DE-HR-RU-ZAJEDNICA-Izbjeglice/prognanici-Nac. manjine i etn. zajednice RDW 20. I. ŽIDOVI U NJEMAČKOJ NJEMAČKI RADIO - RDW20. I. 2000.Središnje vijeće Židova u Njemačkoj, koje je osnovano 1950., krovna je udruga i najviši vjerski i
politički predstavnik židovske zajednice. Ono obuhvaća 16 židovskih zemaljskih saveza i 40 židovskih općina. Najvažniji ciljevi su snažan rad s mladima i zauzimanje za vrijednosti kao što su sloboda i ljudsko dostojanstvo. Židovska zajednica u Njemačkoj u međuvremenu ima 80.000 članova. Ta brojka je utrostručena u posljednjih deset godina, prije svega useljavanjem Židova iz bivšega Sovjetskog Saveza. Najveća židovska općina u Njemačkoj nalazi se u Berlinu i ima 10.000 članova. S preseljenjem vlade, sjedište Središnjeg vijeća Židova premješteno je iz Bonna u Berlin. Kao krovna organizacija vijeće djeluje nadreginalno. Najvažnija zadaća, koju realizira u okviru pet centara diljem Njemačke, je socijalna skrb o mladim i starim članovima. Osim toga već od 1946. izlazi nadregionalni židovski dvomjesečnik u 10.000 primjeraka. Za novog predsjednika Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj nedavno je izabran 62-godišnji Paul Spiegel, kao nasljednik u kolovozu prošle godine preminulog Ignatza Bubisa. Spiegel, koji kao poduzetnik vodi jednu umjetničku
NJEMAČKI RADIO - RDW
20. I. 2000.
Središnje vijeće Židova u Njemačkoj, koje je osnovano 1950., krovna
je udruga i najviši vjerski i politički predstavnik židovske
zajednice. Ono obuhvaća 16 židovskih zemaljskih saveza i 40
židovskih općina. Najvažniji ciljevi su snažan rad s mladima i
zauzimanje za vrijednosti kao što su sloboda i ljudsko
dostojanstvo. Židovska zajednica u Njemačkoj u međuvremenu ima
80.000 članova. Ta brojka je utrostručena u posljednjih deset
godina, prije svega useljavanjem Židova iz bivšega Sovjetskog
Saveza. Najveća židovska općina u Njemačkoj nalazi se u Berlinu i
ima 10.000 članova.
S preseljenjem vlade, sjedište Središnjeg vijeća Židova
premješteno je iz Bonna u Berlin. Kao krovna organizacija vijeće
djeluje nadreginalno. Najvažnija zadaća, koju realizira u okviru
pet centara diljem Njemačke, je socijalna skrb o mladim i starim
članovima. Osim toga već od 1946. izlazi nadregionalni židovski
dvomjesečnik u 10.000 primjeraka. Za novog predsjednika Središnjeg
vijeća Židova u Njemačkoj nedavno je izabran 62-godišnji Paul
Spiegel, kao nasljednik u kolovozu prošle godine preminulog
Ignatza Bubisa. Spiegel, koji kao poduzetnik vodi jednu umjetničku
agenciju u Duesseldorfu, preživio je holokaust, ali drukčije nego
njegovi prethodnici Heinz Galinski ili Bubis. O strahotama
prošlosti više je saznao od svojih roditelja.
Rođen 31. prosinca 1937. u Warendorfu kraj Muenstera, s roditeljima
koji su bježali pred nacističkim terorom došao je u Belgiju. No kada
su 1940. nacisti umarširali i tamo, uhitili su njegovu stariju
sestru kojoj se ubrzo zameo trag u koncentracijskom logoru Bergen-
Belsen. Otac je preživio Auschwitz i Buchenwald, a Paul Spiegel je
našao zaštitu kod jedne seljačke katoličke obitelji. Nakon rata
preživjeli iz obitelji vraćaju se u Warendorf, tamo su mu pokopani
roditelji. Nakon mature Spiegel se preseljava u Duesseldorf gdje
najprije radi kao novinar, a zatim osniva umjetničku agenciju. U
židovskoj zajednici angažiran je već 30 godina, a od 1982. je i
predsjednik židovskog općinskog vijeća u Duesseldorfu. Drukčije
nego njegov prethodnik Bubis, Paul Spiegel namjerava raditi ekipno
i teret svoje službe podijeliti s drugima, posebice s nežidovima
kao moralnom instancom. Njegovo središte interesa usmjereno je na
poboljšanje odnosa između Židova i nežidova u Njemačkoj.
Unatoč povremenom otvorenom iskazivanju antisemitizma i
nesnošljivosti prema strancima, oštećivanju židovskih groblja,
Paul Spiegel je relativno optimističan što se tiče budućnosti.
Procjenjuje se da bi se broj Židova u Njemačkoj uskoro mogao
povećati na 100.000, što nakon holokausta nije samo po sebi
razumljivo, ali je dokaz povjerenja za Njemačku. Jako doseljavanje
istočnoeuropskih Židova nakon 1989., i svi problemi koji iz toga
proizlaze, dodatno i znatno opterećuju židovsku zajednicu, kaže
Paul Spiegel. 99 posto Židova koji se doseljavaju u Njemačku ne
govori njemački jezik. A dok se ne vlada jezikom, praktički se
nemoguće zaposliti. Nema ni integracije ako ljudi ne mogu međusobno
razgovarati. Do sada je već mnogo učinjeno, ali nedostaju
financijska sredstva. Stoga novi predsjednik Središnjeg vijeća
Židova, Paul Spiegel očekuje pomoć i potporu cijeloga društva.
(RDW)