CH-SI-DIPLOMATI-Vlada-Diplomacija ŠV 24.I.-NZZ-SLOVENSKA DIPLOMACIJA ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG24. I. 2000.Slovenska diplomacija pod novim vodstvom"Slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec u petak je obznanio svoje
povlačenje i taj korak pojasnio osobnim razlozima i mučnim napadajima na njegovo obnašanje dužnosti. Ministar u odlasku upozorio je naime na kritiku koja je u vladinoj koaliciji stvorila dojam da vanjskopolitičko vodstvo nije kadro doći na kraj sa stanovitim otvorenim problemima u odnosu s pojedinim susjednim zemljama. 63-godišnji Frlec koji je na dužnosti od kraja rujna 1997., ostat će u službi ministarstva vanjskih poslova i navodno otići kao veleposlanik u Haag. Njegovo naslijeđe na vrhu slovenske diplomacije, prema priopćenju premijera Drnovšeka, preuzima dosadašnji veleposlanik u Washingtonu, Dimitrij Rupel.Sam Frlec na odlasku je svoju vanjsku politiku nazvao uspješnom. Upravo dovršeno članstvo Slovenije u Vijeću sigurnosti UN-a i njezina suradnja u okvirima međunarodnih napora u rješavanju sukoba na Balkanu doista su naišli na priznanje, a u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, zemlja pripada među čelne kandidate. Ljubljanu je razočarala propast u prvom krugu proširenja NATO-a, no
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
24. I. 2000.
Slovenska diplomacija pod novim vodstvom
"Slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec u petak je
obznanio svoje povlačenje i taj korak pojasnio osobnim razlozima i
mučnim napadajima na njegovo obnašanje dužnosti. Ministar u
odlasku upozorio je naime na kritiku koja je u vladinoj koaliciji
stvorila dojam da vanjskopolitičko vodstvo nije kadro doći na kraj
sa stanovitim otvorenim problemima u odnosu s pojedinim susjednim
zemljama. 63-godišnji Frlec koji je na dužnosti od kraja rujna
1997., ostat će u službi ministarstva vanjskih poslova i navodno
otići kao veleposlanik u Haag. Njegovo naslijeđe na vrhu slovenske
diplomacije, prema priopćenju premijera Drnovšeka, preuzima
dosadašnji veleposlanik u Washingtonu, Dimitrij Rupel.
Sam Frlec na odlasku je svoju vanjsku politiku nazvao uspješnom.
Upravo dovršeno članstvo Slovenije u Vijeću sigurnosti UN-a i
njezina suradnja u okvirima međunarodnih napora u rješavanju
sukoba na Balkanu doista su naišli na priznanje, a u pregovorima o
članstvu u Europskoj uniji, zemlja pripada među čelne kandidate.
Ljubljanu je razočarala propast u prvom krugu proširenja NATO-a, no
taj neuspjeh, kako je izjavio premijer Drnovšek, treba povezati s
odlukom na koju Slovenija vlastitim snagama nije mogla utjecati.
Pri tomu je čudna činjenica što je za oštru kritiku vlastitog
ministarstva vanjskih poslova u slovenskom tisku, nedavno i u listu
'Delo', odgovoran washingtonski veleposlanik Rupel. Frlecu je
navodno dovoljan razlog za ostavku bilo već to što je to morao
prihvatiti.
Rupel je Frlecu predbacio da je u jednom intervjuu kod nabrajanja
inozemnih partnera postavio pogrješne prioritete, zaboravio
Sjedinjene Države, a Njemačku za koju se slovenska diplomacija
premalo brine, jedva i spomenuo. U odnosu na Austriju Frlecu se
predbacuju izjave da Beč na slovensku želju za pristupom EU
odgovara uvjetima. Rupel je kritizirao odugovlačenje slovensko-
američkog sporazuma o zaštiti ulaganja i vođenje ministarstva
općenito nazvao manjkavim. Frlec je morao osjetiti da ga je na
cjedilu ostavio i mali koalicijski partner Narodna stranka, koja je
odbila pristati na kulturni sporazum s Austrijom i na sporazum s
Hrvatskom o malograničnom prometu. Kamen spoticanja u prvom su
slučaju bile odredbe o individualnim pravima male njemačke govorne
narodnosne skupine, a u drugom slučaju pitanje koliko sporazum
određuje definitivan tok granice. Proturječnost poslije Frlecova
posjeta Kini oko stvarnih ili navodnih izjava ministra o Tibetu
bile su zadnju kap - za Frleca ali i za Drnovšeka, koji nikada nije
tajio želju da kao šef vlade sam određuje vanjsku politiku.
Novi ministar vanjskih poslova Rupel, čija je potvrda od parlamenta
navodno samo formalnost, star je 54 godine. Sada će drugi put
preuzeti vodstvo diplomacije svoje zemlje. Rupel je sociolog
promoviran u Americi, a istaknuo se i kao književnik. U završnoj
fazi stare Jugoslavije pripadao je predvodnicima političke obnove
i utemeljio je Demokratsku stranku. Nakon njezina raspada
pristupio je liberalnim demokratima pod Drnovšekovim vodstvom. U
prvoj je vladi poslije stjecanja neovisnosti služio do 1992. kao
ministar vanjskih poslova. Čini se da je na novo Rupelovo
imenovanje u vladu mjerodavno utjecala ta njegova prošlost.
Sloveniji u jesen predstoje parlamentarni izbori. Vladajući
liberalni demokrati imaju doduše jak polazni položaj, no kao
negativno obilježje još ih prati njihovo porijeklo iz komunističke
organizacije mladih. Protivnici, 'stranke proljeća', već svojim
imenom dokazuju da su nastale s nastankom demokratske ere.
Liberalni demokrati očito u Rupelovoj osobi žele pokazati visokog
političara čije djelovanje također budi sjećanja na nastanak nove
Slovenije" - izvješćuje novinar lista A. O.