FR-LIBERATION 24.1.IZBORI U RH

FRANCUSKA LIBERATION 24. I. 2000. Hrvatska: izbori nakon Tuđmana "'T' kao... kao... kao tko?' Mjesec i pol dana nakon smrti oca neovisne Hrvatske, autokratskog i nacionalističkog predsjednika Franje Tuđmana, pitanje iz 'Rječnika za hadezeovske nostalgičare' (HDZ-Hrvatska demokratska zajednica) koji je objavio privatni tjednik 'Globus', puno govori o raspoloženju Hrvata koji se danas, tri tjedna pošto su vodstvo parlamenta povjerili velikoj koaliciji lijevog centra, spremaju da izaberu novog državnog poglavara. 'Lakoća s kojom su Hrvati zaboravili Tuđmana, nevjerojatna je, uzvikuje glavni urednik 'Globusa' Mirko Galić. Istodobno su pokopali Tuđmana i tuđmanovštinu.' Tri tjedna nakon izbora za parlament, nova vlada, o kojoj se zna samo da će ju predvoditi socijaldemokratski vođa Ivica Račan, još nije sastavljena. Dakle, nikakve mjere nisu donesene, nikakve reforme započete. No promijenilo se ozračje. 'To je u zraku i može se osjetiti. Napokon smo slobodni. Dok je Tuđman bio živ, nametali smo si neku vrstu samocenzure i izbjegavali neke teme. Sada je diktator mrtav, riješili smo se HDZ-a. Ovo je novi početak', kaže novinar na državnoj televiziji Damir Matković koji već dvije godine predvodi udrugu Forum 21 kako bi poslušna glasila postala prava javna služba. Brzina kojom su Hrvati okrenuli stranicu još uvijek iznenađuje mnoge promatrače. 'Kada sam pratio Tuđmanov pokop koji je pokrenuo toliko mnoštvo, priča producent i redatelj Igor Mirković koji snima dokumentarni film o političim promjenama što su se poklopile s ulaskom u 2000., vjerovao sam da pribivamo rođenju novog kulta. Dva tjedna poslije, o tome se više nije govorilo. Za života, Tuđman je često donosio iracionalne odluke, a nitko od njegovih suradnika nije beknuo ni riječi. Danas kažu da se nikada nisu slagali. Čitava je Hrvatska preokrenula kaput.' Takvo je ozračje ostavilo traga na predsjedničku utrku. Brzo se pokazalo da birači žele sve samo ne novog Tuđmana. Distanciranje od njega postalo je obvezatna tema za upoznavanje kandidata. Svi do jednog, na ovaj ili onaj način, obećali su da će smanjiti pretjerane ovlasti predsjednika u korist parlamenta i da će u središte grada preseliti predsjednikovu rezidenciju, mrzak i skup simbol vlasti otuđene od naroda, na obroncima Pantovčaka, odakle je pokojni Predsjednik, okružen s tristo savjetnika i suradnika, deset godina zaobilazio parlament, vladu i pravosuđe. Aparat kojim se okružio Tuđman i simboli vlasti za kojom je bio tako lakom, sada su predmet poruge. Njegovu predsjedničku gardu u crvenim odorama koja kao da je izišla ravno iz Hergeova crtanog filma, zovu 'operetna garda' i 'prerušeni vojnici'. 'Treba skratiti protokol i ceremonijal', misli kandidat HDZ-a Mate Granić. 'Treba ukinuti lente, odličja i predsjedničku gardu. U najboljem se slučaju može zadržati jedan njezin dio kao turistička atrakcija', kaže vrlo ozbiljni Dražen Budiša, zajednički kandidat koalicije socijalnih liberala i socijaldemokrata koja u parlamentu ima većinu nakon 3. siječnja. U toj igri iznenađenje je outsider Stipe Mesić koji je izbio na prvo mjesto u istraživanjima. Uz Budišu koji je doveden u škripac i koji je, potaknut rezultatima parlamentarnih izbora, prerano zauzeo pobjedničko držanje i Granića sputanog naslijeđem svoje stranke koja je nakon poraza na izborima prepuštena podjelama, zanos i duhovitost načinili su od Mesića suštu protivnost Tuđmanu. Mesić, zanimljiva osoba kaže da će, bude li se morao privremeno preseliti na Pantovčak, zadržati samo kuhara. (...) Prema istraživanju koje je u subotu objavio privatni dnevnik 'Jutarnji list', 20 posto osoba koje su glasovale za Mesića ističu da je on jedini kandidat koji se jasno protivi nekontroliranom financiranju bosanskih Hrvata. 24,5 posto birača ipak u prvi plan stavlja njegovu 'jednostavnost, simpatičnost, prirodnost i spontanost'. 'Hrvati su imali Tita i Tuđmana. Vjerujem da im je dosta polubogova i da nitko tko na njih podsjeća još dugo neće zadobiti naklonost birača', kaže Igor Mirković. Tko god bio pobjednik, jasno je da se okrenula jedna stranica i da se Hrvatska odlučila za novo doba", iz Zagreba izvješćuje Helene Despić-Popović.