ŠKEGRO POZIVA NOVOG MINISTRA DA ŠTO ŽURNIJE PREUZME DUŽNOST

Škegro poziva novog ministra da što žurnije preuzme dužnost Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro pozvao je danas pobjedničku koaliciju na parlamentarnim izborima i mandatara nove vlade da što prije imenuje novog ministra financija. "Ova situacija nije dobra, nepotrebno se oteže s formiranjem nove Vlade", kazao je Škegro. Ministarstvo financija, ističe, već je prije 15 dana bilo spremno na primopredaju, a pripremilo je i izvještaj o najvažnijim aktivnostima i s pregledom projekata koji su u tijeku. Novi će ministar, ističe, naći organizirano i u svakom pogledu pripremljeno Ministarstvo, kako u infrastrukturi, tako i u ukupno 7700 ljudi koji rade u okviru Ministarstva financija. "Novi će ministar imati podršku u tim ljudima. Tko god on bude, želim mu puno uspjeha i da bude bolji od mene", rekao je Škegro na konferenciji za novinare. Vezano za prihode državnog proračuna u ovom mjesecu, Škegro je istaknuo da je do 21. siječnja uplaćeno 20 posto više poreznih prihoda nego u istom razdoblju lani. No, kao negativan primjer naveo je pojedince koji sami prosuđuju da li će platiti porez. "Misle da, ako je došla nova vlada, ne moraju plaćati svoje obveze i tada pišu bezobrazna pisma i pamflete", rekao je Škegro. Pritom, kaže, misli na Inu kojoj je zbog neplaćanja trošarina Ministarstvo nedavno blokiralo račun. Škegro je istaknuo kako u ovom trenutku proračun nije ni jednu lipu zadužen kod Hrvatske narodne banke (HNB). Novi ministar financija, kaže Škegro, u petak će na računu imati 2,2 milijarde kuna od privatizacije Privredne banke Zagreb, a u nasljedstvo mu ostaju npr. zgotovljeni projekti privatizacije Splitske i Riječke banke, pripremljena druga faza privatizacije Hrvatskih telekomunikacija... Škegro se osvrnuo i na napise u pojedinim medijima te izjave nekih koji bi u novoj vlasti trebali zauzeti odgovorne funkcije. Tako je neke najave o mogućem reprogramiranju vanjskog duga, Škegro nazvao "neozbiljnima" i "nastavkom predizborne kampanje". "Priča o javnom dugu, fantomskim rupama, treba biti temeljena na podatcima..., a nema ničeg drugog osim onog što je objavljeno, nema nikakvih iznenađenja ni neugodnih ni ugodnih", kazao je Škegro. Podsjetio je da se svi podatci, pa tako i o javnom dugu, objavljuju u redovitim mjesečnim izvješćima. Škegro i dalje smatra kako Hrvatska nije visoko zadužena zemlja. To je potkrepljeno i podatcima da je ukupni vanjski dug 8,87 milijardi dolara, od čega srednjoročni i dugoročni oko 8,1 milijardu dolara. Nezamislivim je nazvao napise da budućem ministru ne ostavlja popis važnih adresa. Taj je adresar pripremljen, kazao je Škegro. Niz je novinarskih upita izazvalo pitanje izdanih državnih jamstava. Po riječima zamjenika ministra financija Mije Jukića, ukupno je u 1999. dano nešto više od 5 milijardi kuna državnih jamstava. Od toga je 3,75 milijardi financijskih jamstava, koliko je i ograničenje po Zakonu o izvršenju proračuna, a 1,75 milijardi kuna su činidbena jamstva, za koja nema zakonskog ograničenja i većinom su dana brodogradnji. Tijekom 1999. država je platila 521 milijun kuna temeljem aktiviranih jamstava, kazao je Jukić. Škegro je istaknuo kako se Ministarstvo financija snažno borilo protiv kvazi-jamstava za sanacije raznih tvrtki, odupiralo užasnom pritisku iz npr. brodogradilišta. Zbog takvog stava, kaže, prijetilo se i njemu i čelnicima Ministarstva. Podsjetio je pritom da su resorna ministarstva obećavala jamstva, čemu se protivilo Ministarstvo financija, pa su onda radnici slani pred Ministarstvo i Vladu. U tom je kontekstu spomenuo i Grupu Gucić, kazavši da na sjednici Vlade 22. srpnja 1999., kada je donesena odluka o jamstvima tekstilnim tvrtkama iz Grupe, nije bilo ni njega ni njegova zamjenika koji bi se usprotivili "obećanjima koja ne drže vodu sa stajališta financijske struke". Bez potpredsjednika Vlade i ministra financija 1997. donijet je i mali mirovinski zakon, kazao je Škegro. Stoga, kao svoju grešku, navodi da je možda u veljači 1997. trebao dati ostavku ili tražiti ostavku onih koji su pripremili takav zakon dok nije bilo ministra financija. Cijeli je niz takvih pitanja što napraviti i u kojoj mjeri ići u neke kompromise, Škegrin je odgovor na pitanje o njegovim greškama u vođenju gospodarske politike. Na upit o problemu kašnjenja u isplati mirovina u siječnju, Škegro je odgovorio kako neće biti daljnjih problema u isplati, a kašnjenju je razlog neuobičajena struktura blagdana i dodatna dva neradna dana u siječnju. Na ovoj konferenciji pomoćnica ministra Martina Dalić iznijela je niz podataka o makroekonomskim kretanjima iz kojih zaključuje da je gospodarstvo trenutno u području pozitivnog trenda. "Uz pretpostavku nepromijenjenih uvjeta, u 2000. možemo očekivati stopu rasta bar 2 posto", kazala je. Jukić je pak iznio podatke o prihodima i rashodima prošlogodišnjeg proračuna, koji su dosegnuli 52,3 milijarde kuna. Prihodi su izvršeni sa 98,61 posto plana, izdaci sa 98,78 posto plana, a neizvršeno je ostalo 648 milijuna kuna, kazao je. Na upit o planovima nakon odlaska s mjesta ministra financija, Škegro je najavio da će biti "jako politički aktivan u HDZ-u".