SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 28. siječnja (Hina) ZAGREB - Hrvatska ne smije propustiti povoljan trenutak u kojem se nalazi, istaknuli su u petak u Zagrebu pri primopredaji dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova dosadašnji potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić i novi ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Prigodom predaje dužnosti Mate Granić je novog ministra vanjskih poslova Tonina Piculu predstavio diplomatskom zboru akreditiranom u Republici Hrvatskoj. "Novom sam ministru Piculi dao svoju punu podršku", kazao je ministar Granić, na posljednjoj konferenciji za novinare nakon što je na položaju ministra vanjskih poslova proveo 6 godina i 8 mjeseci. Ministarstvo vanjskih poslova je državno ministarstvo čiji je glavni cilj promicanje hrvatskih interesa u svijetu, istaknuo je Granić dodajući kako hrvatski MVP predstavlja ozbiljno tijelo koje bi trebalo biti glavni stup novoj hrvatskoj vladi u procesima uključivanja u europske integracije i usvajanja demokratskih standarda. "Ono što je najvažnije, jest da se ne propusti trenutak. Hrvatska je trenutno miljenica i Europske unije i SAD-a", rekao je Granić ocjenjujući kako se ne može "dugo čekati na neke promjene na unutrašnjem planu". ZAGREB - Demokratske promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj rezultirat će rješavanjem onih problema na koje je ukazivala međunarodna zajednica, što će ubrzati proces integracije u euroatlantske asocijacije, izjavio je u petak predsjednički kandidat HSLS-a i SDP Dražen Budiša nakon razgovora s Jirijem Dienstbierom (Jirži Dinstbir), posebnim izvjestiteljem UN-a za ljudska prava u BiH, Hrvatskoji i SR Jugoslaviji. Budiša je nakon razgovora u sjedištu HSLS-a izjavio da je sa svojim sugovornikom razgovarao o ljudskim pravima u Hrvatskoj, posljedicama parlamentarnih i predsjedničkih izbora, povratku izbjeglica, uklanjanju zapreka za taj povratak, promjeni više zakonskih odredbi koje se ocjenjuju diskriminatarskima, o slobodi medija te o novom zakonu o HRT-u. Jiri Dienstbier je pozdravio demokratske promjene, istaknuvši da "stvarna demokratizacija uvijek počinje s prvom promjenom vlade, što se već dogodilo u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj" te dodavši da je nova vlada dobila snažnu podršku biračkog tijela i ima čvrst mandat za brze promjene. ZAGREB - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u petak je pozdravio promjenu politike prema Haagu koju je najavila nova hrvatska vlada uspostavljena dan ranije. "To su izuzetno dobre vijesti", rekao je u telefonskom razgovoru iz Haaga glasnogovornik Suda Jim Landale, upitan za reakciju na interview-e novog hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule koji je kazao da će nova vlada poštivati međunarodne obveze koje je prethodna vlast preuzela prema haškom sudu, uključivši priznavanje nadležnosti tužiteljstva nad istragama krivičnih djela. "Pozdravljamo svaku takvu vijest", kazao je u telefonskom razgovoru iz Londona glasnogovornik tužiteljstva Paul Risley. Upitan na koji će se način uspostaviti komunikacija nove hrvatske vlade i Haaga Risley je odgovorio da tužiteljstvo očekuje službeno očitovanje vlade ili hrvatskog veleposlanstva u Haagu. DEN HAAG - Bosanski Srbin Mitar Vasiljević u petak se pred haškim sudom izjasnio da nije kriv za ubojstva više od stotinu civila tijekom rata u Bosni. Vasiljevića (45), kojeg je u utorak uhitio SFOR, optužen je za zločine protiv čovječnosti odnosno za izravno sudjelovanje u sustavnom ubijanju muslimanskih civila uključivši žena i djece na području Višegrada od 1992. do 1994. Tužiteljstvo ga tereti da je kao pripadnik "Bijelih orlova" sudjelovao u ubojstvu 135 civila koji su zaključani u kuće i potom zapaljeni. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov hospitaliziran je u petak zbog gripe u središnjoj kremaljskoj bolnici, priopćila je služba za odnose javnošću Kremlja, navodeći bolničke izvore. Ivanov bi trebao provesti vikend u bolnici kako bi u ponedjeljak ponovno bio spreman za posao, dodali su izvori. Ivanov bi se u ponedjeljak u Moskvi trebao sastati s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright, a u utorak sudjelovati na multilateralnim pregovorima o Bliskom istoku koji se trebaju održati u ruskoj prijestolnici. MOSKVA - Ruski premijer i privremeni obnašatelj dužnosti predsjednika Vladimir Putin i glavni tajnik UN-a Kofi Annan sastali su se u petak u Kremlju i razgovarali su o stanju u Čečeniji i na Balkanu. Sergej Prihodko, zamjenik čelnika predsjedničke administracije, rekao je novinarima da je Putin izložio Annanu ruske napore u borbi protiv pobunjenika i za uspostavu normalnoga građanskog života u regiji. "Kofi Annan je rekao da su napori ruskih vlasti u borbi protiv terorizma u regiji Sjevernog Kavkaza razumljivi i da imaju potporu, ali da se postavlja pitanje humanitarne situacije", kazao je Prihodko. MOSKVA - Prijetnje suspenzijom Rusiji u Vijeću Europe reakcija su Zapada na rusko stajalište tijekom rata u SR Jugoslaviji, rekao je u petak vođa ruske komunističke partije Genadij Zjuganov novinarima u Moskvi. To je reakcija "na naše kategoričko stajalište prema sukobu u Jugoslaviji", rekao je Zjuganov na povratku iz Strasbourga gdje je u četvrtak sudjelovao u raspravi Parlamentarne skupštine VE o stanju u Čečeniji. Skupština je za sada odustala od suspenzije mandata ruskog parlamentarnog izaslanstva, ostavivši Moskvi rok da učini napredak na planu zaštite ljudskih prava u Čečeniji. "U svakom slučaju, neće nas isključiti", rekao je također ultranacionalist Vladimir Žirinovski po povratku iz Strasbourga. Kad bi Rusija bila isključena, dodao je, "parlamentarci više ne bi imali o čemu raspravljati". MOSKVA - Ruski zapovjednik u Čečeniji Genadij Trošev izjavio je u petak da se većina civila, koji su ostali u Groznom, sada nalaze na područjima pod ruskom kontrolom, javio je Itar-Tass. Tass je prenio izjavu Troševa koji je rekao da je vrlo mali broj civila ostao u dijelovima Groznog koji su pod kontrolom pobunjenika. Ruski dužnosnici procjenjuju da je broj civila između 10 i 40 tisuća. Zapadne zemlje i humanitarne organizacije stalno izražavju zabrinutost za sudbinu civila u Groznom, koji se od prosinca skrivaju pred ruskim bombardiranjem u hladnim podrumima s malo ili sasvim bez hrane. "Samo vrlo mali broj, tek šačica civila je ostala (u zoni pod kontrolom pobunjenika)", rekao je Trošev. KIJEV - Glavni tajnik NATO-a George Robertson zatražio je u petak od Rusije da sukob u Čečeniji riješi mirnim putem. "NATO je jasno izrazio svoje stajalište - vjerujemo da je političko rješenje apsolutno neophodno", rekao je Robertson koji se trenutno nalazi u posjetu Ukrajini. "Neće biti dugoročnog rješenja problema koji Rusija ima s Čečenijom ako se do njega ne dođe političkim sredstvima", naglasio je glavni tajnik NATO-a. Prema mišljenju ukrajinskih političkih analitičara Robertson želi posjetom Ukrajini poslati Moskvi snažan signal o zabrinutosti Zapada zbog stanja u Čečeniji. KIJEV - Glavni tajnik NATO-a George Robertson izjavio je u petak u Kijevu da namjerava posjetiti Moskvu kako bi pokušao odmrznuti odnose između Saveza i Rusije, ali nije precizirao datum posjeta. "Razmatramo mogućnost posjeta. Ali, ništa još nije odlučeno", izjavio je novinarima Robertson nakon dvodnevnog posjeta Kijevu. Ruski izvori objavili su mogućnost Robertsonovog posjeta Moskvi sredinom veljače. Bude li potvrđen, bit će to prvi posjet nekog visokog dužnosnika NATO-a od rata u Jugoslaviji. Robertson je u četvrtak pozvao Kremlj da preispita svoje stajalište i obnovi dijalog. MOSKVA - Teške borbe vode se u petak ujutro na jugu Groznoga, koji se nalazi pod topničkom paljbom ruskih snaga, javlja ruska agencija za vojne informacije - AVN. Borbe se odvijaju u južnoj četvrti Groznoga, Oktiaberskaji, prenosi isti izvor dodajući kako savezne snage imaju nadzor nad dijelom te četvrti. Čečenski borci u tri su navrata pokušali probiti obruč ruskih snaga u toj četvrti, doznaje se iz čečenskog stožera smještenog u Hankali, na istoku Groznog. Tijekom tih pokušaja Čečeni su izgubili 50 boraca, dodaje isti izvor. MOSKVA - Predsjednik Ingušetije Ruslan Aušev optužio je u petak Rusiju za zaustavljanje svake humanitarne pomoći čečenskim izbjeglicama koje su se sklonile u njegovu republiku. "Javljeno mi je da je predstavnik ruske vlasti Nikolaj Košman (potpredsjednik vlade zadužen za "oslobođena" područja") izdao zapovijed da se humanitarna pomoća namijenjena izbjeglicama u Ingušetiji skupi na oslobođenim zonama koje nadziru savezne postrojbe na sjeveru Čečenije", objasnio je Aušev u razgovoru za AFP. Ruski ministar za krizna stanja, zadužen za raspodjelu pomoći izbjeglicama, izjavio je da nema saznanja o takvoj zapovijedi. MOSKVA - Ruske sigurnosne službe poduzele su hitne mjere kako bi se suprotstavile mogućem osvetničkom napadu čečenskih gerilaca na ruske gradove nakon najnovije prijetnje visokog pobunjeničkog čelnika, rekao je u petak glasnogovornik sigurnosne službe. Jedan od zapovjednika čečenskih snaga, Hatab, rekao je za Reuters da su njegovi borci spremni napasti ciljeve u Rusiji. Glasnogovornik ruske sigurnosne službe unutarnjih poslova FSB Aleksander Zdanovič, rekao je za moskovsku televizijsku postaju NTV da se te prijetnje shvaćaju ozbiljno, dodajući da su sigurnosne snage i lokalne vlasti širom Rusije stavljene u stanje povećane pripravnosti zbog mogućih napada i sabotaža. STOCKHOLM - Međunarodna konferencija o holokaustu, koja je od 26. do 28. siječnja 2000. u Stockholmu okupila predstavnike 46 zemalja, obvezala se usvojenom Deklaracijom promicati spomen na holokaust a mlade naraštaje obrazovati o holokaustu, genocidu, etničkom čišćenju, rasizmu i antisemitizmu. Tekst deklaracije, što su ga u petak, na završni dan konferencije usvojili visoki predstavnici vlada okupljeni na Međunarodnom forumu o holokaustu navodi da je holokaust (hebrejski Šoah) u samoj srži protivan temeljima civilizacije. Potpisnici se obvezuju održavati spomen na žrtve, poštivati preživjele i odavati priznanje svima koji su imali hrabrosti suprotstaviti se holokaustu. S time u svezi predlaže se obilježavanje jednoga Dana u godini u spomen na holokaust. Primjereno je, zaključuje tekst deklaracije, da ova prva velika međunarodna konferencija u novom tisućljeću preuzme obvezu vratiti povjerenje u zajedničku ljudsku težnju za razumijevanjem i pravdom. DAVOS - Britanski premijer Tony Blair zatražio je u petak od partnera u EU brzu reformu socijalnog modela kako bi ga prilagodili novim gospodarskim potrebama. Govoreći na Međunarodnom gospodarskom forumu u Davosu Blair je zatražio da sljedeći summit EU, koji će se održati potkraj ožujka u Lisabonu, pruži poticaj ambicioznom programu socijalnih reformi. "Htio bih da Lisabon označi definitivni zaokret prema programu reformi, koji će sačuvati vrijednosti europskog socijalnog modela, ali će korijenito izmijeniti njihovu primjenu za moderni svijet", rekao je Blair. BUKUREŠT - Rumunjska će ojačati kontrolu svojih granica kao uvjet za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji, kazao je jedan dužnosnik u petak. "Blisko ćemo surađivati s policijom da osiguramo svoje granice, posebno onu istočnu s Moldavijom", kazao je voditelj Općeg carinskog ureda Nini Sapunaru na konferenciji za novinare. Rumunjska pokušava uspostaviti čvršću kontrolu graničnih prijelaza kako bi se izborila s organiziranim kriminalom, ilegalnom imigracijom i krijumčarenjem droga i oružja. PRAG - Zastupnički dom češkog parlamenta prihvatio je u petak prijedlog amandmana na ustav, kojima se ograničavaju predsjedničke ovlasti, objavio je češki radio. Prema prijedlogu tih amandmana, koje još treba potvrditi Senat, gornji dom parlamenta, predsjednik je dužan imenovati za premijera predstavnika stranke koja je dobila najviše glasova za izborima. Osim toga, predsjedniku države se ograničava pravo na imenovanje članova uprave Češke narodne banke i pravo na pomilovanje osuđenih osoba. PARIZ - Uspostavljanje vlade u Austriji koja bi u svojem sastavu imala krajnju desnicu ne bi trebalo spriječiti napredak europske izgradnje, ocijenio je u petak predsjednik Europske komisije, Romano Prodi. ON je ipak ponovio "duboku zabrinutost" zbog mogućeg ulaska FPOE, stranke Joerga Haidera, u koalicijsku vladu s konzervativcima Wolfganga Schuessela koji bi trebao preuzeti premijersku dužnost. Prodi je dodao da je duboko zabrinut ali da ipak još čeka pojašnjenja jer je Schuesselov program proeuropski. "Mislim da je Europa mnogo snažnija nego što se to misli, a za jednu zemlju bit će teško donositi odluke protiv europske volje", rekao je Prodi. PARIZ - Francuski ministar financija Christian Sautter ocijenio je u petak da je "ono što se događa u Austriji vrlo, vrlo zabrinjavajuće", misleći na pregovore austrijske Konzervativne stranke s krajnjom desnicom Joerga Haidera o sastavljanju nove vlade. Na upit novinara radija France-Inter o mogućoj konkretnoj akciji Europe, Sautter je odgovorio kako misli da će "u slučaju (ulaska krajnje desnice u vladu) šefovi država ili vlada o tome razgovarati vrlo ozbiljno". BRUXELLES - Belgija je zatražila od portugalskog predsjedništva Europske unije da sazove poseban sastanak ministara vanjskih poslova EU na kojem bi se raspravljalo o mogućem ulasku austrijske desničarske Slobodarske stranke u vladu Austrije. Dužnosnici EU potvrdili su u u petak da je Portugal primio pismo belgijske vlade u kojem se izražava zabrinutost zbog situacije, ali su naglasili da zasad nema konkretne reakcije EU na zahtjev za sastanak ministara vanjskih poslova. "Zasad nema odluke", rekao je jedan dužnosnik. BEČ - Austrijski tisak u petak je izrazio čuđenje zbog zabrinutosti koja se proširila Europom potaknuta mogućnošću da u novu austrijsku vladu uđu predstavnici radikalne desničarske Slobodarske stranke Joerga Haidera. "Austrija nije nacistička zemlja", piše visokonakladni dnevnik "Kronen Zeitung" navodeći, međutim, kako su u inozemstvu kritike mogućeg sastava nove austrijske vlade sve snažnije, pa čak i iz konzervativnih redova poput francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i predsjednice Europskog parlamenta Nicole Fontaine. Konzervativni "Die Presse", pak, drži da bi koalicija Schuesselovih narodnjaka i Heiderove stranke bila "pobjeda demokracije". Austrijski predsjednik Thomas Klestil odlučio je u međuvremenu, potaknut inozemnim reakcijama, pričekati sljedeći tjedan prije nego što eventualno zatraži formiranje nove vlade koja bi uključivala članove Slobodarske stranke. BERLIN - Financijski skandal njemačkih demokršćana u pokrajini Hessen proširio se zbog otkrića da je tamošnji CDU-u dobio 3,5 milijuna maraka s tajnih računa, te je državno odvjetništvo u petak pretražilo poslovne urede stranke u Frankfurtu. Premijer Hessena, Ronald Koch (CDU) priznao je na konferenciji za novinare da je njegova stranka 1983. prebacila u Švicarsku ilegalni novac u visini od oko 19 milijuna maraka. Do sada se govorilo o svoti od 8 milijuna maraka. KARACHI - Prema posljednjim službenim podacima najmanje četiri osobe su ubijene, a tridesetak ih je ranjeno u eksplozijama dviju bombi u petak u pakistanskom gradu Karachiju. U eksploziji bombe podmetnute u jednu džamiju u predgrađu Karachija naseljenom pretežito afganskim stanovništvom poginule su četiri osobe, a dvadesetak ih je ranjeno, doznaje se iz policijskih izvora. U eksploziji, koja se dogodila nekoliko sati prije, u blizini Suda za antiterorizam ranjeno je najmanje sedam osoba, dodala je policija. JOHANNESBURG - Bivši južnoafrički predsjednik Nelson Mandela kazao je u petak da je dužnost Ujedinjenih naroda uputiti mirovne snage u Demokratsku Republiku Kongo kako bi ondje okončali najveći sukob od Drugoga svjetskog rata. Mandela, koji je razgovarao i s kongoanskim oporbenim leaderom Etienneom Tshisekedijem, odbacio je kritike kongoanskog predsjednika Laurenta Kabile o navodnoj potpori Južne Afrike kongoanskim pobunjenicima. "Zadaća je UN-a doći u Kongo (...) i promicati mir", rekao je Mandela dodavši da Zapad i Vijeće sigurnosti UN-a moraju brzo prevladati teškoće koje ih priječe da rasporede mirovne snaga u bivšem Zairu (danas DR Kongo). (Hina) maš maš