je svoju ulogu vojnika u njemačkoj odori za vrijeme II. svjetskog rata na Balkanu priznao tek pod pritiskom, iako neovisno istražno povjerenstvo nije pronašlo nikakvih dokaza koji bi ga teretili. Ali ugled Austrije u inozemstvu bio je oštećen za niz godina. Da li i sada alpskoj republici prijeti slična sudbina? Na to pitanje treba odgovoriti pozitivno, ali samo na prvi pogled. Izrazito se zaoštrila međunarodna kritika zbog mogućeg sudjelovanja desnog austrijskog političara Joerga Haidera u vladi, no istodobno je u uzbuđenoj koncepciji visokih i najviših stavova primjetna žurba, možda i zbunjenost, ali u svakom slučaju bespomoćnost. Naravno da treba neograničeno podupirati sve one
NJEMAČKI RADIO - RDW
31. I. 2000.
Kritika J.Haidera, piše G. Schmidt-Breer.
"Jedva da se još tko prisjeća zbivanja sredinom osamdesetih godina
kada je Austriji već prijetila izolacija međunarodne zajednice.
Zbog izbora konzervativnog političara Kurta Waldheima, koji je bio
opterećen ratnom prošlošću, za saveznog predsjednika, Izrael je
1986. opozvao svog veleposlanika iz Beča. Sjedinjene Američke
Države doduše nisu išle tako daleko, ali su bivšem glavnom tajniku
UN-a zabranile ulazak u zemlju. Waldheim je svoju ulogu vojnika u
njemačkoj odori za vrijeme II. svjetskog rata na Balkanu priznao
tek pod pritiskom, iako neovisno istražno povjerenstvo nije
pronašlo nikakvih dokaza koji bi ga teretili. Ali ugled Austrije u
inozemstvu bio je oštećen za niz godina. Da li i sada alpskoj
republici prijeti slična sudbina?
Na to pitanje treba odgovoriti pozitivno, ali samo na prvi pogled.
Izrazito se zaoštrila međunarodna kritika zbog mogućeg
sudjelovanja desnog austrijskog političara Joerga Haidera u vladi,
no istodobno je u uzbuđenoj koncepciji visokih i najviših stavova
primjetna žurba, možda i zbunjenost, ali u svakom slučaju
bespomoćnost. Naravno da treba neograničeno podupirati sve one
koji prema motu 'zatiranja u početku' upozoravaju na moguće
sutrašnje probleme. Joerg Haider se sam dovoljno diskreditirao
svojim bezobzirnim, čak djelomice opasnim analogijama s
nacističkim režimom u Njemačkoj. Čini se da dijelovi austrijske
javnosti to toleriraju isto tako kao i njegove nacionalističke i
spram stranaca netolerantne parole. No da li je Haider zbog toga
'drugi Hitler'? Jesu li zato svi, koji su ga birali, nacisti?
Prijeti li sada Austriji 'četvrti Reich' - analogno 'trećem' za
vrijeme Hitlerove diktature?
Ako se prati demokratski razvitak u Austriji nakon II. svjetskog
rata, onda sve pretjerane kritike treba svrstati u kategoriju
histerije. Osim toga, zacementirana crveno-crna koalicija, koja je
godinama vladala u Beču, nije posve nedužna za uspon Joerga
Haidera. No, da se razumijemo, fenomen poput Joerga Haidera treba
uzeti ozbiljno i posvetiti mu posebnu pozornost.
Časno je kada Wolfgang Schuessel, vicekancelar dosadašnje crveno-
crne vlade i mogući budući koalicijski partner Haidera, govori o
tome da će on ukrotiti Slobodarsku stranku i biti jamcem osnovnih
europskih vrijednosti. Na ovakve poslove uklanjanja šteta Austrija
će se najvjerojatnije morati priviknuti. Jer Haidera izdaje jezik i
sve razdražljiviji ton ophođenja. Na kritičke primjedbe francuskog
predsjednika Jacquesa Chiraca, sadašnji šef koruške vlade odgovara
neka Chirac pomete pred svojim vratima, jer je sam napravio sve
krivo što god je mogao. A belgijsku vladu Haider nesmetano
ocjenjuje korumpiranom. Nikakvo čudo da se austrijski savezni
predsjednik protestirajući javio za riječ kako bi ograničio štetu i
Haideru očitao lekciju.
U slučaju Haider Europska unija dospijeva u sve veći škripac. Prema
Amsterdamskom ugovoru, doduše, moguće je suspendirati zemlju
članicu koja se ne pridržava kodeksa temeljnih vrijednosti Unije, u
to spada primjerice politika prema strancima. No put do tamo je
dugoročan i konačno bezigledan. Antonio Guterrez, šef portugalske
vlade i sadašnji predsjednik Vijeća EU-a, u svakom slučaju jasno je
naglasio: netolerancija, nesnošljivost prema strancima i
politička iracionalnost nipošto nisu prihvatljivi. Europska unija
ne smije prihvatiti da se krše fundamentalne humanitarne
vrijednosti. Nije nikakvo pitanje, Austrija bi se ponovno mogla
naći u ulozi autsajdera. Savezni kancelar Gerhard Schroeder je
pogodio u srž kada je tu zemlju, doduše vrlo suzdržano, upozorio na
opasnost međunarodne izolacije.
(RDW)