BBC 29. I. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 29. I. 2000. Iz tiska 'The Times' na naslovnoj stranici svojeg subotnjeg magazina donosi portret jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, uz naslov 'Javni neprijatelj broj 1', dok u opširnoj reportaži na unutarnjim stranicama piše o obitelji jugoslavenskoga predsjednika kojega naziv najomraženijim čovjekom na Zapadu, dok njegovu suprugu Miru i djecu, Mariju i Marka, naziva 'obitelj iz pakla'. Na svojim unutarnjopolitičkim stranicama 'The Times' donosi napis o stanovitom Michellu Van Rijnu, tajnom agentu Scotland Yarda, koji za sebe kaže da se bavio krijumčarenjem umjetničkih djela, i koji se želi osvetiti svojim bivšim poslodavcima tako što će na internetu objaviti potankosti nekih tajnih operacija, između ostalog i to kako ga je britanska kontraobavještajna služba pokušala vrbovati za sudjelovanje u planu atentata na jugoslavenskog predsjednika Miloševića. Gospodin Van Rijn tvrdi kako su od njega tražili da imenuje utjecajne pojedince u srbijanskom podzemlju, koji imaju pristup do Miloševića, a on je za tu informaciju zatražio da mu se isplati protuvrijednost jednog britanskog ratnog zrakoplova tipa Harrier, odnosno 15 milijuna funta. On još dodaje kako Srbi koji su bili umiješani u tu urotu prijete da će sve otkriti jer nisu primili obećani novac. Subotnji 'The Times' donosi i zanimljiv tekst o tome kako je britanski ratni lider Winston Churchill bio obećao udovoljiti teritorijalnim apetitima talijanskog fašističkog diktatora Benita Mussolinija, ne bi li ga tako na početku II. svjetskog rata odvratio od svrstavanja uz nacističku Njemačku. Među teritorijima koje je Chuchill navodno bio obećao Mussoliniju su Istra, Hrvatsko primorje, Dalmacija i crnogorska obala, zajedno s Nicom, Korzikom, Sjevernim Tunisom i Dodekaniškim otocima, pa čak i s Maltom koja je tada bila pod britanskom kontrolom. To je obećanje izneseno u pismima koje je Churchill poslao Mussoliniju, a kojih se domogao i uništio ih po završetku rata kada je, pod izgovorom da želi slikati, boravio na jezeru Como, ne znajući međutim da postoje i njihove kopije. Cijelu tu priču u javnost je iznio bivši talijanski partizan, 86-godišnji Luigi Charissimi Priori, koji kaže kako je kopije tih pisama predao 1946. godine ondašnjem arhivaru talijanskog partizanskog pokreta, koji je potom jednu kopiju predao kršćanskodemokratskom predsjedniku Italije, dok bi druga kopija, navodno, još trebala biti u arhivima Komunističke partije Italije.(...) (BBC)