US 24.I.LAT:ULAGANJA I NEZAPOSLENOST-HR

itika SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 24. I. 2000. Građani Hrvatske izlaze na birališta kako bi izabrali Tuđmanova nasljednika "Birači se nadaju da će danas dovršiti hrvatsku baršunastu revoluciju, birajući predsjednika među trojicom najizglednijih kandidata koji redom ističu isto obećanje: tkogod pobijedi, mora se odreći velikog dijela svojih ovlasti. Izbori na kojima će biti izabran Tuđmanov nasljednik (...) bit će održani tri tjedna nakon što su hrvatski birači svrgnuli s vlasti njegovu Hrvatsku demokratsku zajednicu zaprepašćujućim odbacivanjem staromodnog nacionalizma i autoritarne vlasti. Ispitivanja javnog mnijenja, objavljena preko vikenda, očitovala su vodstvo centrističkog Stipe Mesića, bivšeg predsjednika jugoslavenske federacije. Na drugom mjestu našao se nekadašnji protukomunistički disident Dražen Budiša, a na trećem Mate Granić, Tuđmanov ministar vanjskih poslova. Vrlo je vjerojatno da nijedan od devet kandidata u utrci za predsjedničku dužnost neće osvojiti više od 50 posto glasova potrebnih za konačnu pobjedu, sugerirala su ispitivanja javnog mnijenja. U tom slučaju dva kandidata s najvećim brojem glasova natjecat će se u drugom krugu izbora, raspisanom za 7. veljače. Ipak, nakon što je koalicija lijevog centra pod vodstvom budućeg premijera Ivice Račana zabilježila dramatičnu pobjedu na parlamentarnim izborima, održanim 3. siječnja, današnji izbori su određeni antiklimaks. Tijekom predsjedničke predizborne kampanje, sva tri najizglednija kandidata složila su se da si Hrvatska više ne može priuštiti svemoćnog predsjednika poput Tuđmana, a Račan je čvrsto odlučio prebaciti veće ovlasti na premijerski ured i parlament. Posrijedi je pravo hrvatsko proljeće usred mrtvila ledene balkanske zime. No, analitičari poput Nenada Popovića upozoravaju da bi aktualni val optimizma mogao biti kratkog daha kada se nova vlada lati bolnog posla demontaže Tuđmanove ostavštine. Nakon nekoliko desetljeća vladavine jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita te nakon više od deset godina Tuđmanove čvrstorukaške nacionalističke vladavine koja je uslijedila nakon krvavog odvajanja Hrvatske od jugoslavenske federacije 1991., građani Hrvatske prvi put kušaju stvarnu demokraciju - i sve pripadajuće odgovornosti. Nakon što se budu morali suočiti s težim izazovima koji prate veću slobodu - kao što su vladine redukcije, gubitak radnog mjesta i sve veći jaz u mreži socijalne sigurnosti, glasači bi mogli brzo osjetiti nostalgiju za Tuđmanom i njegovom strankom, kazao je u nedjelju Popović. 'Naravno, oni danas žele oslobođenje. Naravno, dosta im je režima i žele gospodarski prosperitet i tako dalje. No, promjena je previše ekstremna da bi bila uvjerljiva', ocijenio je Popović, vlasnik malene zagrebačke izdavačke kuće. Prosvjednici će vjerojatni izići na ulice glavnoga grada Zagreba čim nastupi pravo proljeće i snijeg se otopi, dodala je Silva Mežnarić, sociologinja na istraživačkom centru zagrebačkog Instituta za migracije i etničke studije. Hrvatski birači iznenadili su čak i optimiste 79-postotnim odazivom na parlamentarne izbore na kojima je poražena vladajuća stranka. No, nitko nije ponudio viziju koja će zamijeniti nacionalizam koji je Tuđman rabio kako bi ujedinio hrvatske građane, kazala je Mežnarić. 'To je osnovno pravilo svih političkih sustava', objasnila je ona. 'Lako je promijeniti politiku, a jako teško promijeniti sustav - što podrazumijeva prijelaz s populizma na individualno, odgovorno djelovanje', ističe ona. Raširena korupcija i loša gospodarska politika pod Tuđmanovom vladavinom, pojačane međunarodnom izolacijom, dovele su Hrvatsku do stope nezaposlenosti od 20 posto. Osim toga, privreda je 1999. zabilježila pad od 1,5 posto iako mnogi ekonomisti predviđaju da će se ove godine oporaviti. Sjedinjene Države i Europska unija obećali su da će pružiti veću gospodarsku pomoć i ohrabrivati veća ulaganja bude li nova hrvatska vlada, primjerice, surađivala u istragama ratnih zločina na Balkanu i pri povratku nekoliko stotina tisuća srpskih izbjeglica. No, analitičari upozoravaju da prenagli potezi kojima bi novi hrvatski čelnici željeli ugoditi Zapadu uključuju rizik negativnog učinka u samoj Hrvatskoj - posebno ako privredna nagrada ne dosegne najkonzervativnije slojeve društva poput seljaka. Mežnarić je istaknula da će strana ulaganja vjerojatno prvo donijeti korist hrvatskoj eliti te da neće biti dovoljna - bar ne kratkoročno gledano - za rješavanje najosjetljivijeg pitanja u hrvatskom društvu - nezaposlenosti. No, hrvatska privreda ima dobre izglede da se brzo okoristi tješnjim vezama sa Zapadom zato što razlomljene dijelove turizma i ostalih velikih izvora prihoda samo treba ponovno spojiti, kazao je Popović. Pod Tuđmanovom vladavinom veći dio industrijske proizvodnje iz komunističkog razdoblja premješten je iz zahrđalih tvornica u postrojenja manjih razmjera koja bi sada mogla biti restrukturirana u snažniju privredu, ustvrdio je Popović. 'Najbolji je primjer Dubrovnik gdje se nalazi 27 golemih hotelskih kompleksa, a ljudi preživljavaju iznajmljivanjem soba u privatnom smještaju ili gradnjom manjih hotela. Bude li se u Hrvatsku ponovno počela slijevati velika ulaganja, velika količina robe, puno turista ili nešto slično, zemlja će se sasvim prirodno vratiti velikim (i profitabilnijim) sustavima', ističe Popović" na kraju članka Paula Watsona.