ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - U sređivanju stanja u državi nova će Vlada prioritetno morati rješavati probleme u zdravstvenom i mirovinskom fondu. To, prema riječima Snježane Bige-Friganović iz SDP-a, znači reformu oba sustava, ali
prije toga potrebno je provesti reviziju dosadašnjeg poslovanja. Izborni pobjednici drže da su dugovi u 1999. veći od službeno iskazanih, tri milijarde kuna u zdravstvenom i oko 150 milijuna u mirovinskom fondu.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - U sređivanju stanja u državi
nova će Vlada prioritetno morati rješavati probleme u zdravstvenom
i mirovinskom fondu. To, prema riječima Snježane Bige-Friganović
iz SDP-a, znači reformu oba sustava, ali prije toga potrebno je
provesti reviziju dosadašnjeg poslovanja. Izborni pobjednici drže
da su dugovi u 1999. veći od službeno iskazanih, tri milijarde kuna
u zdravstvenom i oko 150 milijuna u mirovinskom fondu. #L#
Najavljujući cjelovitu reformu zdravstva Biga-Friganović ističe
kako nova Vlada neće negirati dosada učinjeno. No, zauzimat će se za
decentralizaciju i uvođenje mješovitog sustava financiranja
zdravstva, kako bi što, po riječima Snježane Bige-Friganović, više
novca ostalo u županijama. Nova će vlast, dodala je, revidirati
pripremljeni koncept zdravstvene reforme inzistirajući na
odvajanju privatnog od javnog sektora jer se pokazalo da takva
organizacija nije bila kvalitetna i isplativa i to u oba sektora, a
što je izazivalo veliko nezadovoljstvo kod osiguranika.
Kada je riječ o mirovinskom sustavu, i tu će kaže SDP-ova
zastupnica, trebati provesti reviziju poslovanja, kao i reviziju
prvog stupa mirovinskog osiguranja (obvezno mirovinsko
osiguranje), koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999. Primjena
drugog i trećeg stupa (obvezne i dobrovoljne kapitalizirane
štednje) bit će pak odgođena jer je za njihovo uvođenje potrebno
prethodno omogućiti gospodarski razvoj, kaže Biga-Friganović.
Inače, mirovinski fond godinama bilježi deficit, zbog čega se
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, iz mjeseca u mjesec, mora
kreditno zaduživati kako mogao isplatiti mirovine. U zdravstvenom
fondu godinama su se gomilali dugovi prema dobavljačima,
zdravstvenim ustanovama i osiguranicima, zbog čega je bilo
onemogućeno obavljanje ponekad i najosnovnijih pretraga, a
situaciju je dodatno otežalo uvođenje PDV-a na lijekove i
medicinski materijal.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) završio je 1999.
godinu s tri milijarde kuna nepodmirenih obveza što je, zbog
urednije naplate, ipak manje nego u 1998. kada su dugovi dosegli
četiri milijarde kuna. Nemogućnost da podmiri obveze u HZZO-u je
počelo 1995., i to zbog slabe naplate doprinosa, dugova Mirovinskog
fonda, županija i državnog proračuna.
Dodatne teškoće izazvalo je i uvođenje PDV-a na lijekove (dotad
oslobođeni plaćanja poreza) i medicinsku opremu (do uvođenja PDV-a
plaćan porez od pet posto). Manjak novca u prošloj je godini
uzrokovao veliku krizu na tržištu lijekova. Dugovi ljekarnama u
travnju su iznosili 750 milijuna kuna, a umjesto u dogovorenom roku
od 90 dana, plaćalo se sa zaostatkom od 170 dana.
Radi pronalaženja novog modela, prije svega financiranja
zdravstva, na čemu je stalno inzistirao dosadašnji ministar dr.
Željko Reiner, dovršena je krajem 1999. strategija reforme
zdravstva. Uz kvalitetniji ustroj cijeloga sustava, predviđala je
neke nove izvore financiranja - od lokalne do državne razine.
Strategija, međutim, nikada nije došla na dnevni red Vlade.
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), u kojemu su se u
proteklih deset godina promijenila četiri direktora, uprava na
čelu s Dunjom Vidošević uspjela je tijekom '99. smanjiti deficit s
planiranih 2,1 milijarde na 150 milijuna kuna. Kao razlog tomu u
Fondu ističu dobivenih 1,2 milijarda kuna rebalansom državnog
proračuna, te Vladine mjere za učinkovitiju naplatu doprinosa.
Krajem '99. u Hrvatskoj je bilo više od milijun umirovljenika, a
prosječna mirovina iznosila je 1.215 kuna.
Za isplatu prosinačkih mirovina u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi
kuna, Zavod je morao podići kratkoročni kredit od 746 milijuna
kuna, a od Ministarstva financija posuditi još 34 milijuna kuna.
Slična se situacija ponavlja svakoga mjeseca.
Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, 1. siječnja 1999. započela
je mirovinska reforma, odnosno primjena prvog (obvezno osiguranje)
od tri stupa novog mirovinskog sustava. Uvođenje drugog i trećeg
stupa (obvezna i dobrovoljna kapitalizirana štednja) treba pak
početi 1. srpnja 2000., no do toga neće doći već i zato što nije
donesen Statut najvažnijeg tijela u provedbi zakona - Agencije za
nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
(Hina) mt sšh