DE-HR-IZBORI-Izbori-Vlada NJ 25.I.-DIE WELT-DRUGI KRUG ZA MESIĆA NJEMAČKADIE WELT25. I. 2000.Tijesna utrka za Tuđmanovo naslijeđe"4,2 milijuna Hrvata pozvano je u ponedjeljak da odabere novog predsjednika države. Svih devet kandidata,
koji su željeli preuzeti naslijeđe u prosincu preminulog utemeljitelja države, u izbornoj su borbi predstavili gotovo iste programe i obećanja.Predsjednički izbori na kraju su ipak postali iznenađujuće napeti. U roku od četiri tjedna favorit je postao posljednji, a nefavorit veliki favorit.Još je krajem prosinca ministar vanjskih poslova Mate Granić iz Tuđmanove stranke HDZ po ispitivanjima mišljenja slovio kao favorit. No tada su došli parlamentarni izbori 3. siječnja, s uvjerljivom pobjedom lijeve oporbe i osobito mršavim rezultatom HDZ-a u Granićevoj izbornoj jedinici. Zatim ogorčena svađa u vodećem krugu HDZ-a, osobito između umjerenog Granića i čvrstorukaša Vladimira Šeksa. Na kraju su mu ispitivanja mišljenja davala svega 13 posto biračkih naklonosti, nedovoljno i za drugi krug.Čudnovati uspon jednog političkog leša postavio je pitanje hoće li
NJEMAČKA
DIE WELT
25. I. 2000.
Tijesna utrka za Tuđmanovo naslijeđe
"4,2 milijuna Hrvata pozvano je u ponedjeljak da odabere novog
predsjednika države. Svih devet kandidata, koji su željeli
preuzeti naslijeđe u prosincu preminulog utemeljitelja države, u
izbornoj su borbi predstavili gotovo iste programe i obećanja.
Predsjednički izbori na kraju su ipak postali iznenađujuće napeti.
U roku od četiri tjedna favorit je postao posljednji, a nefavorit
veliki favorit.
Još je krajem prosinca ministar vanjskih poslova Mate Granić iz
Tuđmanove stranke HDZ po ispitivanjima mišljenja slovio kao
favorit. No tada su došli parlamentarni izbori 3. siječnja, s
uvjerljivom pobjedom lijeve oporbe i osobito mršavim rezultatom
HDZ-a u Granićevoj izbornoj jedinici. Zatim ogorčena svađa u
vodećem krugu HDZ-a, osobito između umjerenog Granića i
čvrstorukaša Vladimira Šeksa. Na kraju su mu ispitivanja mišljenja
davala svega 13 posto biračkih naklonosti, nedovoljno i za drugi
krug.
Čudnovati uspon jednog političkog leša postavio je pitanje hoće li
uopće biti potreban drugi krug. Stipe Mesić, zadnji predsjednik
države Jugoslavije prije raspada višenarodne države i šef jedne
mini-stranke, u roku od nekoliko tjedana uspeo se u ispitivanjima
mišljenja s trećega na prvo mjesto, na kraju s 37 posto.
Mesić kao i njegov konkurent Budiša pripada savezu šest stranaka
koje od parlamentarnih izbora slove kao vladina koalicija
Hrvatske. Budiša, šef socijalliberala, prije mjesec dana morao se
još pitati koliko će mu biti opasan Mate Granić. No na dan izbora
bilo je pitanje ima li uopće ikakvih izgleda protiv Mesića. Budiša
se kao i u svim ranijim ispitivanjima mišljenja još mogao nadati 24
posto glasova. Ovako ili onako, ti predsjednički izbori najavljuju
svršetak predsjedničkog sustava vladanja u Hrvatskoj. Svi su
kandidati uz neke razlike izjavili da će vladanje prepustiti vladi
i da neće poput Tuđmana o svemu željeti odlučivati sami. Možda je to
razlog Mesićeva iznenadnog povratka. Ako se ne radi o tomu tko će
najbolje vladati nego o tomu da se dobije predsjednik koji
predstavlja hrvatsku naciju i kulturu, Mesić je svakako bolji
čovjek. Budiša, bivši disident slovi kao krut i opor, čovjek od
načela, čovjek kojega se može zamisliti u vedrom pijančevanju. Uz
to nije pra-Hrvat.
Mesić je naprotiv čovjek po ukusu naroda. Budući da se čini kako je
pitanje vlade poslije parlamentarnih izbora riješeno na
zadovoljstvo naroda, Hrvati si možda žele priuštiti sposobnog i
pouzdanog predsjednika" - piše Boris Kalnoky.