FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 20. I. ŽIDOVI U NJEMAČKOJ

DE-HR-RU-ZAJEDNICA-Izbjeglice/prognanici-Nac. manjine i etn. zajednice RDW 20. I. ŽIDOVI U NJEMAČKOJ NJEMAČKI RADIO - RDW20. I. 2000.Središnje vijeće Židova u Njemačkoj, koje je osnovano 1950., krovna je udruga i najviši vjerski i politički predstavnik židovske zajednice. Ono obuhvaća 16 židovskih zemaljskih saveza i 40 židovskih općina. Najvažniji ciljevi su snažan rad s mladima i zauzimanje za vrijednosti kao što su sloboda i ljudsko dostojanstvo. Židovska zajednica u Njemačkoj u međuvremenu ima 80.000 članova. Ta brojka je utrostručena u posljednjih deset godina, prije svega useljavanjem Židova iz bivšega Sovjetskog Saveza. Najveća židovska općina u Njemačkoj nalazi se u Berlinu i ima 10.000 članova. S preseljenjem vlade, sjedište Središnjeg vijeća Židova premješteno je iz Bonna u Berlin. Kao krovna organizacija vijeće djeluje nadreginalno. Najvažnija zadaća, koju realizira u okviru pet centara diljem Njemačke, je socijalna skrb o mladim i starim članovima. Osim toga već od 1946. izlazi nadregionalni židovski dvomjesečnik u 10.000 primjeraka. Za novog predsjednika Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj nedavno je izabran 62-godišnji Paul Spiegel, kao nasljednik u kolovozu prošle godine preminulog Ignatza Bubisa. Spiegel, koji kao poduzetnik vodi jednu umjetničku
NJEMAČKI RADIO - RDW 20. I. 2000. Središnje vijeće Židova u Njemačkoj, koje je osnovano 1950., krovna je udruga i najviši vjerski i politički predstavnik židovske zajednice. Ono obuhvaća 16 židovskih zemaljskih saveza i 40 židovskih općina. Najvažniji ciljevi su snažan rad s mladima i zauzimanje za vrijednosti kao što su sloboda i ljudsko dostojanstvo. Židovska zajednica u Njemačkoj u međuvremenu ima 80.000 članova. Ta brojka je utrostručena u posljednjih deset godina, prije svega useljavanjem Židova iz bivšega Sovjetskog Saveza. Najveća židovska općina u Njemačkoj nalazi se u Berlinu i ima 10.000 članova. S preseljenjem vlade, sjedište Središnjeg vijeća Židova premješteno je iz Bonna u Berlin. Kao krovna organizacija vijeće djeluje nadreginalno. Najvažnija zadaća, koju realizira u okviru pet centara diljem Njemačke, je socijalna skrb o mladim i starim članovima. Osim toga već od 1946. izlazi nadregionalni židovski dvomjesečnik u 10.000 primjeraka. Za novog predsjednika Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj nedavno je izabran 62-godišnji Paul Spiegel, kao nasljednik u kolovozu prošle godine preminulog Ignatza Bubisa. Spiegel, koji kao poduzetnik vodi jednu umjetničku agenciju u Duesseldorfu, preživio je holokaust, ali drukčije nego njegovi prethodnici Heinz Galinski ili Bubis. O strahotama prošlosti više je saznao od svojih roditelja. Rođen 31. prosinca 1937. u Warendorfu kraj Muenstera, s roditeljima koji su bježali pred nacističkim terorom došao je u Belgiju. No kada su 1940. nacisti umarširali i tamo, uhitili su njegovu stariju sestru kojoj se ubrzo zameo trag u koncentracijskom logoru Bergen- Belsen. Otac je preživio Auschwitz i Buchenwald, a Paul Spiegel je našao zaštitu kod jedne seljačke katoličke obitelji. Nakon rata preživjeli iz obitelji vraćaju se u Warendorf, tamo su mu pokopani roditelji. Nakon mature Spiegel se preseljava u Duesseldorf gdje najprije radi kao novinar, a zatim osniva umjetničku agenciju. U židovskoj zajednici angažiran je već 30 godina, a od 1982. je i predsjednik židovskog općinskog vijeća u Duesseldorfu. Drukčije nego njegov prethodnik Bubis, Paul Spiegel namjerava raditi ekipno i teret svoje službe podijeliti s drugima, posebice s nežidovima kao moralnom instancom. Njegovo središte interesa usmjereno je na poboljšanje odnosa između Židova i nežidova u Njemačkoj. Unatoč povremenom otvorenom iskazivanju antisemitizma i nesnošljivosti prema strancima, oštećivanju židovskih groblja, Paul Spiegel je relativno optimističan što se tiče budućnosti. Procjenjuje se da bi se broj Židova u Njemačkoj uskoro mogao povećati na 100.000, što nakon holokausta nije samo po sebi razumljivo, ali je dokaz povjerenja za Njemačku. Jako doseljavanje istočnoeuropskih Židova nakon 1989., i svi problemi koji iz toga proizlaze, dodatno i znatno opterećuju židovsku zajednicu, kaže Paul Spiegel. 99 posto Židova koji se doseljavaju u Njemačku ne govori njemački jezik. A dok se ne vlada jezikom, praktički se nemoguće zaposliti. Nema ni integracije ako ljudi ne mogu međusobno razgovarati. Do sada je već mnogo učinjeno, ali nedostaju financijska sredstva. Stoga novi predsjednik Središnjeg vijeća Židova, Paul Spiegel očekuje pomoć i potporu cijeloga društva. (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙