JERUZALEM, 20. siječnja (Hina/AFP) - Gdje počinje sirijska Golanska visoravan a gdje završava izraelski teritorij - odgovor na to pitanje, koje izgleda jednostavno u stvarnosti je vrlo kompleksno, nalazi se u samom srcu eventualnog
mirovnog sporazuma između Izraela i Sirije.
JERUZALEM, 20. siječnja (Hina/AFP) - Gdje počinje sirijska
Golanska visoravan a gdje završava izraelski teritorij - odgovor na
to pitanje, koje izgleda jednostavno u stvarnosti je vrlo
kompleksno, nalazi se u samom srcu eventualnog mirovnog sporazuma
između Izraela i Sirije.#L#
Za Damask, izraelsko povlačenje s Golana do crte od 4. lipnja 1967.,
dan uoči početka Šestodnevnog rata koje je dovelo do izraelske
okupacije visoravni, oduvijek je bio uvjet sine qua non svakog
mirovnog sporazuma.
Treći krug mirovnih pregovora je do daljnjega odgođen u ponedjeljak
nakon što je Sirija zatražila da se prije trećeg kruga pregovora
Izrael obveže da će se u potpunosti povući s Golana, kojeg je
anektirao 1981. Izrael je taj zahtjev odbio.
To što dvije zemlje, tehnički u ratu već 51 godinu, imaju različita
stajališta u vezi njihove buduće granice nije iznenađujuće. Ali one
se čak ne slažu ni u tome kako su izgledale njihove "prošle"
granice.
Da bi stvari bile još komliciranije, svi su tragovi nekadašnje crte
prekida vatre između Izraela i Sirije izbrisane. Potpisana 20.
srpnja 1949., ta crta prekida vatre, često kršena, ipak se na neki
način održavala do 4. lipnja 1967.
Danas se ni na jednom mjestu na istočnoj obali Galilejskog jezera
ili na rijeci Jordan ne može vidjeti gdje se nalazila granica.
Gledanje u službene izraelske zemljovide ne pomaže - naznaka bivših
granica u njima nema.
"Više ne tiskamo službene zemljovide Izraela od prije Šestodnevnog
rata, nakon odluke vlade iz 1968.", objasnila je dužnosnica
državnog ureda za kartografiju Carmela Chancer.
Jedini dostupni dokumenti - a i njih se može vidjeti samo na poseban
zahtjev - su fotokopije zemljovida objavljenih puno prije 1967. i
to u mjerilu 1/100.000, odnosno dva puta manjem mjerilu od
uobičajenih za današnje zemljovide.
Izraelske vojne službe posjeduju puno detaljnije dokumente , ali
oni nisu dostupni, jer su namijenjeni isključivo izraelskim
pregovaračima sa Sirijom.
"Problem je u tome da crta od 4. lipnja 1967. nikada nije označena.
To je bila neka vrte crte fluktuirajućeg sukoba", objašnjava
dužnosnik centra za strateška istraživanja sveučilišta u Tel
Avivu, pričuvni general Shlomo Brom.
Prema njegovim riječima, crta iz 1967. "nije točno ona od prekida
vatre iz 1949. koja se temeljila na međunarodnim granicama iz 1923.
između britanskog mandata u Palestini i Sirije pod francuskim
mandatom".
Ta međunarodna granica bila je plod sporazuma kojeg su 10. ožujka
1923. potpisale Francuska i Engleska , ali tu granicu Sirija nikada
nije priznala.
Prema sporazumu iz 1923. Galilejsko jezero bilo je dio Palestine.
Sirijci su prema tom sporazumu u jezeru mogli loviti ribu.
Ta je granica modificiriana prvi puta tijekom prvog izraelsko-
arapskog rata (1948-49), nakon čega su Sirijci osvojili određena
područja koja su zatim bila demilitarizirana u okviru sporazuma o
prekidu vatre iz 1949.
Taj prekid vatre je predviđao da sirijska granica odgovara
međunarodnim granicama, odnosno deset metara udaljena od sjevero-
istočne obale jezera.
Ali između 1949. i 1967., Izrael i Sirija su unilateralno okupirale
demilitarizirane zone.
Sirija je između ostaloga preuzela efektivnu kontrolu nad sjevero-
istočnom obalom Galilejskog jezera, dok je Izrael odbijao priznati
pravo na ribolov Sirijcima.
(Hina) nab dh