BE-LE SOIR 24.1.IZBORI U HRVATSKOJ

BELGIJA LE SOIR 24. I. 2000. Dva glavna područja obnove "Gospodarstvo i diplomacija. Tko god bio novi hrvatski predsjednik, budući je socijaldemokratski premijer Ivica Račan već utvrdio nesumnjivo najvažnije zadaće svoje udobne većine. Dva teška pitanja kojima je zajednički samo cilj: završiti sa zamršenim, često sumnjivim ustrojima naslijeđenim od autoritativne nacionalističke vlasti koja je nastala, a zatim i rasla na različitim jugoslavenskim bojnim poljima. Brojke, statistički pokazatelji sadašnje krize, same govore: stopa nezaposlenosti premašuje dvadeset posto, vanjski je dug trostruko porastao u šest godina i iznosi više od tristo milijarda belgijskih franaka, više od četrdeset posto Hrvata, kako kažu sindikati, živi ispod životnog minimuma, plaće velikog broja visokih dužnosnika koje je imenovao bivši režim šest puta su veće od državnog prosjeka. Proces privatizacije koji je prigrabio predsjednički klan, završio se najgorim primjerima nepotizma, oslikavajući gotovo smiješna odstupanja tajnog financiranja. Gotovo neograničeno prebacivanje novca bosanskim Hrvatima na koncu je dotuklo državni proračun. Sve su to običaji i navike koji će biti glavna tema na sljedećoj sjednici parlamenta 2. veljače. Na optuženičkoj je klupi čitav sustav HDZ-a koji je podnosio, ako ne i poticao Franjo Tuđman sa svojim obiteljskim vezama, nezakonitim postupcima i mafijaškim poznanstvima. Da bi pomogla novoj momčadi u sređivanju računa, međunarodna je zajednica spremna pružiti joj ruku i... novčanik. Nakon slavodobitnog uspjeha njegova saveza na parlamentarnim izborima, g. Račan odasvud prima poruke ohrabrenja. Predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi posjetio je ovih dana Zagreb kako bi se svojim očima uvjerio da političku smjenu prati 'potpuna opredjeljenost' za Europsku uniju i njezine obveze. Istodobno, američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery, izjavljuje za 'Večernji list' da bi svaku fazu hrvatske demokratizacije trebala pratiti 'konkretna potpora i različiti mogući poslovi'. Zapad već niz godina podnosi hrvatskim vlastima točan popis zamjerka: poštovanje slobode tiska, povratak srpskih izbjeglica iz krajine, izričito odbacivanje svake želje za podjelom Bosne i pripojenjem Hercegovine i bolja suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom iz Den Haaga. Na kraju tih batina, zapadne vlade imaju i nekoliko većih mrkava: odmrzavanje europskog Phare programa, ulazak u WTO - Svjetsku trgovinsku organizaciju - uključivanje u međunarodne financijske ustroje i ulaznica u NATO-ovo Partnerstvo za mir. G. Račan je zacijelo svjestan: nijedna od dviju mogućnosti nije besplatna. No, između cijene izolacije i povlastica otvaranja, nije se teško odlučiti...", piše Edouard van Velthem.