ŠV-LE TEMPS 25.1.PREDSJEDNIČKI IZBORI

ŠVICARSKA LE TEMPS 25. I. 2000. Bosanski se Hrvati protive favoritu, demokratu Stipi Mesiću "Hrvati su u ponedjeljak birali nasljednika predsjednika Franje Tuđmana. Dvojica kandidata iz nove parlamentarne većine lijevog centra sučelit će se u drugom krugu, najavljeno je u ponedjeljak navečer. Nakon prebrojavanja glasova gotovo trećine biračkih mjesta, centrist Stipe Mesić vodi s 43,64 posto glasova. Prema izjavama iz njegova stožera, prestigao je liberala Dražena Budišu (29,79 posto) i Matu Granića, kandidata HDZ-a (17,81 posto) koji je utemeljio pokojni Predsjednik. U jeku predizborne utrke, Međunarodni kazeni sud iz Haaga podsjetio je Hrvatsku da ne treba zaboraviti svoju nedavnu jugoslavensku prošlost. Petorica bosanskih Hrvata osuđena su na teške zatvorske kazne zbog pokolja Muslimana u malenom selu Ahmićima 1993. Promjene u Hrvatskoj izazivaju samo zabrinutost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Među ruševinama u Stocu, malenom bosanskohercegovačkom selu koje su hrvatske snage 1992. u potpunosti 'očistile' od muslimanskog puka, ističu se raskošna pročelja nekoliko kavana. U Stocu, na granici između hrvatsko-muslimanske federacije i republike srpske u Bosni, održava se sajam ukradenih automobila među najvećima u Europi, gdje hrvatska i srpska mafija obično zaključuje poslove. Vlasnik jedne kavane spremno potvrđuje: 'U Stocu ima bogatih ljudi, ali ostali nemaju tu što raditi.' Zakoniti ili protuzakoniti poslovi? Granica je nejasna. 'Kako god bilo, u Hercegovini nema ničeg osim kamena. Bez krijumčarenja, svi bismo morali otići odavde.' U kavani je nekoliko gostiju. Darinko koji ima četrdesetak godina, obrijane glave i jakih mišića, ponosno pokazuje policijsku iskaznicu 'hrvatske republike Herceg-Bosne' koja je ukinuta 1995. Ne skriva da je na zadnjim parlamentarnim izborima glasovao za Hrvatsku stranku prava (HSP), hrvatsku krajnju desnicu. 'Oni koji su glasovali za komuniste iz SDP-a ne zaslužuju da ih se zove ljudima. Nijedan pravi Hrvat ne može glasovati protiv državnih interesa.' Darinko misli da bi se Hrvati koji žive izvan Hrvatske morali osvijestiti i masovno glasovati na predsjedničkim izborima u ponedjeljak, dakako za nacionalističke kandidate. Jedno je, misli on, sigurno, 'nikada se nijedan Musliman neće vratiti u Stolac'. Na ulicama zapadnog Mostara, hrvatskoga grada koji je nasuprot opustošene muslimanske četvrti, slike pokojnog predsjednika Franje Tuđmana s crnom vrpcom svugdje su prisutne. Bosanski Hrvati razvijaju kompleks manjine koji je naglašen zbog demografskog položaja njihove zajednice. Od osamsto tisuća Hrvata koji su do rata živjeli u Bosni, ostalo ih je samo četiristo tisuća. Glavni tajnik HDZ-a u Bosni Marko Tokić, ovako sažima političke prilike u Bosni: 'Srbi imaju svoju državu s republikom srpskom, dok Hrvati nemaju nikakvu teritorijalnu samostalnost. Što znači načelo jedan čovjek jedan glas u hrvatsko-muslimanskoj federaciji, kada Muslimani čine tri četvrtine puka? I kada hrvatskoj manjini prijeti kulturni genocid! Sarajevski Muslimani žele državu koja će biti još više centralizirana nego je to bila Bosna prije rata.' Ivan Anđelić, službeni predstavnik Heceg-Bosne, političko-kulturne organizacije, ovako tumači potporu hercegovačkih Hrvata HDZ-u: 'Bez Franje Tuđmana i potpore iz Hrvatske, nestalo bi nas.' Oko 110 tisuća bosanskih Hrvata sudjelovalo je na hrvatskim parlamentarnim izborima, a više od 90 posto njih glasovalo je za HDZ. Ivan Anđelić pokušava uvjeriti sam sebe: 'Hrvatska ne može napustiti bosanske Hrvate. Promijenit će se samo oblik pomoći, koja će možda biti transparentnija...' Hrvatski nacionalisti iz Hercegovine uglavnom osjećaju prijezir prema Draženu Budiši, kandidatu lijeve koalicije na predsjedničkim izborima koju optužuju da nije drugo do 'marioneta' u rukama 'komunista' iz Socijalnodemokratske partije. Naprotiv, Stipu Mesića vide kao pravog protivnika, jer se ovaj u više navrata odlučno očitovao za prekid gospodarske infuzije Hercegovini. 'Republika Hrvatska mora pomoći svim Hrvatima koji žive izvan zemlje, rekao je za tjednk 'Feral Tribune', no tajni odljev novca kojeg nema u državnom proračunu mora prestati'", piše Jean-Arnault Derens.