ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Prvi krug hrvatskih predsjedničkih izbora označio je dalji napredak u ispunjavanju obveza Republike Hrvatske kao sudionice OESS-a i članice Vijeća Europe, ističe se u utorak u izvješću međunarodne misije
za promatranje izbora u Hrvatskoj sastavljene od predstavnika OESS-a i Vijeća Europe.
ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Prvi krug hrvatskih predsjedničkih
izbora označio je dalji napredak u ispunjavanju obveza Republike
Hrvatske kao sudionice OESS-a i članice Vijeća Europe, ističe se u
utorak u izvješću međunarodne misije za promatranje izbora u
Hrvatskoj sastavljene od predstavnika OESS-a i Vijeća Europe.#L#
"Izbori za predsjednika RH, održani 24. siječnja 2000., označili su
još veći napredak u ispunjavanju obveza RH kao zemlje sudionice
OESS-a i članice Vijeća Europe", stoji u izvješću.
U tzv. Izvješću preliminarnih nalaza i zaključaka, objavljenom u
utorak u Zagrebu, navodi se kako je devet predsjedničkih kandidata
bilo u mogućnosti djelotvorno se natjecati, a njihove su izborne
promidžbe ocijenjene dinamičnima.
Državno izborno povjerenstvo, kaže se dalje u izvješću, bilo je u
mogućnosti, uvođenjem relevantnih regulatornih poboljšanja,
ispraviti određene nepravilnosti uočene u okviru zakonodavstva iz
1992. godine koje je bilo primijenjeno na predsjedničke izbore.
Predstavnici OESS-a i Vijeća Europe nadalje ističu kako je državna
radio televizija HRT bila, što je u izrazitoj opreci u odnosu na
prijašnje izbore, uočljivo uravnotežena, omogućivši nepristrano i
objektivno praćenje promidžbenih aktivnosti kandidata.
Izdvajajući zamjetan odziv birača od 63 posto, međunarodni
promatrači navode kako je postupak glasovanja i brojanja glasačkih
listića protekao na miran i dostojanstven način, a birači su
slobodno mogli izraziti svoju političku volju. Upozorava se tek na
neke nepravilnosti u smislu nedostatka privatnosti, posebice u
nekim ratom ugroženim područjima.
Promatrači, međutim, upozoravaju na određene nepravilnosti vezane
za glasovanje na području BiH, poput višestrukog glasovanja,
narušene tajnosti glasovanja, propusta pri identifikaciji birača i
nedostatne provjere biračkih popisa.
"Bez obzira na uočen napredak, i dalje su prisutni razlozi za
zabrinutost koji suštinski priječe razvoj demokracije u
Hrvatskoj", navodi se u izvješću te posebno napominju tri razloga:
Zakon o državljanstvu koji etničkim Hrvatima rođenima u
inozemstvu, a bez stalnog prebivališta u Hrvatskoj, daje pravo na
hrvatsko državljanstvo i time pravo glasa; nemogućnost
iskorištavanja prava glasa za velik broj izbjeglica, hrvatskih
državljana pretežito pripadnika srpske manjine, koji žive u
susjednim zemljama; identifikacija etničke pripadnosti na popisu
birača premda, kako se obrazlaže, ona na predsjedničkim izborima
nije imala nikakav značaj.
OESS i Vijeće Europe promatrat će razvoj događaja u odnosu na
izražene zabrinutosti i spremni su nastaviti dijalog s hrvatskim
vlastima oko njihova uklanjanja, zaključuje se u izvješću
međunarodne izborne promatračke misije u Hrvatskoj.
Međunarodnu misiju za promatranje izbora u Hrvatskoj čine
predstavnici Ureda za demokratske institucije i ljudska prava
OESS-a (ODIHR), Parlamentarne skupštine OESS-a i Parlamentarne
skupštine Vijeća Europe. Misiju OESS/ODIHR-a vodi Nikolaj
Vulčanov, a izaslanstvo Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
francuski senator Daniel Goulet.
(Hina) ii rt