MADRID, 21. siječnja (Hina/AFP) - Baskijska teroristička organizacija ETA, koju drže odgovornom za ubojstvo vojnog časnika ubijenog u ekploziji automobila bombe u petak u Madridu, osnovana je 1959. odlukom nekolicine baskijskih
nacionalističkih studenta koji su 1968. uzeli i oružje u ruke.
MADRID, 21. siječnja (Hina/AFP) - Baskijska teroristička
organizacija ETA, koju drže odgovornom za ubojstvo vojnog časnika
ubijenog u ekploziji automobila bombe u petak u Madridu, osnovana
je 1959. odlukom nekolicine baskijskih nacionalističkih studenta
koji su 1968. uzeli i oružje u ruke.#L#
ETA prvenstveno traži priznanje prava na samoodređenje naroda
Baska (Euskadi), povezivanje pokrajine Navarra s pokrajinom
Euskadi, povlačenje španjolskih snaga sigurnosti iz te regije i
opću amnestiju za sve baskijske zatvorenike (otprilike 500 po
zatvorima u Španjolskoj i Francuskoj).
Oslanjajući se na koaliciju Herri Batasuna, koja računa na 150.000
birača (između 12 i 15 posto baskijskog biračkog tijela), nezavisna
organizacija odgovorna je za 770 ubijenih civila i vojnika od 7.
lipnja 1968. kada je izvela svoj prvi smrtonosni napad.
ETA (Euskadi Ta Askatasuna ili Domovina slobode), čiji je simbol
sjekira isprepletena zmijom, utemeljena je 31. srpnja 1959.
Učinili su to studenti koji su raskinuli s nacionalističkom
baskijskom strankom, a njezine su mete uglavnom policija i vojska,
koje se nadahnjuju metodama irske IRA-e (poglavito automobili
bombe).
ETA je pretrpjela 1992. težak udarac kada je u Francuskoj uhićen
njezin vođa Francisco Mugica Garmendia, zvani "Artapalo", a
slijedila su uhićenja u redovima organizacije s obiju strana
španjolsko-francuske granice. U ožujku je čelna osoba, zadužena za
vojni aparat, Jose Javier Arizcuren Ruiz, ili "Kantauri", uhićen u
Parizu.
Nada u rješenje baskijskog problema pojavila se u proljeće 1989.
kada je ETA objavila jednostrani prekid vate. Pregovori su počeli u
Alžiru između predstavnika španjolske vlade socijalista i ETA-e.
No ubrzo su i propali.
Novi prekid vatre trajao je 14 mjeseci, od rujna 1998. do prosinca
1999. Omogućio je da se u svibnju 1999. u Švicarskoj ponovo sastanu
članovi ETA-e i predstavnici španjolske vlade, no bez rezultata.
ETA je obajvila da će prekinuti primirje - najdulje koje je ikad
poštivala - optuživši španjolsku i francusku vladu da nisu još
ništa učinile na rješavanju baskijskog pitanja, no jednako tako
optužila je i umjerene baskijske nacionalističke stranke.
(Hina) rt nab