US IHT 31.1 POSLJEDICE LIBERALIZACIJE TRG.

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 31.1.2000. Liberalizirati trgovinu? Da ili ne Pogrešno je generalizirati kako liberalizacija trgovine donosi jednima dobro, a drugima loše. Premda neke zemlje od liberalizacije dobivaju više, mnoge, poglavito najsiromašnije, trpe velike gospodarske gubitke. Prema UN-ovim izvješćima za 1999.: "Samo su 33 zemlje uspjele održati 3% godišnjega rasta u razdoblju od 1980. do 1996. Za 59 zemalja BDP per capita se smanjio. Ekonomska integracija stoga dijeli gospodarstva tranzicijskih zemalja, koja profitiraju u globalnim prilikama, od gospodarstva zemalja u razvoju, koja od njih ne profitiraju". Isti izvori pokazuju kako rapidna liberalizacija trgovine pridonosi povećanju trgovinskog deficita, općenito u zemljama u razvoju. "Liberalizacija trgovine dovodi do velikog povećanja uvoza, koji ne prati izvoz. Za zemlje u razvoju, isključujući Kinu, prosječni trgovinski deficit u devedesetim bio je veći od onog sedamdesetih, za tri postotka BDP, dok je prosječni rast smanjen za dva posto". Nedavna istraživanja pokazuju kako se zemlje koje rapidno liberaliziraju svoj uvoz nužno ne razvijaju brže. Unatoč mogućnosti kontrole liberalizacije uvoza, veliki je problem utvrđivanja brzine izvoza, što ovisi djelomično o postojećim izvoznim proizvodima. Zemlje u razvoju pretrpjele su pad u cijenama izvozih proizvoda. Rast izvoza ovisi i o razini razvijene infrastrukture, kapacitetima ljudskog potencijala i poduzećima koja će omogućiti novi izvoz roba i usluga. Za to je potrebno mnogo vremena i truda. Liberalizacija trgovine može rezultirati trajnom stagnacijom, štoviše može utjecati na poplavu jeftinog uvoza u mnogim zemljama u razvoju kao i nemogućnosti plasiranja domaćih proizvoda. Stoga se liberalizacija trgovine ne bi smjela provoditi automatski ili rapidno u svim zemljama. Važna je kakvoća, vrijeme i cilj, popratne ili prethodne mjere kao primjerice osnaženje domaćih poduzeća i poljoprivrednih gospodarstava kao i razvoj ljudskih i tehnoloških resursa. Zaključno, ukoliko nisu stvoreni potrebni preduvjeti, nastavak liberalizacije trgovine može dovesti do posebnih negativnih rezultata ili čak trajne recesije. Tada bi se morala zamrznuti liberalizacija trgovine u zemljama u razvoju kroz uvjete navedene u zajmovima MMF-a ili pokretanjem novih pitanja kao što su radnička prava i odnosi u WTO (Svjetskoj trgovinskoj organizaciji). Bogate zemlje trebaju korigirati neravnotežu u svjetskom trgovačkom sustavu, kupovati više proizvoda iz zemalja u razvoju, ne vršeći pritisak za njihovim daljnjim otvaranjem tržišta. "Zemlje u razvoju moraju imati mogućnost, slobodu i fleksibilnost odabira strateških izbora u financijama, trgovini, investicijskoj politici vlastitog odlučivanja o stopama i cilju liberalizacije i o primjerenosti zaštite domaćih poduzeća i poljoprivrednih gospodarstava." Autor je direktor nevladine udruge Third World Network (Mreža Trećeg svijeta), sa sjedištem u Maleziji.