DNEVNI GLASNIK - 26. SIJEČNJA

ZAGREB - Državno izborno povjerenstvo objavilo je u srijedu konačne neslužbene rezultate predsjedničkih izbora koji su se održali 24. siječnja. Predsjednički kandidat Stjepan Mesić HNS osvojio je najviše glasova 1.100.671 ili 41,11 posto, a Dražen Budiša kandidat HSLS-SDP na drugom je mjestu sa osvojenih 741.837 ili 27,71 posto glasova. To su podaci s ukupno 7.038 biračkih mjesta na kojima je glasovalo 2.677.561 ili 62,98 posto od ukupno 4.251.109 upisanih birača. S obzirom da ni Stjepan Mesić ni Dražen Budiša nisu dobili potrebnu natpolovičnu večinu glasova birača izišlih na izbore, njih će se dvojica za predsjednika Republike Hrvatske natjecati u drugom krugu predsjedničkih izbora 7. veljače. Inače, po podacima Državnog izbornog povjerenstva predsjednički kandidat HDZ-a Mate Granić osvojio je 22,47 posto glasova, neovisni kandidat Slaven Letica 4,14 posto, kandidat HSP-a Anto Đapić 1,84 posto, neovisni kandidat Ante Ledić i kandidat HPS-a Tomislav Merčep po 0,85 posto glasova, kandidat Nove Hrvatske Ante Prkačin 0,28 posto, te neovisni kandidat Zvonimir Šeparović 0,27 posto glasova. ZAGREB - Budući premijer Ivica Račan objavit će sutra sastav nove Vlade, nakon što predsjednici koalicije šest stranaka obave dodatne konzultacije. Račan je u srijedu , nakon sastanka predstavnika šest stranaka pobjedničke koalicije na parlamentarnim izborima, rekao da se predsjednici šestorice trebaju dodatno konzultirati oko dužnosti u Vladi za koju ima više kandidata. Privremeni predsjednik države Vlatko Pavletić sutra bi trebao imenovati premijera i cijelu Vladu, rekao je Račan. Budući premijer najavio je održavanje prve sjednice Vlade u petak. Opovrgnuo je da bi funkcioniranje nove Vlade moglo otežati međusobno optuživanje u predsjedničkoj kampanji Dražena Budiše, kandidata SDP-HSLS, i Stipe Mesića, kandidata HNS-a, kojega podupiru i HSS, LS i IDS. Smatra najvažnijim da novi predsjednik države bude onaj koji će poštivati volju građana na parlamentarnim izborima i omogućiti promjene ka parlamentarnoj demokraciji. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro pozvao je u srijedu pobjedničku koaliciju na parlamentarnim izborima i mandatara nove vlade da što prije imenuje novog ministra financija. "Ova situacija nije dobra, nepotrebno se oteže s formiranjem nove Vlade", kazao je Škegro na konferenciji za novinare. Ministarstvo financija, ističe, već je prije 15 dana bilo spremno na primopredaju, a pripremilo je i izvještaj o najvažnijim aktivnostima i s pregledom projekata koji su u tijeku. Novi će ministar, ističe, naći organizirano i u svakom pogledu pripremljeno Ministarstvo, kako u infrastrukturi, tako i u ukupno 7700 ljudi koji rade u okviru Ministarstva financija. Vezano za prihode državnog proračuna u ovom mjesecu, Škegro je istaknuo da je do 21. siječnja uplaćeno 20 posto više poreznih prihoda nego u istom razdoblju lani. Škegro je istaknuo kako u ovom trenutku proračun nije ni jednu lipu zadužen kod Hrvatske narodne banke (HNB). Pomoćnica ministra Martina Dalić iznijela je niz podataka o makroekonomskim kretanjima iz kojih zaključuje da je gospodarstvo trenutno u području pozitivnog trenda. "Uz pretpostavku nepromijenjenih uvjeta, u 2000. možemo očekivati stopu rasta bar 2 posto", kazala je. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, privremeno na dužnosti predsjednika Republike, sazvao je prvo zasjedanje Zastupničkog doma za 2. veljače, priopćeno je u utorak iz Ureda predsjednika. Konstituirajuća sjednica novog saziva Zastupničkog doma počet će u 10 sati u zgradi Hrvatskog državnog sabora. Izbori za novi saziv Zastupničkog doma održani su 3. siječnja, a na njima je najveći broj glasova osvojila koalicija SDP-a i HSLS-a. ZAGREB - Akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Hrvatskog državnog sabora privremeno na dužnosti Predsjednika Republike Hrvatske razgovarao je u utorak s pomoćnikom ministra obrane RH generalom Ljubom Ćesićem-Rojsom. Pavletić je s Ćesićem-Rojsom razgovarao u povodu Rojsovih nedavnih izjava u vezi s predsjedničkim izborima i predsjedničkim kandidatom Stipom Mesićem, priopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskog državnog sabora. U priopćenju se navodi da je Pavletić razgovarao s generalom Rojsom i upozorio ga "da nema pravo prelaziti na političko područje dok je na dužnosti u Hrvatskoj vojsci". Pavletić je Rojsa podsjetio da, ako to želi, ima mogućnost podnijeti ostavku (na mjesto pomoćnika ministra) i položiti prisegu kao zastupnik u Hrvatskom državnom saboru s obzirom da je na proteklim parlamentarnim izborima izabran u Zastupnički dom. Pomoćnik ministra obrane general bojnik Ljubo Ćesić-Rojs izvijestio je u utorak da će podnijeti ostavku na sve svoje dosadašnje dužnosti u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. U srijedu je Ljubo Ćesić-Rojs podnio privatnu tužbu protiv Stipe Mesića zbog klevete. U jučerašnjem priopćenju general-bojnik Ćesić-Rojs objašnjava da on svoje izjave "Večernjem listu" (na koje je reagirao Mesić) nije dao kao general Hrvatske vojske i pomoćnik ministra obrane, već kao građanin Hrvatske i pripadnik onoga dijela hrvatskog naroda koji "ničim nije zaslužio Mesićeve viceve, uvrede i neslane šale". Ljubo Ćesić-Rojs je, među ostalim, u razgovoru za Večernji list, a na koji je u istom broju Mesić reagirao, rekao kako je "Mesić otišao usred rata i ne može zapovijedati HV-om". ZAGREB - Predsjednički izbori, kao i predizborna promidžba protekli su u potpunom redu, miru i sigurnosti, u skladu s demokratskim dosezima. Iako je zabilježeno nekoliko slučajeva remećenja javnog reda i mira, te manjih incidenata nije poremećen redoviti izborni proces niti predizborna kampanja, kazao je u utorak na konferenciji za novinare pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Morić. Dodao je da su tijekom predizborne promidžbe, predsjednički kandidati održali ukupno 235 skupova, a najviše su ih održali Dražen Budiša i Stipe Mesić. U predizbornoj kampanji policija je pojačano osiguravala trojicu predsjedničkih kandidata - Dražena Budišu, Stipu Mesića i Matu Granića, a MUP je zabilježio nekoliko pismenih i telefonskih prijetnji kandidatima te više anonimnih prijetnji o podmetnutim bombama. BUDIMPEŠTA/ZAGREB- Postojeće prijateljske odnose Hrvatske i Mađarske potrebno je ispuniti gospodarskim sadržajima, izjavio je budući hrvatski premijer Ivica Račan za Mađarski radio. U interviewu Mađarskom radiju, koji u srijedu prenosi BBC, Račan je istaknuo kako je mađarski premijer Viktor Orban u čestitki na izbornoj pobjedi izrazio želju za nastavkom suradnje dviju zemalja. "Ta se namjera u cijelosti podudara s našom, bez obzira na to tko je na vlasti u Hrvatskoj i Mađarskoj, jer mislimo da su dvije zemlje međusobno povezane ne samo poviješću i tradicijom već i sadašnjim interesima", rekao je Račan. U istom prilogu Mađarskog radija nastupio je i zastupnik Miklos Csapody, koji je se založio za to da prvi konkretni potezi u mađarsko-hrvatskoj gospodarskoj suradnji budu vezani uz izgradnju autoceste Budimpešta-Rijeka, snažniju orijentaciju mađarskog gospodarstva na riječku Luku, izgradnju željezničke pruge i udruživanje nacionalnih naftnih kompanija INA i MOL. ZAGREB - Prvi krug hrvatskih predsjedničkih izbora označio je dalji napredak u ispunjavanju obveza Hrvatske kao sudionice OESS-a i članice Vijeća Europe, ističe se u utorak u izvješću međunarodne misije za promatranje izbora u Hrvatskoj sastavljene od predstavnika OESS-a i Vijeća Europe. "Izbori za predsjednika RH, održani 24. siječnja 2000., označili su još veći napredak u ispunjavanju obveza RH kao zemlje sudionice OESS-a i članice Vijeća Europe", stoji u izvješću. U tzv. Izvješću preliminarnih nalaza i zaključaka, objavljenom u utorak u Zagrebu, navodi se kako je devet predsjedničkih kandidata bilo u mogućnosti djelotvorno se natjecati, a njihove su izborne promidžbe ocijenjene dinamičnima. Pozitivno je ocijenjena uloga HTV-a u praćenju ovih izbora za razliku od ranijih te se ističe da je glasovanje proteklo na miran i dostojanstven način. ZAGREB - Hrvatski birači na predsjedničkim su izborima pokazali političku volju za životom u demokraciji i "potvrdili svoju zrelost i motivaciju" izraženu na parlamentarnim izborima, kazao je u ponedjeljak u Zagrebu voditelj izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. "To je snažna i nedvojbena poruka koju birači šalju svojim vođama i međunarodnoj zajednici", ocijenio je senator Daniel Goulet na konferenciji za novinare međunarodnih promatrača. On je poručio da je pred novim hrvatskim vlastima brzo ispunjenje odgovornih zadaća u demokratizaciji zemlje kroz ostvarivanje ravnopravnosti svih njezinih građana i istinsku regionalnu suradnju. U tome će Parlamentarna skupština Vijeća Europe nastaviti pomagati Hrvatskoj, kazao je Goulet. ZAGREB - Američki State Department uputio je u utorak u ime svoje zemlje čestitke hrvatskom narodu na dobro provedenom prvom krugu predsjedničkih izbora. "Sjedinjene Američke Države čestitaju narodu Republike Hrvatske na provedbi prvog kruga predsjedničkih izbora 24. siječnja", kaže se u izjavi glasnogovornika State Departmenta Jamesa Rubina, u kojoj se ističe kako su međunarodne i domaće promatračke misije izvijestile da je glasovanje diljem zemlje provedeno glatko i profesionalno. U izjavi, koju je Hina dobila posredstvom američkog veleposlanstva u Hrvatskoj, stoji da zasluge za uspjeh izbora pripadaju hrvatskom narodu, koji je unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima u velikom broju izašao na birališta, brojnim građana koji su sudjelovali u provedbi izbora kao članovi izbornih komisija i promatrači te hrvatskom Izbornom povjerenstvu koje je osiguralo da kampanja i glasovanje budu dobro provedeni. Uz čestitke dvojici kandidata koji idu u drugi krug, Stjepanu Mesiću i Draženu Budiši, ističe se spremnost na usku suradnju s novom hrvatskom Vladom i novim predsjednikom. WASHINGTON - Parlamentarni i predsjednički izbori u Hrvatskoj važna su prekretnica ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju, ocjenjuju u utorak američki dužnosnici izražavajući uvjerenje da će nastale promjene Hrvatsku sa začelja dovesti u sam vrh zemalja koje teže ulasku u euroatlantske integracije. "Ne isključujemo mogućnost da Hrvatska ove godine postane članica programa Partnerstvo za mir", kazao je jedan visoki dužnosnik State Departmenta. Službeni Washington, kao i cijela međunarodna zajednica očekuju da će stranke pobjedničke koalicije ispuniti svoja izborna obećanja i ubrzo otkloniti one smetnje koje su stajale na putu pristupa Hrvatske europskim i drugim zapadnim integracijama. LJUBLJANA - Za daljnji razvoj demokratske Hrvatske i njezin položaj u međunarodnoj zajednici možda je svejedno hoće li predsjednik biti Stipe Mesić ili Dražen Budiša, ali bi ishod drugog kruga mogao utjecati na odnos unutar pobjedničke koalicije šest stranaka, ocjena je slovenskih medija koji s velikom pažnjom prate političke odnose u Hrvatskoj nakon obrata koji su donijeli parlamentarni izbori. "Za 'detuđmanizaciju' Hrvatske i njezino približavanje europskim demokratskim vrijednostima svejedno je tko će u drugom krugu dobiti više glasova jer i Mesić i Budiša obećavaju vladavinu prava i parlamentarnu demokraciju. Prvi je krug pokazao da Hrvati žele što prije zaboraviti vladavinu Tuđmana i HDZ-a, te političku povijest početi pisati na novom, neispisanom papiru. Već su parlamentarni izbori u vrh doveli političare i stranke koji važe za antipod Tuđmana i HDZ-a" - glasi komentar "Dela". BERLIN - Vodeći njemački politički dnevnici od srijede donose izvještaje i komentare o prvom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora. Berlinski "Die Welt" komentira konferenciju za novinare pobjednika prvog kruga Stipe Mesića i primjećuje: "Obraćajući se novinarima i generalima Mesić je počeo prijetiti. Oni se moraju ponašati kao profesionalci ili ne, izjavio je Mesić, i zaprijetio posljedicama." "Frankfurter Allgemeine Zeitug" od srijede donosi portret pobjednika prvog kruga Stipe Mesića. U tekstu se, između ostalog navodi da je Mesić jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je 1994. godine napao Tuđmanov autoritarni stil vladanja i njegovu politiku prema Bosni. DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu smanjio je u srijedu kaznu bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću za pet godina, pa će on morati provesti u zatvoru ukupno 20 godina.Ta presuda ICTY-a, nakon dugog procesa, je konačna. Tadić (44) će u haškom zatvoru sjediti zbog ubojstava muslimanskih civila tijekom rata u BiH 1992. godine. SARAJEVO - Zapovjedništvo Stabilizacijskih snaga u BiH (SFOR) potvrdilo je da su pripadnici SFOR-a u utorak uhitili bosanskog Srbina Mitra Vasiljevića, kojega je Međunarodni sud u Den Haagu optužio za ratne zločine. Mitar Vasiljević počinio je zločine protiv Bošnjaka na području Višegrada u istočnoj Bosni u razdoblju od 1992. do 1994. godine. U priopćenju SFOR-a ne precizira se gdje je uhićenje obavljeno, no policijski izvori u Republici Srpskoj ranije su ustvrdili kako je ova operacija obavljena upravo u Višegradu. DEN HAAG - Bosanski Hrvati, Drago Josipović i Vladimir Šantić, koje je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu osudio za zločine protiv Muslimana u srednjoj Bosni, uložili su žalbu, priopćio je sud u srijedu. Josipović i Šantić dio su skupine od pet bosanskih Hrvata koji su ranije ovog mjeseca osuđeni zbog sudjelovanja u etničkom čišćenju u Ahmićima u travnju 1993. godine. Sud je osudio Šantića, zapovjednika postrojbe vojne policije i Jospovića, za ubojstva i progone, te je osudio Šantića na 25 godina, a Josipovića na 15 godina. SARAJEVO - Misija OESS-a u BiH uputila je parlamentu te zemlje na raspravu novi prijedlog stalnog izbornog zakona koji bi trebao biti usvojen što prije kako bi se po njegovim odredbama održali opći izbori najavljeni za jesen ove godine. U zajedničkom priopćenju Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR) i misije OESS-a objavljenom u srijedu u Sarajevu ističe se kako su izmjene ranije predloženog izbornog zakona uslijedile nakon sveobuhvatnih razmatranja i konzultacija. Pri tome je iz teksta u cjelosti brisan dio koji se odnosio na način izbora članova Predsjedništva BiH. Uz podsjećanje da o ranijem prijedlogu ozbiljne rasprave zapravo nije ni bilo, OHR i OESS pozvali su zastupnike u parlamentu BiH da sada pokažu potrebnu ozbiljnost i usvoje stalni izborni zakona što je prduvjet daljeg približavanja BiH Europi. Usvajanje stalnog izbornog zakona postavljeno je i kao najvažniji uvjet za primanje BiH u punopravno članstvo Vijeća Europe. SPORT RIJEKA - U susretu 4. kola skupine A EURA 2000. rukometaši Hrvatske svladali su u Rijeci selekciju Ukrajine sa 26:18 (13:9). Hrvatska rukometna reprezentacija ostvarila je i treću pobjedu na EP-u, svladavši Ukrajinu sa 26:18 (13:9) u sjajnoj predstavi i nadasve pametnoj igri, jer se prije odlučujućih dvoboja nije potrošio ni gram snage više od potrebnog. Pobjedom nad Ukrajinom Hrvatska je došla u poziciju da sama odlučuje protiv Francuza o polufinalu, a u slučaju nepovoljnog ishoda ostaje utakmica za peto mjesto protiv ipak slabijeg Portugala iz B skupine, a time i veliku šansu za plasman na Olimpijske igre. (Hina) td